Nad Trgom Republike Hrvatske, Šibenčanima poznatijim kao trg između katedrale i Gradske vijećnice, ove će se godine pred punim gledalištem na tribini, kapaciteta 600 mjesta, u subotu zavijoriti zastava 62. Međunarodnog dječjeg festivala. Sve je spremno za taj svečani čin, koji s nestrpljenjem iščekuju šibenska djeca i njihovi roditelji, kao i prijatelji koji u Krešimirov grad stižu iz drugih dijelova Lijepe naše te iz inozemstva. Podizanje festivalske zastave označit će početak bogatog i raznolikog dvotjednog programa koji će potrajati do 2. srpnja. Svako će dijete, ali i odrasli, u kojima još uvijek "čuči" dijete – kako kaže ravnatelj HNK-a u Šibeniku Jakov Bilić – pronaći nešto za sebe.
'Napokon orkestar'
– Festival će otvoriti Zagrebačka filharmonija s praizvedbom glazbene predstave "Napokon orkestar", a u protokolarnom dijelu sudjeluju i naša djeca, zbor "Zdravo maleni" i polaznici Dramskog studija i radionice "Ivana Jelić". Redateljica otvaranja Festivala je Petra Radin, a ove godine odlučili smo da ga otvori Zagrebačka filharmonija jer je i primjereno da jedan nacionalni festival otvara ponajbolja i na neki način najvažnija glazbena institucija u našoj zemlji kad govorimo o orkestrima. Ove godine imamo i "hrvatsko zatvaranje" Festivala, predstavom Istarskog narodnog kazališta – rekao je na početku razgovora ravnatelj Bilić.
Kao i prijašnjih godina, nakon otvaranja Festivala slijedi tradicionalni vatromet sa šibenske rive, a dobra je vijest da se vraća i popularna Šibenska fešta uz Luku Nižetića, koji će održati koncert ispred zgrade Županije na rivi.
Dva tjedna Festivala u brojkama znači 137 programa u 281 terminu tijekom 14 dana. Bit će 27 izvedbi predstava, 21 inozemna izvedba na ulicama i trgovima, 14 domaćih izvedbi, 12 filmskih projekcija, četiri izložbe, sedam promocija knjiga ili slikovnica, četiri sportska programa, 42 radionice. Zbog produkcijskih razloga, navodi Bilić, jedino što je ove godine "ispušteno" iz programa je program tradicijske kulture i nešto je manje glazbenog dijela priče. Ali s ponosom istuče da ove godine MDF slavi jednu veliku obljetnicu – 45 godina kontinuiranog filmskog programa na Gorici. Na ljetnoj pozornici 26. lipnja nastupit će profesionalni balet HNK-a u Osijeku s predstavom "Mačak u čizmama". Bit će tu još predstava nastalih prema književnim klasicima – "Ježeva kućica", "Carevo novo ruho", "Trnoružica"... Za bebe i djecu do tri godine iz Portugala stiže Koncert za bebe, koji će s roditeljima sudjelovati u stvaranju programa. U Kazalištu će biti izvedene dvije predstave prilagođene osobama sa slušnim poteškoćama.
Tribine, okrugli stolovi...
– Ove godine imat ćemo i određena znanstveno-medicinska predavanja, tribine i okrugle stolove, za roditelje i osobe koje sudjeluju u odgoju djece, jer smo i na našim radionicama koje kazališna kuća održava primijetili koliko su ove zadnje dvije godine života u pandemiji i "izolaciji" donijele posljedica u dječje živote. Na tragu toga je i sportska komponenta, koja je ove godine izraženija nego inače, a to su sportski susreti. U suradnji s nekoliko naših sportskih klubova, više od 2000 djece sudjelovat će izvan Šibenika na različitim turnirima i sportskim mitinzima. To je jako važno, jer Festival je dužan pokriti apsolutno sve što se tiče odgoja djece, bilo da se radi o sportu, odgojno-pedagoškoj i humanoj crti, kulturnom razvoju i, u konačnici, znanstvenom aspektu odgoja djece – govori Bilić.
Nijednoj produkciji nije bilo lako preživjeti pandemijske godine, no izgledno je da se kazališta polako vraćaju na svoje, kako domaća tako i inozemna.
