Nakon Akademije dramske umjetnosti, prijave za seksulano zlostavljanje stižu i s Filozofskog fakulteta te Likovne akademije u Zagrebu

Pet do sedam novih prijava o seksualnom zlostavljanju pristiže svaki dan na zagrebačku Akademiju dramskih umjetnosti. Dosad ih je ukupno 24. U petak je održan sastanak radne skupine koja je na ADU formirana zbog slučajeva seksualnog uznemiravanja. U proces se uključila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja će u tom tijelu imati savjetodavnu funkciju.

No, Akademija nije izolirani slučaj. Ovog tjedna nasilje su prijavile i četiri studentice zagrebačkog Filozofskog fakulteta, piše jutarnji.hr

- Nakon tih prijava, jedan naš profesor jučer je privremeno udaljen s nastave i konzultacija te se nalazi pred službenom suspenzijom - potvrdila nam je pravobraniteljica za studente FFZG-a Norma Trkovnik.

Dok je nastajao ovaj tekst, u povjerenju su nam se javile i četiri studentice zagrebačke Likovne akademije. Profesori su ih na silu pokušavali poljubiti, pokazivali su im vlastite vulgarne fotografije, komentirali njihov fizički izgled, ucjenjivali su njih i njihove dečke, pozivali su ih u svoje ateljee i nudili im seks. Od četiri djevojke, dvije su završile ovaj fakultet, a dvije još studiraju. Nasilje nijedna nije prijavila: studentice zbog straha da će im moćnici onemogućiti da završe svoje obrazovanje, a one koje su već izvan institucije kažu da im je trebalo neko vrijeme da uopće shvate da su bile žrtve.

Ovako je, otprilike, izgledao hodogram nastajanja hrvatske verzije #metoo pokreta. Na fakultetima je sve više prijava. Seksualno nasilje je, čini se, duboko ukorijenjeno u naše obrazovne institucije.

Sve je počelo prošle nedjelje istupom srpske glumice Milene Radulović, koja je obznanila da je bila silovana u uglednoj beogradskoj školi glume. U kratkom roku pokrenuta je Facebook stranica "Nisam tražila", na koju su pristizale ispovijesti o seksualnom nasilju iz cijele regije. Stranicu je u nešto manje od tjedan dana počelo pratiti 30 tisuća ljudi.

U petak je održan sastanak radne skupine koja je na ADU formirana za prikupljanje podataka o eventualnim slučajevima zlostavljanja, kršenja načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije i uznemiravanja. Razgovarali su s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. O zaključcima sastanka radne skupine na Dramskoj akademiji razgovarali smo s njezinom članicom Jasnom Žmak.

- Dogovorili smo se da će ured pravobraniteljice u cijeli proces biti uključen u savjetodavnoj funkciji. Oni imaju više iskustva o tome kako, primjerice, klasificirati zaprimljene prijave te kako ih podnijeti Državnom odvjetništvu, tako da će nam pomagati u novim koracima ovog procesa - kaže nam Žmak, inače docentica na ADU. Daljnji će postupci Akademije, tumači nam, ići u dva smjera. Prvi je interni, a drugi se odnosi na vanjske mehanizme.

- Najprije idući tjedan slijedi klasifikacija slučajeva, a onda ćemo na Akademiji formirati novo tijelo koje će procesuirati stvari na internoj razini, za profesore koji su i dalje u radnom odnosu s Akademijom. Još se ne zna tko će biti članovi tog tijela, kao što se ne zna ishod tih procesa niti hoće li i kada neki kolege možda biti udaljeni sa svojih radnih mjesta. Optuženi će imati pravo na obranu - kaže Žmak. Drugi dio procesa utvrđivanja bit će upućivanje prijava Državnom odvjetništvu, koje će dalje preuzeti obradu slučajeva. Na Akademiji će se provoditi i treninzi za zaposlenike.

- To će biti edukacija o ravnopravnosti. Brojni profesori i profesorice nažalost i dalje ne shvaćaju što je primjereno, a što ne, posebice u verbalnoj domeni - govori.

Još jednom poziva sve eventualne žrtve da se jave.

- Trebam naglasiti da anonimne prijave i ostaju anonimne; mi u tome slučaju nemamo kontakt osobe. A prijave koje nam stižu s privatnih adresa anonimiziramo prije nego ih podijelimo s ostatkom tima. I anonimne prijave potencijalni su temelj za istragu Državnog odvjetništva: tu vrijedi "pravilo mase"; ako ih je puno, svejedno se uzimaju u obzir. No, sve, također, ovisi i o težini slučajeva - priča Žmak, dodajući da je ovo tek početak dugotrajnog procesa.

