Jedra čarter brodova u murterskoj marini "Hramina" već dobrano hvataju vjetar, premda do službenog početka turističke sezone na Uskrs ima još dana.
Po tradiciji, nautičari su prvi i zadnji gosti, i ako je suditi po tome da je grupa Čeha i Slovaka iz Murtera ovih dana jedrila do Dubrovnika i natrag na 20 brodova, a da su mađarski jedriličari regatavali u Murterskome moru na još toliko plovila, mogla bi ovo biti dobra sezona, unatoč nesmiljenom ratu u Ukrajini i krizi koju je već izazvao i koja bi se još mogla produbiti.
Doduše, svi će u turizmu trebati smanjiti očekivanja i na kraju praviti usporedbe ne s onom "referentnom" 2019. prije pandemije koronavirusa, nego s prošlom godinom, kad se hrvatski turizam, pa tako i nautički čarter, neočekivano približio rezultatima rekordnog ljeta 2019.
Tako za Šibenski.hr govori Živko Šikić, čarter menadžer marine "Hramina" s 400 vezova i vlastitom flotom od 57 jedrilica, od kojih su spomenuti gosti uoči Uskrsa unajmili gotovo sve, točnije 54 broda.
"Hramina", srednje velika i najstarija marina u Šibensko-kninskoj županiji, na vratima je Kornata, jednog od najljepših morskih predjela na Mediteranu, u nautički najrazvijenijoj hrvatskoj regiji. Gosti znaju cijeniti to što su već nakon pet minuta plovidbe iz naše marine na otvorenom, u živopisnom arhipelagu s dva nacionalna parka, kao stvorenom za jedrenje. K tome, gotovo smo idealno smješteni blizu autoceste, te između dva aerodroma, zadarskog i splitskog, kaže Šikić.
Nevolja na nevolju
Zajedno s flotom privezanom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Šibensko-kninskoj ostvari se čak 80 posto čarter prometa u cijeloj Hrvatskoj, a Živko Šikić dobar je sugovornik i zbog toga što je već godinama jedan od trojice čelnika Udruženja pružatelja usluga smještaja na charter plovilima pri HGK-u.
Jedva se oporavljamo od poremećaja prouzročenih pandemijom, a već se na to nastavlja rat na istoku Europe, prijeteći produbljivanjem krize do još uvijek nepoznatih razmjera.
Hrvatski čarteraši već trpe izravne posljedice ratnog sukoba u Ukrajini, veli Živko Šikić, budući da su najviše Rusi, a i Ukrajinci, u sve većem broju u posljednjem desetljeću bili sve zastupljeniji korisnici nautičkog čartera, ovisno o tvrtki iznajmljivaču.
– I kod nas se u "Hramini" posljednjih pet, šest godina dosta povećao broj tih gostiju. Dolazili su najviše u grupama, i vrlo rijetko individualno, kad su unajmljivali veće i skuplje brodove. Mi smo ih za ovu godinu imali dosta predbilježenih, naročito Rusa, i sve smo otkazali, nije bilo druge. Njihove rezervacije ponudili smo na tržištu i očekujemo da bismo ih dijelom mogli prodati. Doduše, rani termini, u svibnju i lipnju, vjerojatno će propasti, za razliku od rezervacija u punoj sezoni. Najčešće se aranžmani ugovaraju vrlo rano, već u rujnu za sljedeću godinu, i sigurno se ostvaruju – napominje Šikić.
U pogledu last minute aranžmana procjenjuje da će broj upita najvjerojatnije biti smanjen, budući da je neizravna posljedica rata u Ukrajini ekonomska kriza i opći pad standarda također na stabilnom dijelu europskog tržišta.
Čarter neće dizati cijene, pa niti u last minute aranžmanima, ističe Šikić. Za takvu mjeru, ma koliko da bi bila i opravdana, jednostavno nema mjesta budući da su cijene fiksirane znatno prije izbijanja rata.
Međutim, gostima će sve ostale usluge ionako neminovno poskupjeti: od kave do restoranskih i cijena u trgovinama, te goriva, a kako kaže naš sugovornik, i ovaj put domaći će turizam, osobito u dobrom dijelu Dalmacije, kao i lani, spasiti to što smo automobilska destinacija.
Budući da se i dalje nastavljaju u neku ruku izvanredni uvjeti života i poslovanja, geografski položaj opet će Hrvatskoj dati prednost u odnosu na konkurenciju, koja se ove godine dobro pripremila kako bi nadoknadila lanjske gubitke.
– To su na prvome mjestu Turska i Grčka. Obje zemlje imaju jak nautički i čarterski sektor turizma, a u posljednje vrijeme na tom se planu razvija i Italija. Da je situacija normalna, oštrije bi nam puhali za vratom, no ovako, Turska je u blizini rata te je posljednjih godina i sama u političkim previranjima, a Grčka je sjevernom dijelu Europe ipak udaljenija za putovanje automobilom – objašnjava Šikić u glavnim crtama prilike u dvorištima turističke konkurencije.
Nedostaje zakonski okvir
Šikić ne želi govoriti o iznosu gubitaka hrvatskih čarteraša 2020., kad je prihod unutar općenito katastrofalne sezone zbog pandemije koronavirusa pao za 50 posto. Pisalo se o vrtoglavih 300 milijuna kuna, no to nije komentirao, osim da se država nije iskazala poticajima koji bi čarterašima olakšala poslovanje.
– No, u redu, ostajemo u stopi smještaja od 13 posto, kao i hotelijeri, i ne bih širio temu – odgovorio je Živko Šikić.
Generalno ocjenjujući, suradnja s državom je dobra sa svega nekoliko neriješenih pitanja. Poput novih pravilnika iz 2020., za što čarteraši očekuju da će ih uskoro definirati u suradnji s resornim ministarstvima, za razliku od problema koji se vuče već dugo, a rješenja nema na vidiku.
– Naime, već godinama nas brine nepostojanje zakonskog okvira povremenog zapošljavanja radnika na čišćenju plovila prilikom primopredaje i na drugim neredovitim poslovima. Fluktuacija radnika tu je velika, često do njih dođemo u zadnji trenutak i ljude je teško naći, nedostaje ih, kao i posvuda u turizmu. Najviše je riječ o ženama koje su već negdje zaposlene i to im je dodatna zarada, a mi ih želimo legalno zaposliti i platiti im – objašnjava Šikić.
Kad postoje problemi s isplatom, situacija se dodatno komplicira, dodaje, s riječima da sve još uvijek stoji na mjestu nakon prijedloga predstavnika čarteraša, a oni su predložili zakonski model jednak kao u poljoprivredi prilikom berbe plodina. Zašto se ne može brzo primijeniti i na njihov sektor, teško je reći.
– Svugdje je isto: radna snaga postala je problem, a država bi u tom pravcu trebala propisivati fleksibilnije odredbe. U svakom slučaju, još uvijek nismo na tragu rješenja – zaključio je Živko Šikić.
