Šibenski kanal svetog Ante, danas zaštićeni krajobraz, ime je dobio po špiljskoj crkvici posvećenoj sv. Antunu Pustinjaku. Smještena je u stijenama, na dvanaest metara nadmorske visine. A jučer, na njegov spomendan, podno crkvice špilje održan je molitveni obred.
Gradnja betonskoga bunkera - vrijednu je špilju u šibenskome kanalu itekako devastirala. No, postoje planovi za obnovu europskim novcem. Dokumentacija za obnovu je spremna, traži se još izvor financiranja, piše HRT
HRT-ova novinarka Ivona Ramadža Čolić kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a kako se u špilji molilo šest stoljeća, a onda je između dva svjetska rata crkvica pretvorena - u vojni bunker. Uklonjen je iz crkve u špilji 2010. godine - volonterskom akcijom. Izvučene su tone otpadnog materijala - na ruke. Na redu je obnova.
Stručna suradnica za kulturnu baštinu u JU-u Priroda Anamarija Kučan naglasila je kako je u planu sanacija objekta. Već je puno posla obavljeno, ali predstoji još mnogo rada. Obnova će ići u fazama.
Posebnost ove špiljske crkve dva su oltara i kamenica. Kučan je istaknula da se nada da je sudbina devastiranih oltara svjetlija nego što je danas.
- Upravo je izrađen kompletni elaborat za njihovu sanaciju, provedena su istraživanja, restauracijski zahvati bit će provedeni, kao zadnja faza obnove ovog objekta. Restaurirat ćemo dva oltara i kamenicu, dodala je.
Priča o špiljskoj crkvici sv. Ante, s rezultatima istraživanja, ove godine bit će ukoričena - u monografiji.
Zazivali su vjernici pomoć začetnika pustinjačkog života i oca redovništva. S razlogom - baš ovdje.
- Na blagdan svetog Antuna Pustinjaka ispod čije spilje se nalazimo. U davnom četvrtom stoljeću on je prvi koji je radikalno odlučio živjeti u samoći za Boga, poručio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.
Učitelj je duhovnog života - mnogima. A posvetili su mu oni koji su po Božjem slovu živjeli, i crkvu-špilju. Najkasnije u 14. stoljeću, ističe struka.
- Dok je korištena kao crkva često su je birali šibenski pustinjaci kao svoje mjesto izolacije, mjesto gdje su dolazili provoditi svoju askezu, istaknuo je viši kustos Muzeja grada Šibenika Emil Podrug.
Vrata crkvice otvaraju se samo jednom u godini
Starom-novom vjerskom utočištu vraćaju Šibenčani duhovnu dimenziju.
- Ovdje me sveti Ante poziva da šetam i da malo se pomolim, i da dobijem snage da krenem dalje, rekla je Marina Bodrožić.
- Tu su ljudi pustinjaci ostavili sve zemaljsko bogatstvo da bi tu bili i tu svoju dušu Bogu otvarali, dodala je Janja Brajković.
Kulturno-povijesni je to biser šibenskog kanala. Jedan u nizu!
- Crkve u špiljama nisu rijetke ali kod nas ih još nema baš toliko puno, naglasio je Emil Podrug.
Od crkvenog interijera danas su vidljiva dva devastirana oltara. I tu je istraživače dočekalo iznenađenje.
- Unutar oltara koji je iz sedamnaestog stoljeća bio je ugrađen jedan kameni blok ukrašen s predromaničkim reljefnim ukrasom iz devetog stoljeća. Donesen je u špilju. Ali nam je izuzetno značajan jer iz vremena Kneza Trpimira, mi na šibenskom području zapravo i nemamo puno ulomaka, dodao je.
Iznimno vrijedan kulturno-povijesni lokalitet trebao bi postati mjesto okupljanja. Kao i stoljećima prije.
- Dosad smo izradili građevinski projekt uređenje samog pristupa crkvici, konzervatorski elaborat, i sad se nadam da nam je sljedeći korak da idemo u fazama u postepenu obnovu, poručila je ravnateljica JU-a Priroda Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk.
Za sada - vrata crkvice u stijeni vrata otvaraju se samo jednom u godini, 17. siječnja, zaključuje HRT