Kao javna podrška regionalnoj inicijativi Nisam tražila i Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvao je studente da prijave slučajeve seksualnog zlostavljanja. Nakon te objave, pravobraniteljica za studente Filozofskog fakulteta Norma Trkovnik (24), zaprimila je četiri anonimne prijave studentica koje su tamo doživjele neki vid zlostavljanja i još uvijek pohađaju fakultet. Riječ je o tri profesora koji nisu s istog odsjeka.

- Nakon prijava o seksualnom uznemiravanju, jedan je profesor jučer privremeno udaljen s nastave i konzultacija te se nalazi pred službenom suspenzijom. Dobili smo četiri prijave naših kolegica s fakulteta, a dvije od njih opisale su gotovo identičan slučaj. Najprije smo mislili da se radi o istoj osobi, odnosno da je netko prijavio slučaj u tuđe ime. Obje su optuživale istog profesora. Ispostavilo se kako se međusobno uopće ne poznaju. Priče su zastrašujuće i ukazuju na to da ta osoba ima već uvježbanu rutinu uznemiravanja. Moguće je da se radi o osobi s razvijenom strategijom zlostavljanja - ispričala nam je studentska pravobraniteljica te dodala kako kolegice s kojima je razgovarala vjeruju da nijedna od njih nije prva žrtva nasilja tog profesora.

Zanimljivo je da je istog profesora prijavila još jedna, dakle treća osoba, i to prije dva tjedna odnosno čak i prije regionalne inicijative Nisam tražila, doznali smo od članova Studentskog zbora FFZG-a. Pravobraniteljica Norma Trkovnik dodala je kako su o optužbama obavijestile pročelnika odsjeka na kojem taj profesor predaje, a koji su potom donijeli odluku o njegovoj privremenoj suspenziji. S upravom fakulteta, kako kaže, nisu o ovom pitanju još razgovarali, zbog načelno loših odnosa te nedostatkom komunikacije na svim područjima.

- Prošlo vodstvo fakulteta imalo je više senzibiliteta za studentske probleme, a prošle godine smo također na temelju prijave za seksualno uznemiravanje trajno udaljili s nastave jednog profesora. Nažalost, da, ovo nije prvi takav slučaj na našem fakultetu - kazala je pravobraniteljica za studente.

Za komentar o ovim navodima zamolili smo i obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Miljenka Šimpragu, koji nam je potvrdio kako nema nikakvih informacija o prijavljenim slučajevima seksualnog uznemiravanja na FFZG-u.

- Nitko se upravi nije obratio i nemam nikakvih saznanja o seksualnom uznemiravanju, kao ni o suspenziji profesora. Naravno, ako postoje bilo kakva ponašanja koje nisu u skladu s etičkim kodeksom fakulteta, ona trebaju biti prijavljena. Potrebno je utvrditi sve okolnosti te ako se optužbe dokažu, sankcionirati optužene osobe sukladno našim pravilnicima. Osuđujem svaki oblik neprikladnog ponašanja i pozivam sve studente da prijave sumnjivo ponašanje, a mi ćemo dati potporu svima onima koji su bili oštećeni ili uznemireni - kratko je komentirao prilično neupućeni v.d. dekana Filozofskog fakulteta, Miljenko Šimpraga.

Da atmosfere na ADU i Filozofskom nisu izolirani slučaj, potvrđuju nam i dvije bivše studentice Likovne akademije te dvije djevojke koje tamo još studiraju. Njihovi su podaci poznati redakciji, ali htjele su ostati anonimne. Prvi tjedan na faksu pamte po neželjenim zagrljajima, neugodnim očešavanjima tijela o tijelo, komentarima na svoj fizički izgled i pozivima na kave profesora koji im ni ne predaju.

- Obično se radi o neugodnim komentarima, aluzijama na seks, diranju, ljubljenju i hvatanju - govori prva od dvije bivše studentice.

Objašnjava nam specifičnu atmosferu na ALU; studenti su obično u malim grupama, zbog čega nije rijetko ni neobično da se zbliže s profesorima, popiju s njima piće nakon predavanja i slično. - No situacije u kojima dolazi do zlostavljanja događaju se dok su profesori sa studenticama jedan na jedan. Meni se to dogodilo na prvoj godini dok još nisam procijenila gdje je granica, kako se ponijeti. - priča naša sugovornica.

Za sebe kaže da je osoba prilično otvorenih svjetonazora i ekstrovert.

