Nekada davno, podmorje splitskog akvatorija, Bračkog i Hvarskog kanala bilo je kopno na kojem su vjerojatno postojala naselja. Geoarheolog dr. Simon Fitch sa Sveučilišta Bradford iz Velike Britanije odlučio je pronaći dokaze o tim naseljima, stoga će naredne dane provesti na terenu kako bi istražio naše podmorje i možda, promijenio povjesne, odnosno arheološke činjenice. Koristeći najsuvremenije podvodne 3D seizmičke senzore, mapirat će dijelove Jadranskog, a kasnije i Sjevernog mora kakvi su bili prije 10.000 do 24.000 godina, kada su razine mora bile oko 100 metara niže nego danas.
- Ovo je prvi put da se netko udaljava više od 500 metara od obale Jadrana kako bi kartirao morsko dno. Znamo da su ljudi nekoć živjeli na tamošnjoj zemlji jer koćarice redovito iskopavaju artefakte. Vjerojatno su postojala naselja na današnjem morskom dnu, a naš cilj je pronaći dokaze o njima, kazao je ovaj geoarheolog za The Telegraph and argus, uoči polaska za Split.
Dr. Fitch dolazi sa Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta u Bradfordu koji ima najveću istraživačku grupu za potopljene krajolike na svijetu. Ova jadranska misija dio je projekta Life on the Edge, kojemu je United Kingdom Research and Innovation fund (UKRI) prošle godine dodijelio izdašna sredstva.
Projekt Life on the Edge već je privukao pažnju među arheolozima u svijetu, pa mu se pridružila, između ostalih i dr. Jessica Cook Halesa Sveučilišta u Georgiji, iskusna arheologinja s više od 20 godina iskustva, koja je istraživala pretpovijesna podvodna nalazišta na obalama Atlantika i Meksičkog zaljeva. U Split stiže i prof. Richard Bates sa Sveučilišta St. Andrews.
Kao lokalni koordinator na projektu sudjeluje dr.sc. Vedran Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu kojeg smo pitali za više informacija o ovom istraživanju.
- U provedbi istraživačkih aktivnosti narednih dana provest će se pregled podmorja korištenjem klasičnog sonara i visokopreciznog seizmičkog instrumenta (parametarski eho-sonder).
Ovo je prvi dolazak geoarheologa, a projekt Life on the Edge provodit će se na prostoru Sjevernog mora i na Srednjem Jadranu sve do 2027. godine. Za cilj ima rekonstruirati arheološki krajolik iz razdoblja prije zadnje odledbe, tj. približno vremena 24.000 - 10.000 godina prije Krista. Tada je podmorje splitskog akvatorija, Bračkog i Hvarskog kanala bilo kopno kojim su, svojim tadašnjim koritima, tekle rijeka Cetina i Jadro te njihovi manji pritoci, dok je Jadran bio približno u polovici svojeg današnjeg opsega. Sigurno je kako su u takvom krajoliku postojala i naselja populacija iz vremena gornjeg paleolitika, a projekt će, između ostalog, nastojati utvrditi i njihove moguće lokacije - kazao nam je Barbarić.
Pored arheoloških, konačni rezultati projekta sadržavati će i iznimno značajne podatke i znanja o paleookolišu, promjenama klime, biljnom i životinjskom svijetu. U današnjem vremenu, kada je promjena klime, a posljedično i podizanja morske razine realnost koju živimo, znanja o dinamici i intenzitetu takvih promjena mogu imati veoma široku primjenu i pomoći pri planiranju našeg odgovora na nadolazeće promjene, naglašava splitski arheolog.
Napominje kako metodologija rada planirana projektom kombinira nedestruktivne terenske preglede s računalnim simulacijama u okviru velikih baza arheoloških i okolišnih podataka te uzorkovanje na odabranim lokacijama.
Uspješno je, po prvi puta u svjetskim okvirima primjenjena u okviru projekta Europe‘s Lost Frontiers, kojeg su na prostoru južnog Sjevernog mora proveli istraživači sa Sveučilišta Bradford pod vodstvom prof. Vincenta Gaffneya u suradnji s Flanders Marine Institute (također partnerom na aktualnom projektu) te pritom postigli rezultate koji su snažno odjeknuli u znanstvenoj ali i široj javnosti.
- Aktualna suradnja će, pored postizanja znanstvenih rezultata koji će nam po prvi puta omogućiti sveobuhvatniji uvid u tako daleku prošlost potopljenog krajolika i čovjekova boravka u današnjem priobalnom dijelu Srednje Dalmacije, poboljšati znanja, vještine i kapacitete znanstvenika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dijelom i kroz radno mjesto mlađeg istraživača pri Centru Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu, u potpunosti financirano iz projekta. Time se u budućnosti otvara mogućnost neovisne provedbe sličnih projekata.
Očekuje se kako će rezultati provedbe ovog projekta ispisati potpuno nove, nepoznate stranice povijesti ovog prostora, otvoriti prostor nadogradnji dosadašnjih rezultata hrvatskih istraživača zainteresiranih za navedeno razdoblje u području prirodnih i humanističkih znanosti - rekao je Barbarić.
Projekt Life on the edge uključuje uz Hrvatsku, i morski okoliša uz obale Škotske i Belgije. Znanstvenici se nadaju kako će se dobiveni geofizički podaci koristiti za donošenje budućih odluka o klimatskim promjenama i porastu razine mora, uz naravno, nova saznanja o ljudima iz prapovijesti i njihovom načinu života.
