-Hrvatska ima puno otvorenih pitanja kada je riječ o kulturnom turizmu, premda se, unatoč našoj kritičnosti, dosta toga napravilo posljednjih deset godina. Na ovoj konferenciji pokušali smo se fokusirati na doživljajni turizam, ne samo zato što je to trend u svijetu, nego i zato jer smo dosegnuli neke brojke na pojedinim lokacijama gdje se kulturni turizam, kao što je to slučaj s Dubrovnikom, pretvara u masovni. A to nismo željeli!
Ističe to dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba rezimirajući razgovore, rasprave i predavanja održana na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Stvaranje i upravljanje doživljajima u kulturnom turizmu“ organiziranom u sklopu 57. MDF-a.
Jelinčić je tako bila jedna od 20 predavača i predavačica, stručnjaka, teoretičara i praktičara iz kulture i turizma, iz Hrvatske te Velike Britanije, Nizozemske, Malte, Portugala, Španjolske, Izraela i Srbije, koji su Šibenik, s njegovim rastućim turističkim potencijalima i kapacitetima, vidjeli kao pravo mjesto za razgovore o ovoj temi.
- Mi nikada ne razmišljamo je li turistima koji uđu u takve gužve u Dubrovniku ugodno, nego nam svima idu na živce. Međutim, da bi kulturna atrakcija bila uspješna obje strane moraju biti zadovoljne – i lokalno stanovništvo i turisti – kaže Jelinčić.
Naravno, tanka je linija između popularizacije kulture i njene trivijalnost, odnosno „prostitucije“. Gdje je granica u približavanju elitne kulturu širem krugu turistima, složeno je pitanje na koje šibenska konferencija nije dala jasne kriterije.
Ipak, možda je odgovor na to lagan, kako je netko primijetio na skupu, jer svaka turistička atrakcija mora biti istinita, ali je to teško implementirati u praksi.
Toplu vodu, kao i obično, ne treba izmišljati, jer dobrih primjera kreativnog turizma ima diljem svijeta. U Šibeniku je na njih ukazala Caroline Courent iz Barcelone, osnivačica i voditeljica Mreže kreativnog turizma. Poanta je uključiti lokalno stanovništvo tako što će oni svojim autentičnim načinom življenja pokazat svoju kulturu. Modernom tipu turista to je vrlo zanimljivo!
Dobri primjeri postoje i u Hrvatskoj, a u tomu značajno mjesto ima i Šibenik, naglasila je Jelinčić.
-Dobri primjeri postoje kod nas možda najviše na području interpretacije baštine. Istaknula bih tvrtku Muze koja je radila Ivaninu kuću bajke u Ogulinu ili rovinjsku batanu. Dobar je i primjer Šibenik sa obnovom njegovih tvrđava, ali ne samo. Već običnom šetnjom gradom možete vidjeti strahovitu razliku u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Od toga da su se otvorili mnogi design shopovi koji prezentiraju lokalnu, odnosno nacionalu kulturu do restorana koji nude doživljaje i gdje se promovira slow food. Šibenik se u posljednjih nekoliko godina zaista uspio nametnuti kao središte Dalmacije u kulturnom turizmu, a to potvrđuju i mnoge nagrade – zaključila je Jelinčić.
Hrvatska, pa tako i kada je riječ o turizmu, nesklona je stvaranju i donošenju strategija, kazao je Jasen Boko, putopisac, dramaturg inicijator i glavni „krivac“ ove konferencije.
-Nemojte se zavaravati da turisti dolaze u Šibenik zbog plaža. Zanima ih priroda i spomenici kulture. Šibenik će postati prvi grad u Hrvatskoj, a i šire koji će imati dva spomenika pod UNESCO-vom zaštitom. Zapravo, rijetko koji grad u svijetu, osim velikih, to ima. Zato je Šibenik u ovoj priči osobito važan. Utoliko je razočaravajuće što se na konferenciji nije pojavio nitko iz Ministarstva turizma iako su bili pozvani i najavili da će doći – kazao je Boko i dodao kako će se radovi predstavljeni na konferenciji tiskati i u zborniku namijenjenom inozemnom tržištu, a tiskat će ga ugledni nakladnik iz Singapura.
