Na jedinstvenoj izložbi upoznajte nepoznate utvrde šibenske: Ono što Grebaštica ima postoji još samo u Svetoj zemlji!

Teško bi bilo reći da su Šibenik i njegova okolica terra incognita, ali područje od Stankovaca do Rogoznice i na istoku do Podumaca u općini Unešić, koje je pripadalo nekadašnjem, srednjovjekovnom šibenskom distriktu, svakako jest mura incognita, jer obiluje nepoznatim bedemima, kulama, utvrdama i utvrđenjima.

Ili, već poznate fortifikacije kriju neke nepoznate ili neistražene dijelove. Poput Tvrđave sv. Mihovila, "popularnost" koje je odavno prešla granice Šibenika i naše županije i za koju bi svatko pomislio da je u potpunosti istražena te da na njoj više ne postoji nijedna nepoznanica. Ipak, nije tako.

Povjesničar Josip Pavić iz ustanove Tvrđava kulture, u suradnji s arheologom Andrijom Nakićem otkrio je čak tri do tada nezamijećene graditeljske strukture, poput otvora u sjeveroistočnom bedemu za koji se na kraju ispostavilo da je vodio do prostora koji je posadi tvrđave itekako bio važan – služio je kao zahod! Tijekom protekle četiri godine, Pavić je arhivski, povijesno i arheološki surađujući, osim s Nakićem, i s arheologom Emilom Podrugom, istražio još 13 lokaliteta na širem području grada.

– Cilj nam je da se pojača svjesnost o postojanju tih utvrđenja, da se ljudi upoznaju s tom baštinom, ali i prirodom koja ih okružuje. To je osobito zanimljivo u ovo COVID doba, jer je riječ o izoliranim lokacijama i može se do njih otići kao na izlet, upoznavati kulturnu baštinu i istodobno boraviti u prirodi. Također, planiramo na jesen razvijati i edukativne aktivnosti s učenicima osnovne i srednje škole – reći će Pavić, napominjući kako je potraga za do sada nepoznatim utvrđenjima i nepoznatim činjenicama o onim poznatim, urodila vrlo zanimljivim pričama.

Među ostalim, uz poznati bedem na poluotoku Oštrica pronađeni su do sada neuočeni ostaci kule, a posebno je intrigantan bio je toponim sv. Ivan del Tyro kako se naziva istureni položaj na brdu koje se pruža između Grebaštice i Vrsnog. Otkud takav naziv, dosadašnji istraživači, ističe naš sugovornik, nisu uspjeli objasniti.

Još neobičnije je da osim u Grebaštici, on postoji još jedino u Izraelu, odnosno Svetoj zemlji.
– Na brdu se naime nalazila crkvica sveti Ivan del Tyro ili del Tiro. Povijesni podaci govore kako postoji barem od 14. stoljeća, a patronat je nad njom imala šibenska obitelj Dragojević. U 16. stoljeću crkvica je porušena, jer je bila u lošem stanju. Otkud taj neobični toponim na brdu između Grebaštice i Vrsnog?

Samostan istoga imena nalazio se podno biblijskoga gorja Karmel i bio je važna postaja na hodočasničkom putu prema Jeruzalemu. Nameće se očita pretpostavka da je netko od Dragojevića bio na tom hodočašću, a vrativši se u rodni kraj, podigao je crkvicu i posvetio je lokaciji, odnosno samostanu koji ga je očito impresionirao. Zanimljivo je i to da je okolni krajolik lokacije iznad Grebaštice donekle sličan onom u Svetoj zemlji: krš, pogled na zaljev i slično – objašnjava Pavić.

Neobična je i priča o kuli u Radoniću koju je u 18. stoljeću podigao Mehmed-aga Terzibalić iz utjecajne osmanske plemićke obitelji sa sjedištem u Drnišu. Danas je na tom mjestu vidljiva tek kamena gomila, ali u ono doba neobična kula izazvala je snažnu buru, zapravo paniku, među Mlečanima u Šibeniku.

Kula je, kaže povjesničar, izgrađena uz granicu razdvajanja Osmanlija i Mlečana, pa su potonji vidjevši zdanje na tri kata s puškarnicama doživjeli to kao provokaciju i nagovještaj novih sukoba. Osmanski plemić pravdao se kako je izgradio samo ljetnikovac, a do danas je, objašnjava Pavić, ostalo otvoreno pitanje o karakteru nekadašnje građevine na koju već dvjestotinjak godina podsjeća tek hrpa kamenja i toponim Turka.

Detaljan prikaz kule u Radoniću, međutim, otkriven je zahvaljujući kopanju po katastrima i dvama crtežima iz 1633. godine, nedavno pronađenim u Mletačkom državnom arhivu.

Sva ova saznanja o utvrđenjima, bilo da su ih gradili Šibenčani, Mlečani ili Osmanlije, i lokalitetima bit će predstavljena na velikoj izložbi koja će biti otvorena danas, na Tvrđavi sv. Mihovila. Moći će se razgledati do rujna, a prati je i vrlo atraktivan katalog koji, uz kratak i zanimljiv tekst pisan jezikom razumljivim široj publici, donosi brojne fotografije, nacrte i karte te snimke dronom iz zraka.

Katalog, koji grafički potpisuje dizajner Ante Filipović Grčić, može poslužiti i kao svojevrsni vodič: uz priču o svakom od 16 utvrđenja navedena je i oznaka ceste, kojom se do njega dolazi te koliko je od nje utvrđenje udaljeno, kao i koordinate lokaliteta koje je dovoljno upisati u mobitel kako bi se brzo i lako dobio odgovor kako stići do nekog od 16 šibenskih mura incognita!