– Od oko 230 prijava za različite programe, oko 150 njih bilo je od inozemnih država. Dakle, Festival se polako vraća na međunarodnu scenu, ali zbog političkih, odnosno ekonomskih razloga nismo se usudili odabrati zemlje izvan Europe. Stižu nam gosti iz Austrije, Španjolske, Portugala, Slovenije, Češke, Njemačke, Nizozemske, Švedske i Poljske. U Šibenik dolaze i Ukrajinci, polaznici Umjetničke škole "Marianna Ilkiv" iz Lavova. Naime, svake godine Festival ima i jednu humanitarnu crtu, tako da ugostimo djecu iz određene socijalne kategorije. Prošle godine imali smo naše male prijatelje iz Siska, iz Doma za nezbrinutu djecu, koji su u Šibeniku boravili 15 dana za trajanja Festivala, a ove smo se godine odlučili za Ukrajince. Osim 60 djece iz Lavova, polaznika glazbene škole, kojima će domaćin biti naš zbor "Zdravo maleni", i oni će imati zajednički koncert 1. srpnja na ljetnoj pozornici, posredstvom MDF-a i Crvenog križa još će oko stotinu ukrajinske djece doći na program otvaranja Festivala te će sudjelovati u radionicama, pratiti festivalske predstave ili sudjelovati u programima – rekao je Bilić.
Gomila problema
Kao i prijašnjih godina, pripreme za Festival počele su prije više od godinu dana, pogotovo na međunarodnoj razini vezano uz gostovanja stranih sudionika. A tada je sve bilo drugačije...
– Nakon dvije godine pandemije, u kojima su postojali neki "zadani okviri" što se tiče putovanja, u konačnici i broja publike, sada kad se svijet otvorio, došlo je novo zlo i nedaće. Rat na europskom tlu i ogromna poskupljenja svih vrsta. Naravno da je to napravilo jedan, pa usudim se reći, nered u organizaciji i stvorilo strahovito puno problema, ali naša je odluka bila i ostala da program nećemo smanjiti, nego ćemo sve planirano pokušati staviti u neke gabarite. U ovom trenutku, naša je procjena da bi se financijski to trebalo kretati oko dva milijuna kuna. Jasniju sliku imat ćemo nekoliko dana nakon Festivala, kad se sve stavi na jedno mjesto, jer su organizacijski troškovi, prijevoz, smještaj i hrana, poprilično eskalirali. U ovakvim okolnostima tu se dobrom pokazala politika koju u zadnje dvije godine provodimo u Kazalištu i na Festivalu, a to je ulaganje u vlastitu opremu i na taj način smanjili smo troškove za najmove. Da nismo uložili oko 1,5 milijuna kuna u opremu, nameće se pitanje bismo li imali financijskih sredstava i za pet dana Festivala, imajući na umu poskupljenja i činjenicu da cijene i dalje rastu. Kad dnevno imate 19 programa, to nije jednostavno niti lako organizirati i materijalno pokriti. Naravno, u ime naše kazališne kuće zahvalan sam svim sponzorima, donatorima, Gradu Šibeniku, Županiji i Ministarstvu kulture i medija. Dali su svi koliko su mogli, ali kako popratni, okolni troškovi rapidno rastu, morat ćemo u rujnu na sjednici Festivalskog vijeća sjesti i ozbiljno razgovarati, a već je to počelo, kako se ubuduće postaviti – kaže Bilić.
Ravnatelj Bilić naglašava kako je organizacijski prilično teško jednoj ustanovi, u ovom slučaju Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, raditi na "dva kolosijeka" i o tome se počelo razgovarati.
'Psi proračuna'
– Kazalište i Festival ne financiraju se iz istog budžeta, a sve to radi jedna ustanova. Nakon nešto više od 10 godina, mi smo pri kraju profesionalizacije Kazališta, koje ima svoje organizacijske potrebe, način funkcioniranja i troškove. Festival ima svoje i vrlo je teško paralelno "vući" jednu i drugu instituciju. S naše strane pokušavamo drastično smanjiti troškove Festivala kupujući vlastitu opremu, umjesto da novac dajemo za najam. Dvije godine ozbiljno radimo na tome da imamo vlastitu tribinu i vjerujem da ćemo je dogodine imati. Mislim da je jedna od većih strateških pogrešaka bila kad se prije desetak godina odustalo od nabave vlastite tribine i krenulo se u najam. Do sada smo za taj novac mogli kupiti tri tribine! – kaže Bilić.
Zbog tih ulaganja, njega se, dodaje, prozivalo i u medijskom smislu, a posebno na sjednicama Gradskog vijeća.
