Samo dvije godine nakon što su slavna braća Lumiere izumila kinematograf i u jednom pariškom lokalu prikazala kratki film Ulazak vlaka u stanicu koji je izazvao pomutnju u gledalištu i strah da će vlak uletjeti među publiku, davne 1897. godine u Šibeniku je održana prva filmska projekcija. Prvo kino u Šibeniku je otvoreno pak nekoliko godina kasnije, 1908. godine, i zvalo se Edison. Od te godine pa do današnjih dana u gradu koji je u filmsku povijest ušao zato što su 1989. godine na šibenskoj rivi snimljeni prvi filmski kadrovi u Hrvatskoj, otvarala su se i zatvarala kina, mijenjala publika i filmovi, a u turbulentnim 90-im godinama prošlog stoljeća zatvaraju se mnoga kina diljem Hrvatske, pa je tako i Šibenik ostao bez tadašnja tri kina. Posljednje od njih, kino Šibenik, nakon višekratnih neuspješnih pokušaja opstanka, svoja je vrata konačno zatvorio 2004. godine. Od tada Šibenik nema javnih kina u gradu, a ljubitelji sedme umjetnosti s velikim su nadama iščekivali otvaranje art kina u Kući umjetnosti Arsen koje ove godine slavi treću obljetnicu rada. Upravo to bio je povod da JU Tvrđava kulture Šibenik svoje sugrađane počasti izuzetno zanimljivom i vrijednom publikacijom posvećenoj kronologiji šibenskog kinoprikazivaštva, a nazvali su je, a kako drugačije nego "Od Edisona do Arsena", imajući na umu imena prvog i najnovijeg kina u Šibeniku.
Autori ove su Andrija Bakula, povjesničar zaposlen u Tvrđavi kulture Šibenik i Jelena Pašić, povjesničarka umjetnosti, etnologinja, filmska kritičarka i suradnica art kina Arsen, a knjiga za koju grafičko oblikovanje potpisuje Ante Filipović Grčić, objavljena je u nakladi JU Tvrđava kulture. Knjiga je sinoć predstavljena u Kući umjetnosti Arsen pred punim gledalištem koje je prateći, a o važnosti ovakve publikacije koja potvrđuje urbanitet neke sredine i kojom se mogu pohvaliti tek nalobrojni gradovi u Hrvatskoj govorio je filmolog i profesor Sveučilišta u Zadru dr. sc. Mario Županović, dok je novinarka Jordanka Grubač Granik vrlo nadahnuto i s puno zanimljivih detalja govorila o kinu u njezinu rodnom Drnišu i gotovo presudnom utjecaju i značaju filma u njezinom formativnim godinama.
Andrija Bakula objasnio je kako je prvotna ideja o osvrtu na postojanje kina koja su istom u prostoru prethodila kinu Arsen, prerasla u knjigu.
-Prilikom otvaranja Kuće umjetnosti Arsen htjeli smo napraviti kratki osvrt na prošlost ovog prostora i osvrnuti se na kino 20. aprila koje je tu otvoreno 1959. godine, kao i kasnije na kino Odeon. Kada smo to počeli istraživati, prvo smo počeli od novinskih članaka koji su nam bili glavni izvor podataka. Čitajući sve te članke zaključili smo da tu postoji jako puno materijala kojeg bi trebalo sortirati i objediniti. Na kraju smo zaključili da nema baš smisla krenuti od nekakve sredine povijesti naših kina. Kako smo dalje kopali i čitali članke, došli smo do skupa podataka i zaključili da je najbolje početi od samog početka, odnosno od prvih filmskih projekcija u Šibeniku. Na kraju smo dobili ovu knjigu na koju sam ja osobno izrazito ponosan – zaključio je Bakula.