Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” bogatija je za dvije knjige, vrijedne i važne ne samo za šibensku, nego i za hrvatsku kulturu.
Riječ je o Rječniku pet najuglednijih europskih jezika Fausta Vrančića, u kojoj taj znameniti Šibenčanin, ugledni jezikoslovac, polihistoričar, izumitelj, diplomat, svećenik i biskup, uz bok latinskog, talijanskog, njemačkog i mađarskog stavlja hrvatski jezik, to jest dalmatinski, kako ga on naziva. Knjiga je tiskana u Veneciji 1595. godine i smatra se prvim hrvatskim rječnikom.
Druga knjiga koja krasi Zavičajnu i zbirku rijetkih knjiga Raru šibenske Knjižnice dopunjeno je izdanje tog Rječnika, koje je, uz Vrančićevu pomoć i dopuštenje, 1605. godine u Pragu objavio benediktinac Petar Loderecker, dodavši nizu od pet jezika još češki i poljski.
– Vrančićev Rječnik vrijedan je zato što je to prvi pravi, možemo reći reprezentativan, leksikografskom metodom sređen, rječnik hrvatskog jezika, a sada imamo i ovo prošireno sedmojezično izdanje – kazao je ravnatelj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Vilijam Lakić.
Zanimljiv je i put kojim su ove dvije, izvorne i jako dobro sačuvane, knjige stigle u Šibenik.
Čuvaju se u trezoru
Obje su, kako se naknadno pokazalo, objašnjava Lakić, bile vlasništvo zagrebačkog kolekcionara Ive Dubravčića. Nakon njegove smrti njegova je obitelj kolekciju, pa tako i Vrančićev petojezični Rječnik te dopunjeno, sedmojezično Lodereckerovo izdanje, prodala jednom kolekcionaru u Nizozemskoj. S njim je pak u kontakt došao vlasnik zagrebačkog antikvarijata “Biblos” te tako saznao kako se ove vrijedne knjige nalaze u njegovoj kolekciji. Nije se puno premišljao, a kako je i prije surađivao sa šibenskim knjižničarima, nazvao ih je i rekao što je pronašao.
– Nismo se uopće premišljali. Bili smo spremni kupiti knjige. Prvo smo kupili Vrančićev Rječnik, koji smo platili 45 tisuća kuna, a onda i Lodereckerov, koji je koštao 30 tisuća kuna. To uopće nije puno za ovakvu vrijednost. Vjerojatno ovaj Nizozemac nije točno znao o kakvim je knjigama riječ – ističe Lakić.
Obje knjige sada se čuvaju u trezoru pod posebnim uvjetima, a u knjižnici planiraju predstaviti ih javnosti: izložiti u vitrinama te pozvati nekog od uglednijih hrvatskih jezikoslovaca da održi i prigodno predavanje.