pregled štetePosljedica klimatskih promjena, pretjeranog izlova ribe i onečišćenja: od 2009. do 2018. nestalo 14 posto koraljnih grebena u svijetu

Oko 14 posto koralja nestalo je u svijetu od 2009. do 2018. godine zbog klimatskih promjena, pretjeranog izlova ribe te onečišćenja, objavila je u utorak Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena (GCRMN).

Stanje koraljnih grebena u svijetu u 2020. "daje do danas najprecizniji pregled šteta koje rast temperature nanosi koraljnim grebenima u cijelom svijetu", priopćila je organizacija.

Izvješće je sastavila na temelju podataka prikupljenih na 12.000 mjesta u 73 države.

"Koraljni grebeni u cijelom svijetu izloženi su stalnom stresu koji dolazi od globalnog zatopljenja i klimatskih promjena te drugih lokalnih pritisaka kao što je pretjerano ribarenje, neodrživo upravljanje obalnim područjima i pad kakvoće vode", objašnjava GCRMN.

"Od 2009. do 2018., svijet je izgubio gotovo 14 posto koralja u koraljnim grebenima, što je gotovo 11.700 km četvornih koralja ili količina veća od svih živućih koralja Australije", navodi se.

U izvješću se objašnjava zašto je važno očuvanje koralja.

"Iako grebeni pokrivaju manje od 1 posto oceanskog dna, oni su dom za najmanje četvrtinu cjelokupne morske flore i faune, oni su ključno stanište i izvor proteina i lijekova", objašnjava organizacija.

Jednako su važni i za čovjeka jer "najmanje milijarda ljudi na Zemlji ovisi o njima da bi se prehranila i štitila od oluja i erozija".

Studija deset koraljnih regija u svijetu pokazuje da "je izbjeljivanje koralja izazvano rastom temperature na površini mora glavni čimbenik nestanka koralja", a posebno snažna epizoda dogodila se 1998. godine.

"Klimatske promjene najveća su prijetnja svjetskim koraljnim grebenima i moramo učiniti sve da ograničimo najbrže što možemo svjetske emisije stakleničkih plinova", inzistira Paul Hardisty, glavni direktor Australskog instituta za znanost mora čije se riječi citiraju u priopćenju.

Izvješće je objavljeno manje od mjesec dana do COP26, samita UN-a za klimu koji počinje 31. listopada u Škotskoj,
"Brojni koraljni grebeni u svijetu otporni su i mogu se obnoviti ako im uvjeti to omoguće", navodi se u priopćenju i dodaje "To pruža nadu u dugoročno zdravlje koraljnih grebena ako se mjere poduzmu odmah".