Primiču se rokovi, rastu tenzije. HDZ puca po Obersnelu, Obersnel puca po šavovima

Približava se rok da Rijeka preuzme titulu Europske prijestolnice kulture koju je dobila pod sloganom "Luka različitosti". Kako to kod nas biva, uvijek postoji strah da nešto neće krenuti kako treba, da će se kasniti, improvizirati, fušati i moliti se da stvar drži vodu dok majstori ne odu. Rijeka se u kandidaturi pokazala ozbiljnija od na primjer Splita i spremnija za projekt, zato je i 24. ožujka 2016. dobila kandidaturu.

U Prijavnoj knjizi za kandidaturu kao ciljevi projekta navedeni su: "kreirati kulturni program s jakom europskom dimenzijom i transnacionalnom suradnjom, uključiti širok raspon građana i dionika kao sudionika programa i kao publiku, poboljšati kulturnu infrastrukturu, razviti vještine, kapacitete i upravljačke sposobnosti kulturnog sektora, potaknuti partnerstva i suradnju s drugim sektorima, promovirati grad i njegove kulturne programe i poboljšati međunarodnu orijentaciju i vidljivost grada Rijeke i čitave regije".

Projekt je okupio nekoliko desetaka stručnjaka različitih profila, smjelijih izraza i vizija, a ne stranačke uhljebe, kojima je jednostavnije ispisati europsku prijavnicu nego stranačku pristupnicu. Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija osnovali su trgovačko društvo RIJEKA 2020 d.o.o. sa svrhom provođenja projekta EPK 2020. godine. Direktorica je Emina Višnić, umjetnički direktor Slaven Tolj, dok je predsjednik Nadzornog odbora Ivan Šarar, gradski pročelnik za kulturu i bivši član Leta 3.

Gradonačelnik Vojko Obersnel bio je stalno tu kao politička i financijska potpora, ali stekao se dojam da se nije previše miješao u projekt i prikupljao nezaslužene pohvale.
A Rijeka je krenula ambiciozno. Puno zgrada se gradi, a sve se, od troškova, rokova i napredovanja gradnje, transparentno može pratiti na internetu. Riječani su aktivirali svoju industrijsku baštinu pa je H-objekt kompleksa Benčić od tisuću i pol kvadrata postao Muzej moderne i suvremene umjetnosti, iako je tu instituciju, za razliku od Splita, Rijeka već imala. Grad Rijeka uložio je milijun i sto šezdeset tisuća eura. Za projekt je nagrađen splitski arhitekt Dinko Peračić.
T-objekt kompleksa Benčić trebao bi postati Gradska knjižnica na 4500 kvadrata. Ulaganje košta nešto više od 12 milijuna eura koji daju Grad Rijeka i Europski fond za regionalni razvoj. Izvršeno je 35 posto radova, a rok dovršenaj je ožujak 2021. Projektant je Saša Randić.

Upravna zgrada bivše tvornice šećera postat će Muzej grada. Investicija je teška sedam i pol milijuna eura, a novac osiguravaju Grad Rijeka i Europski fond za regionalni razvoj. Izvršeno je 50 posto radova, rok dovršenja je travanj 2020., a glavna projektantica je dr. sc. Irma Hujić.

Ex Bernardi na tisuću kvadrata u rujnu 2018. postao je RiHub, novi radni coworking prostor koji uključuje urede te prostore povremenog i privremenog, samostalnog i zajedničkog rada. Grad Rijeka uložio je pola milijuna eura.
Ciglenu kuću kompleksa Benčić na skoro dvije tisuće kvadrata koristit će Gradska knjižnica, Art-kino, Gradsko kazalište lutaka, MMSU, Vijeće mladih Benčić i ostali korisnici.
Projekt je težak 9,2 milijuna eura, rok dovršenja je lipanj 2020., radovi su trenutno blizu polovine, a financiraju ga Grad Rijeka i Europski fond za regionalni razvoj

Brod Galeb, na pet i pol tisuća kvadrata trebao bi koristiti Muzej grada Rijeke i trebao je koštati nešto više od pet milijuna eura koji osiguravaju Grad Rijeka i Strukturni i investicijski fond. Ali politička situacija oko njega u Rijeci u srpnju poprilično se zaoštrila i ostao je visjeti potreban kredit od 44 milijuna kuna. Na Gradskom vijeću iz klupa HDZ-a padale su teške optužbe, Obersnel je gubio kontrolu, padao u seksizam i napuštao sjednicu. Odluka o kreditu odgođena je za neku od idućih sjednica, što znači da brod najvjerojatnije neće biti završen do konca 2020. Osim toga Grad je za obnovu predvidio tridesetak milijuna kuna, a jedina ponuda "Viktora Lenca" težila je dvaput više.

Očito, napetost raste uoči početka prijestolničke godine i razdoblje graditeljskog mira je gotovo. O situaciji u Rijeci i oko prijestolnice porazgovarali smo s Nelom Simić, koordinatoricom komunikacija i marketinga projekta Rijeka 2020.

Kako teče realizacija zacrtanih planova? Hoće li možda biti probijanja rokova?
- Do svečanog otvaranja programa ostalo je još dvjestotinjak dana. Naime, otvorenje će se, spektakularnim programom usred Rijeke, održati 1. veljače 2020.
Valja reći da se ujedno na području bivše tvornice "Rikard Benčić" u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju zgrade industrijske baštine koje će dobiti kulturnu namjenu. Sve teče po planu. Intenzivno se radi na pripremi kulturnog i umjetničkog programa koji će se u Rijeci i okolici održati 2020. godine i najveći dio programskih sadržaja već je dogovoren. Paralelno se provodi niz predprograma i edukacija. Upravo je završio dvotjedni dječji festival Tobogan koji se u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci razvija već tri godine. Ovogodišnji Tobogan posjetilo je 9 tisuća ljudi, od toga, naravno, najviše djece - u pratnji svojih roditelja, baka i djedova. Pred nama je festival glazbe i hrane Porto Etno koji će se u Rijeci održati 8. i 9. rujna i na koji ovom prilikom pozivamo i vaše čitatelje.