- Zato mi je bilo OK da s profesorom ponekad popijemo nekoliko piva. No, događale su se eskalacije. Pokušao me je dirati i poljubiti. Rekla sam mu da to ne želim, pa je prestao. Ali je drugom prilikom pokušao opet, iako sam bila vrlo jasna već prvi put - priča nam ova djevojka, koja je diplomirala prije dvije godine.

Sa zlostavljačem je ostala u dobrim odnosima. Dijelom i zbog već spomenutog straha i neznanja.

- Psihički je to vrlo kompleksno. Nastavili smo se družiti, bilo mi je lakše podnijeti to na taj način. Na početku uopće nisam bila svjesna što se događalo, shvatila sam veličinu svoje traume tek nakon godinu ili dvije - priča bivša studentica, dodajući da, koliko je upoznata, nitko od njezinih kolegica također nije prijavio svoja neugodna iskustva.

- Kolegicama je govorio da će proći ispit ako ga poljube i slično. Netko ispituje tvoje znanje, pa usput da neki seksualni komentar... To je na ALU česta pojava, a osoba o kojoj pričam još je zaposlena na fakultetu - govori ova djevojka.

Druga djevojka kaže kako njezino iskustvo nije drastično, ali misli da dobro oslikava atmosferu na fakultetu, koja je sve osim ohrabrujuća.

- Radili smo zajedno na jednom projektu, zbog čega je bilo potrebno da se nađemo sami. Ispričao mi je cijeli svoj ljubavni život. Pokazivao mi je fotografije na kojima su on i njegova djevojka u donjem rublju. Pitao me želim li da nas dvoje budemo skupa - prisjeća se ova djevojka te vjeruje da je 80 posto njezinih kolegica na svojoj koži osjetilo barem neki neprimjereni komentar.

Osim ove dvije priče bivših studentica, čuli smo se s još dvije djevojke, koje su još uvijek studentice ALU.

- Moj je slučaj, kao i većina drugih, vrlo specifičan, pa bi zlostavljači odmah znali o kome se točno radi i tko je progovorio. Ne želim riskirati. Iza mene ne stoji nitko - govori studentica, koja kaže kako je s jedne strane odlično to što je atmosfera na faksu opuštena.

- No to ujedno znači i da je previše toga dopušteno. Brojne su od nas bile pozivane u ateljee profesora. Bude ti drago, misliš da je netko primijetio tvoj talent. A po dolasku profesor otvara bocu vina, nakon ležernog razgovora, stiže poziv na seks - priča.

- Uopće me ne čudi da djevojke ne prijavljuju ovakve slučajeve. Puno je tu emocija, zbunjenosti. Shvatiš da razlog zašto te je zvao nije onaj koji si mislila da je. Autoritet koji ti treba potvrditi tvoju kvalitetu ti poljulja vjeru u vlastitu vrijednost - tumači.

Nastavno na ispovijesti koje smo dobili, kontaktirali smo Tomislava Buntaka, dekana ALU.

- Do sada nismo imali nikakvih prijava studentica. Ali smo, potaknuti situacijom na ADU, već počeli razgovarati o tome koji će biti postupci u slučaju da se i naše studentice jave s prijavama za seksualno nasilje - kaže dekan Buntak, pozivajući studente i studentice koje su se osjećali ugroženima da se jave.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nam priča o negativnim trendovima vezanim za spolno uznemiravanje. Posljednjih godina, kaže, raste broj pritužbi iz sustava državne uprave i područja umjetnosti. Raste i broj anonimnih ili posrednih pritužbi; nasilje prijavljuju obitelj, prijatelji ili kolege žrtve.

- Činjenica da raste broj anonimnih pritužbi ukazuje na to da zakonodavni okvir, učinkovitost zaštite žrtava i mehanizmi sankcioniranja u praksi ne funkcioniraju kako bi trebali, što djeluje demotivirajuće na žrtve koje se teško odlučuju na prijavu - govori pravobraniteljica.

Sporna je i odredba koja određuje službeni progon samo po prijedlogu žrtava. A to znači da službenog progona nema ako žrtve ne prijave kazneno djelo državnom odvjetništvu u roku od tri mjeseca od dana počinjenja, odnosno saznanja - kaže Višnja Ljubičić, dodajući da se ona godinama bori protiv takvih prepreka.

- Svim žrtvama bih poručila da ustraju u svojim naporima da prijave svako djelo i počinitelja, iako sam potpuno svjesna da im nije i neće biti lako. No, o njihovoj ustrajnosti, prijavama i hrabrosti ovisi ne samo njihova učinkovita zaštita i kažnjavanje pojedinih počinitelja, već preokretanje trendova u smislu pružanja stvarne i učinkovite zaštite - zaključuje u izjavi za Jutarnji.hr