– Na potpuno selektivan način iščitavao se naš proračun, govorilo se o zapošljavanjima i dizanju "nekakvih" troškova, ne vodeći pri tomu računa o tome da proračun čine različite stavke. Ne samo rashodi, nego i prihodi, a za one koje je netko na Gradskom vijeću nazvao "kritičarima", ja ću biti toliko slobodan i reći ću da to nisu kritičari, nego "psi proračuna", kojima mojim dolaskom na čelo kuće i dolaskom jedne mlađe strukture Kazalište više nije bankomat za različite stvari mahom uglednih profesionalnih Šibenčana. Zbog toga neki nisu zadovoljni i zato ću na kraju samo reći, pozivajući se na onu Krležinu, da je "sve napisano, a nitko ne čita" – zaključio je Bilić.
Sve manje lokacija za MDF
Zanimljiv je i podatak da će se programi odvijati na osam lokacija u gradu, a prije samo desetak godina bilo ih je tridesetak.
– Grad je turistički narastao, štekata je sve više, tako da smo iz godine u godinu "gubili" lokacije. Nije to slučaj samo u Šibeniku, tako je i u Splitu i u drugim mjestima, koji također muku muče s lokacijama za održavanje raznih festivala i programa. Prošle smo godine koristili naš središnji trg, Poljanu, što se pokazalo jako dobrim. Na njoj se istovremeno na tri ili četiri mjesta održavaju programi, a ne smetaju jedni drugima. U tom smislu nama je Poljana dala "zraka" naspram nekih lokacija koje smo izgubili u staroj gradskoj jezgri – rekao je Bilić.
Festivalska suvenirnica
Festival će ove godine, prvi put od postojanja, dobiti svoju suvenirnicu, odnosno web-shop s takozvanim limited edition asortimanom, koji uključuje platnene torbe, lončiće i majice s printom ovogodišnjeg plakata hrvatske umjetnice Tisje Kljaković Braić. Suveniri će se moći kupiti online na web-stranici Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku ili fizički u suvenirnici u atriju HNK-a u Šibeniku.
Problemi s 'kičmatransom'
Nameće se i pitanje hoće li se Festival pomaknuti više prema srpnju, što je financijski zahtjevnije jer se ulazi u sezonu. Niz je otvorenih pitanja, kaže Bilić, te među ostalim spominje i problem takozvanog kičmatransa, kao i nekih drugih službi Festivala koje je teško popuniti.
– Školska godina još traje, a u tjednu priprema za Festival i tijekom samog Festivala potreban nam je taj "kičmatrans". Ove smo godine uspjeli popuniti 70 posto potreba, a tu je i problem malih honorara. Nekada je šibenskim srednjoškolcima rad na Festivalu bio prvi kontakt s radnim zadacima i prvi džeparac. Vremena su se drastično promijenila, stav mladih ljudi prema cijeni rada nije više onakav kakav je bio u generacijama koje su Festival doživljavale na neki drugi način. I ne treba ih zbog toga osuđivati! Došla su neka druga vremena i neki novi klinci i Festival se tomu mora prilagoditi. Naravno da mi cijenom ne možemo parirati ugostiteljstvu, gdje netko može zaraditi tri do četiri puta više nego na Festivalu, ali i to je pitanje o kojemu moramo otvoreno govoriti – rekao je Bilić. Ove godine u tom segmentu promjena neće biti, pa će – ovisno o tome što i koliko vremenski rade – honorarci dobiti od nekoliko stotina do maksimalno 3000 kuna.
Ulični programi i radionice
Ove godine naglasak je i na programu ulica i trgova, koji vodi poznato umjetničko ime Mario Kovač. U likovni, odnosno književni dio programa uključena su i neka glazbena imena, poput Davora Gobca, koji će imati izložbu svojih slika, ili Damira Urbana, koji će predstaviti svoju slikovnicu "Luda škrapa", za koju ilustracije potpisuje Tomislav Torjanac. Tu je i sajam knjiga "Monte Librić", filmski program na Gorici, koji donosi filmske uspješnice koje će djeca voljeti, te bogat literarni program u sklopu kojeg će se i ove godine raditi na popularizaciji čitanja među djecom. Program radionica ove godine nosi 42 različite radionice domaćih i inozemnih umjetnika i pedagoga. Upisano je oko tisuću djece i svi će oni u jutarnjim satima otkrivati neke nove svjetove i svoje sklonosti i talente.