Šibenik se, još kad se spominje kao Castrum (utvrda) u 11. stoljeću, gradio na brdovitoj stijeni u amfiteatralnom obliku kao "kamen na kamenu" i gotovo nije poznato da je imao i neke zelene površine. U stoljećima koja su slijedila i one su nicale "spontano", uglavnom oko njegovih tvrđava. Tako se u 19. stoljeću vide začeci današnjega Perivoja Roberta Visianija uz Poljanu, nazvan po botaničaru svjetskoga glasa koji je prvi napravio i opremio cjeloviti herbarij sa mediteranskim biljem.
Usporedo s njim cvjetao je i drugi park pred crkvom Gospe van grada, nazvan Perivojem fra Luje Maruna, rodom iz Skradina, našeg poznatog arheologa. Danas je to prava zelena oaza s velikim vodoskokom i gromadom sedre u sredini, donesene sa Slapova Krke tridesetih godina i s gorostasnim stablom divljeg kestena, staništu ptica, kakvog nadaleko nema.
Temeljita obnova
A Visianijev perivoj doživio je temeljitu obnovu sredinom devedesetih kad su uklonjeni stari i truli veliki borovi i drugo raslinje. Bilo je to u vrijeme kad je gradonačelnik Šibenika bio Ante Šupuk iz poznate obitelji koja je u 1894. godine u Skradinskom buku podigla prvu hidroelektranu na svijetu s Teslinom izmjeničnom strujom i dalekovodom do Šibenika.
A gradonačelnika Antu Šupuka tada su mnogi prozivali da je uništio đardin, pa su tražili i njegovu ostavku. Ali on je uz pomoć stručnjaka botaničara i drugih, oplemenio perivoj upravo onako kako bi to želio i sam Visiani, svim vrstama isključivo sredozemnog raslinja, koji se, sa svoje dvije fontane, njeguje i napaja najsuvremenijim načinom navodnjavanja. Zato je predstavljao i idealnu sredinu za raskošnu dekoraciju već poodmaklih šibenskih adventskih dana.