Ranosrednjovjekovno razdoblje hrvatske povijesti (okvirno datirano od 7. do početka 12. stoljeća) jedno je od najintrigantnijih perioda u turbulentnoj prošlosti hrvatskih prostora. Naime, upravo je to doba u kojemu se nove (slavenske) skupine pojavljuju na području istočnojadranskog zaobalja gdje tada obitavaju u manjoj ili većoj mjeri preživjeli ostaci kasnoantičke populacije i same po svom porijeklu izrazito heterogene. Prožimanje tih različitih etničkih i/ili jezičnih skupina u korijenima je etnogeneze hrvatskog naroda kakvoga ga danas poznajemo. Osim toga, rani srednji vijek je doba postojanja neovisne hrvatske države koja nastaje u 9. stoljeću s jezgrom na prostorima sjeverne i srednje Dalmacije. Upravo u tom arealu smještena su i ranosrednjovjekovna groblja u Vaćanima (položaji Laluše i Grlo) i Dubravicama (položaj Pred novom župnom kućom).
Na djelomice devastiranom položaju Grlo su krajem 2024. nastavljena istraživanja, pa se u ovom trenutku o njemu ne može puno reći, osim toga da se na tom mjestu nalazi ranosrednjovjekovno groblje. Međutim, groblja Vaćani – Laluše i Dubravice – Pred novom župnom kućom neobično su važna i ilustrativna za razumijevanje složenih povijesnih okolnosti vremena u kojemu se koriste a do sada nisu bila prikazana široj javnosti. Ova dva lokaliteta pokazuju niz međusobnih sličnosti. Smještena su u sličnom okruženju, slične su osnovne osobine ukopa za koje bi mogli reći da imaju „poganske karakteristike“, dijelom su slični i pronađeni artefakti a slično je i datiranje većine grobova u (okvirno) drugu polovicu 8. i prvu polovicu 9. stoljeća. Na kraju krajeva, groblja su međusobno i prostorno bliska, dijeli ih svega osam kilometara zračne linije.
Međutim, oba groblja imaju i specifičnosti po kojima se razlikuju ne samo međusobno, nego i u odnosu na ostala istovremena groblja kod nas. Primjerice, u Dubravicama su zabilježeni i izuzetno rijetki ukopi spaljenih pokojnika koji bi mogli pripadati prvim generacijama novodoseljenog slavenskog stanovništva, a u Vaćanima su pronađena dva sarkofaga što je za sada jedini primjer ukopa u sarkofage na sličnim grobljima u dalmatinskom zaobalju. Upravo takvi ukopi, ali i neki iz Dubravica, jasno ukazuju na stvaranje „aristokratskog“ sloja koje će uskoro dati i imenom poznate vladare. Stoga ova dva groblja, ali i širi prostor skradinskog zaleđa, uistinu stoje na izvorima hrvatske povijesti!
Autori izložbe su Tomislav Fabijanić sa Sveučilišta u Zadru i Željko Krnčević.
Otvorenje je u četvrtak, 16. siječnja u 12 sati u Dvorani za povremene izložbe Muzeja (ulaz s obale).
Izložba je otvorena za javnost radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....