U ovoj i protekloj godini održan je niz edukativnih programa u koje je bilo uključeno više od tisuću polaznika, građana Rijeke i Hrvatske, koji su stjecali praktična znanja iz područja kulturne produkcije, organizacije događanja i povezanih tema. Rijeka je ugostila brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja kulture koji su nesebično podijelili svoja znanja. Ukupni projekt predstavljen je na brojnim konferencijama i sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U sklopu projekta provode se i financiranja prijedloga i ideja građana za ljepši i uređeniji grad - kako u smislu ozelenjavanja javnih površina, tako i u smislu malih društvenih projekata u kvartovima koje osmišljavaju i provode sami građani.

Ima li oscilacija i problema u financiranju, od Ministarstva kulture ili od Grada Rijeke?
- Operativni proračun, onaj koji se odnosi na organizaciju i provedbu programa, marketing i komunikacije stabilno je postavljen s glavnim ulaganjima Grada Rijeke kao nositelja titule te Vlade RH, od kojih svaki ulažu 10 milijuna eura. Većim dijelom program se sufinancira iz Ministarstva kulture, a jednim dijelom program podržava i Ministarstvo turizma. Bitan udio u financiranju aktivnosti koje se provode u Gorskom kotaru i na Kvarneru, imaju Primorsko-goranska županija te gradovi i općine koje sudjeluju u projektu. Ta sredstva čine osnovu financijske konstrukcije uz dio već osiguranih sredstava putem natječaja iz programa EU-a te pojedinih ambasada. Što se tiče ulaganja iz privatnog sektora, u tijeku su razgovori s različitim korporativnim partnerima, a objavljen je i javni poziv pokroviteljima i dobavljačima usluga i radova.
Okvirni proračun projekta definiran je u prijavnoj knjizi, on se naravno u međuvremenu djelomično mijenjao jer je projekt živ i kompleksan, no većih problema u financiranju zasad nema. Svakako treba napomenuti da je Grad Rijeka, zahvaljujući dobroj pripremljenosti projekata obnove zgrada industrijske baštine osigurao velik iznos bespovratnih europskih sredstava putem EU fondova.

Radi li se i ljeti? Ima li straha od "deadlinea" kako se približava 2020. godina?
- Radi se cijelo vrijeme. Ovo je projekt koji traje pet godina i stoga je rad na njemu relativno kratak, ali intenzivan. Program, kojim će Rijeka u 2020. g. nositi titulu prijestolnice europske kulture, počeo se pripremati već u 2017. godini i do sada je najvećim dijelom definiran, stoga straha od nekih rokova i deadlinea – nema. Preostala četiri mjeseca, do svečanog otvorenja u veljači sljedeće godine, bit će sigurno vrlo intenzivna za sve partnere, umjetnike, suradnike i institucije uključene u projekt, ali teži dio posla je zapravo već odrađen.

Je li i dalje čvrsta podrška politike i građana Rijeke?
- Da. Građani su u velikoj mjeri i uključeni u projekt, a lokalna i regionalna politika i deklarativno i praktično podržava projekt. No, ovo nipošto nije samo riječki projekt, već projekt koji predstavlja nacionalnu hrvatsku kulturu Europi. Politika je svjesna tih vrijednosti i podrška projektu dolazi ne samo s lokalne ili regionalne razine već apsolutno i od Vlade RH.

Je li bilo kadrovskih promjena i kako su se one odrazile na provedbu koncepta?
- Kadrovske promjene su u ovakvom projektu normalne i očekivane. Projekt je intenzivan i rad na njemu nije lak, ali je izuzetno zanimljiv i dinamičan. U tvrtci Rijeka 2020 d.o.o. zaposleno je nešto više od 60 djelatnika - govorimo o radnim mjestima koja su mladim ljudima dala priliku da rade i kroz taj rad razvijaju svoja znanja i stječu veliko iskustvo. U projekt su uključene i sve riječke kulturne institucije i brojne organizacije poput Riječkog sveučilišta, Turističke zajednice, ali i razne tvrtke organizirane u Poslovni klub PartneRI, u projektu sudjeluje i velik broj volontera. Grupna dinamika rada s tako velikim brojem uključenih sudionika ima svoje izazove, ali do sada se pokazalo da su svi posvećeni uspjehu projekta da svi rade u dobroj vjeri.

Kakva će biti prijestolnička Rijeka 2020. godine?
- Program koji se priprema za slavljeničku 2020. godinu osmišljen je tako da europskim građanima predstavi Rijeku i Hrvatsku, naše specifičnosti i posebnosti, te da istovremeno u središte pažnje postavi europska aktualna kulturno-društvena pitanja. Ispunjavajući taj zadatak, tri su teme odabrane kao glavna okosnica programa jer spajaju Hrvatsku i suvremenu Europu: voda, rad i migracije. One će biti obrađene na najrazličitije načine, kroz izložbe, predstave, opere, tribine, konferencije, koncerte, festivale, gostovanja svjetskih i hrvatskih umjetnika,predstavljanje knjiga, susrete i druženja građana Hrvatske i Europe.