Prije nekoliko dana završila je ovogodišnja kampanja arheoloških istraživanja na lokalitetu Dedića punta u Bilicama.
Istraživanja su trajala nešto više od dva tjedna, od 29. kolovoza do 14. rujna 2018., a provodili su ih arheolozi i studenti s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. To je nastavak istraživanja što se provode već dvije godine unutar projekta Ministarstva kulture "Bilice – ranokršćanska crkva", a vodi ih dr. sc. Mirja Jarak, izv. prof. zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Riječ je, konkretno, o revizijskim istraživanjima ranokršćanske trikonhalne crkve na položaju Dedića punta, u blizini južne obale Prokljanskog jezera. Crkva je dio širega kulturnog krajolika, u kojemu posebno mjesto ima i rimska vila smještena u neposrednoj blizini.
– Osnovni je cilj potpuno sagledavanje ranije istraživanog kompleksa – lokalitet je, naime, istraživan početkom 20. st. – njegova zaštita, konzervacija i prezentacija. Zahvaljujući suvremenim metodama istraživanja, moguća je velika preciznost u mjerenjima i uočavanju svih detalja. Crkva u Bilicama pripada zanimljivom tipu jednobrodne građevine s trikonhalnim istočnim završetkom. Svetište je bilo ograničeno na središnju, glavnu apsidu i četvrtasti prostor ispred nje. Dvije bočne apside imale su posebnu namjenu i govore o proširenju jednostavne koncepcije crkvenog prostora s jednom apsidom. Slične trikonhalne crkve poznate su na nekoliko lokaliteta u Dalmaciji i susjednim područjima. U vezi s crkvom u Bilicama, treba istaknuti njezino često spominjanje i interpretacije u znanstvenoj literaturi. Već prvi istraživači ili znalci lokaliteta, poput Maruna, Jelića, Kaera i Ivekovića, ostavili su dragocjene podatke iz vremena kada je cijeli kompleks bio znatno bolje sačuvan nego što je danas, u vrijeme novih revizijskih istraživanja. Činjenica da su svi zidovi kompleksa ipak vidljivi i da trikonhalno svetište i danas impresionira skladnom jednostavnošću, govori o dovoljnoj sačuvanosti ranokršćanske arhitekture, koja će, nakon dovršetka radova i konzervacije, biti dijelom novoga kulturnog krajolika uz obalu Prokljana – ističe prof. Jarak.
Pažnja na grobnici
U istraživanjima 2018. najviše pažnje posvećeno je, precizira, iskopavanju velike presvođene grobnice koja je otkrivena u narteksu, pred glavnim ulazom u crkvu.
– Grobnica je lijepo zidana od većih komada kamena povezanih žbukom, a imala je svod od sedre, koji se urušio tijekom vremena. U grobnici su ostaci pokojnika bili u poremećenom položaju, i tek nakon analize bit će mogući zaključci o broju sahranjenih osoba i vremenu ukopa. Slične presvođene grobnice vrlo često se nalaze uz ranokršćanske crkve u Dalmaciji i BiH.
Jedan od lokaliteta u neposrednoj blizini je Srima, gdje su presvođene grobnice dio konzerviranog sakralnog kompleksa iz 6. stoljeća – podsjeća voditeljica istraživanja lokaliteta u Bilicama.
Arheološka ekipa iz Zagreba planira iduće godine dovršiti istraživanja najužeg prostora crkvene arhitekture, te bi trebala početi konzervacija, kako bi se lokalitet dugoročno zaštitio. Uz potporu Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, te uz podršku Općine Bilice, veliku pomoć u dosadašnjim istraživanjima pružili su djelatnici Muzeja grada Šibenika. Početak istraživanja omogućili su, pak, vlasnici zemljišta na kojem se nalazi ranokršćanska arhitektura.
– Zahvaljujući svim pojedincima i institucijama, arheološka istraživanja crkvenog kompleksa u Bilicama približavaju se završetku. Svakako će doprinijeti poznavanju ranokršćanske arhitekture, ne samo na užem području u blizini grada Šibenika, nego i u Dalmaciji u cjelini – zaključuje prof. Jarak.