Na Bribirskoj glavici Ante Milošević interpretirat će prastare reljefe erotskoga sadržaja koji do sada nisu bili dovoljno istraženi

Peti Gunjačini dani, međunarodni znanstveni skup naslovljen "Kolokvij o Bribiru II", održat će 5. i 6. svibnja na Bribirskoj glavici, u muzejskoj zgradi.

Na skupu sudjeluje dvadesetak arheologa, povjesničara i antropologa iz Hrvatske, Norveške, Italije i Australije, a bit će to prigoda da se predstave rezultati najnovijih istraživanja, ali i obrađena starija građa. Iznimno važan arheološki lokalitet čija povijest seže u liburnsko vrijeme, koji se sustavno istražuje već čitavo stoljeće, zadnjih je godina doveo do niza zanimljivih otkrića. Među najnovijima je i upravo otkriveni ulomak s imenom kneza Branimira pronađen u kasnoantičkoj rotondi, sličnoj, ali starijoj od poznatog Sv. Donata u Zadru, o kojem će također biti riječi na skupu.

Osim toga, skup donosi niz izlaganja temeljenih na recentnim otkrićima na Bribirskoj glavici, poput onog o dva reljefa lascivnog sadržaja, vjerojatno iz liburnskog vremena, te vezama srednjovjekovnog Bribira s Vikinzima ili trgovini koja se ovdje razvijala još od najranijeg vremena.

– Obično smo ovakve znanstvene skupove održavali u Splitu, u zgradi MHAS-a, a ove godine smo svi na terenu, u muzejskoj kući imamo prikladnu dvoranu i u njoj održavamo skup. Od stranih kolega, za Bribir su posebno zainteresirani Australci koje fascinira starost lokaliteta i kontinuitet života na njemu. Za njih je to gotovo jednako istraživanju u Egiptu. Uz to, na ovom terenu nisu rijetka ni nova otkrića, pa smo tako nedavno sasvim slučajno pronašli antičku grobnicu, u kamenu živcu, koju još treba temeljito ispitati jer je prvotno bila namijenjena za ukop jedne ili dviju osoba, a zatim su se njome poslužile i brojne druge generacije – kaže Nikolina Uroda, viša kustosica.

Kult plodnosti

Ravnatelj MHAS-a Ante Milošević interpretirat će na skupu prastare reljefe erotskoga sadržaja koji do sada nisu bili dovoljno istraženi premda su iznimno rijetki i vrijedni.
Prvi, koji potječe iz petog ili šestog stoljeća prije Krista, simboličan je. Prikazuje mladu, golu ženu raširenih nogu među koje uplovljava brod u obliku falusa.

– Držim da je prikazu zadaća veličati i na osebujan način objašnjavati liburnsku pomorsku tradiciju. Pretpostavljamo da polukugla iza ženinih leđa simbolizira Varvariju koja se nalazi nedaleko od Skardone, na uzvišenju Bribirske glavice, pa je cijela scena jasan i vrlo stari pokušaj interpretacije određenoga prostora u našoj prošlosti – kaže Milošević. Scenu na drugom kamenom ulomku, eksplicitni prikaz spolnog odnosa u polju, za vrijeme rada, povezuje s kultom plodnosti. Ovaj nalaz je iz drugog stoljeća prije Krista, a sličnih se može naći u čitavom mediteranskom krugu.



Milošević uz to dodaje kako će posebno zanimljive biti nove interpretacije crkve iz Justinijanova doba, koja je slična Sv. Donatu. Njezina je forma ponovljena i u slučaju desetak drugih, mlađih crkava u Dalmaciji, pa je poslužila kao uzor i crkvici Svete Trojice u Splitu.

Napokon, stručnjaci će u Bribiru pokušati naći tumačenje za "posjet" Vikinga ovom kraju u osmom stoljeću. I oni su ostavili trag u kamenu, možda su doplovili radi trgovine pa je neki član posade ovdje umro i bio sahranjen.