Svake godine, 20. prosinca, predstavljanjem nove slike u svojoj galeriji "Zid", šibenska Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" obilježava useljenje u novi prostor, u Vitićevu zgradu na Poljani. Ovaj put riječ je o akriliku "Faust Vrančić" zagrebačkog akademskog slikara-grafičara Zvonimira Vile, nastanjenog od prije nekoliko godina u Šibeniku, gdje je otvorio i svoj umjetnički atelje.
Predstavljajući Vilina "Fausta", ravnatelj knjižnice Vilijam Lakić podsjetio je na važnost preseljenja knjižnice iz skučenog i neodgovarajućeg prostora u plavom neboderu na Baldekinu u središte grada, u zdanje koje je projektirao Ivan Vitić, istaknuti hrvatski arhitekt, rođen u Šibeniku, i koje je, kako je jučer istaknuto, nedavno dobilo status zaštićenog kulturnog dobra.
– Za rekonstrukciju i prenamjenu Vitićeve zgrade na Poljani, bivšeg Doma JNA, utrošeno je 25 milijuna kuna, od čega je Grad Šibenik izdvojio većinu novca – 20 milijuna, a Ministarstvo kulture 5 milijuna. Građevinski radovi vrijedili su 16 milijuna, a preostali iznos potrošen je za opremu, namještaj i računalnu opremu. Sve to govorim jer je malo knjižnica u Hrvatskoj u ovih 20-30 godina dobilo tako reprezentativan prostor. Dvije godine poslije splitska je Gradska knjižnica uselila u novi prostor, također u Vitićevu zgradu. Ovdje se moramo podsjetiti i Milivoja Zenića koji je godinama ravnao knjižnicom, jer je svojim radom i zalaganjem bio najzaslužniji i uspio se izboriti da knjižnica dobije ovaj prostor koji u početku nije izgledao toliko atraktivan, ali kada se zgrada počela uređivati, mnogi su na nju pružili "šapu", da kažem nediplomatskim riječima – istaknuo je Lakić.
Autor projekta knjižnice poznati je šibenski arhitekt Tomislav Krajina. U trenutku projektiranja, te 2001. godine, Vitićeva zgrada je bila već 10 godina napuštena, svi prozori razbijeni, a unutrašnost zapuštena i poprilično porušena. U arhitektonskim procesima rekonstrukcija, reći će Krajina danas, kroz koje građevine žive u različitim oblicima, funkcijama i vremenima, arhitektonsko stvaralaštvo ima posebnu dimenziju i nije ograničeno samo na jednu fazu. Ponekad, dodaje, taj proces može biti uradak jednog te istog autora, kao što je u slučaju hotela Jadran u Šibeniku, gdje je arhitekt Vitić 1986. godine sam preobrazio vlastiti projekt izvornog hotela, odustao od apstraktnog dizajna koji mu se nakon 30 godina učinio neprikladnim, te izradio novi projekt po kojem je ta zgrada od 1986. godine vrlo uspješno uklopljena u povijesnu cjelinu stare gradske jezgre.
-U slučaju zgrade Doma JNA, ja sam zatekao stanje koje je u unutrašnjosti zadržalo samo konstruktivne elemente, a projektom nove gradske knjižnice, prepoznavajući tzv. generički kod osnovne arhitektonike, nastao je novi prostor i nova funkcija. Proces arhitektonskog projektiranja koji sublimira te odnose, koji je na našem području ucijepljen i u samu bit najkvalitetnijih arhitektonskih ostvarenja, i šibensku katedralu tijekom 105 godina radila su tri arhitekta,, bio je lani i tema znanstvenog kolokvija HAZU-a i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, u kojem je mjesto našao i projekt za novu gradsku knjižnicu u Šibeniku, kao primjer modela arhitektonskog stvaralaštva - naglašava Krajina.
A da je nova knjižnica u središtu grada bila pun pogodak, potvrdio je i velik broj Šibenčana koji su se pohrlili da se upišu u nju. Broj se, u odnosu na dotadašnje stanje, učetverostručio i popeo do 8000. Posljednjih nekoliko godina čitalački apetiti Šibenčana ipak su se nešto smanjili, pa knjižnica trenutačno ima nešto manje od 6000 članova, ali je i dalje omiljeno mjesto brojnih susreta i događanja. Ukratko - postala je dnevni boravak grada!
Lakić ističe i kako je od prvog dana preseljenja knjižnica njegovala svoju izložbenu djelatnost te u podrumu zgrade ima i galeriju, a tijekom godine ugosti oko 50 izložaba. Galerija "Zid" nalazi se na prvom katu i svake godine na dan preseljenja knjižnice na Poljanu tu se postavlja jedna slika akademskog hrvatskog slikara koja tu stoji cijelu godinu i koju knjižnica otkupi. U svom fundusu za sada ima 11 djela recentnih hrvatskih likovnih umjetnika, a Vilin "Faust Vrančić" na "Zidu" će stajati ipak privremeno, otkrila je Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu umjetnost knjižnice.
– Zvonimir Vila je obećao i radi na drugom djelu velikih dimenzija i čim bude gotovo postavit ćemo ga u ovu našu galeriju. Vilin rad karakterizira klasični grafički izraz te koristi danas rijetke grafičke tehnike, poput bakropisa, akvatinte, suhe igle i slično. Svog "Fausta", sliku na kartonu, napravio je također u grafičkoj maniri, onoj srednjovjekovnoj, s tipičnim linearnim rasterom, radio ga je prema povijesnom predlošku, odnosno Faustovu portretu – kazala je Bilušić.