Do plutajućeg LNG terminala u Omišlju je od početka prošle godine, kada je počeo njegov komercijalni rad, dovezeno gotovo 3,3 milijuna prostornih metara ukapljenog prirodnog plina (UPP/LNG), a nakon uplinjavanja je u hrvatski transportni sustav isporučeno više od 1,9 milijarde prostornih metara prirodnog plina.
Podaci su to iz tvrtke LNG Hrvatska, koja upravlja terminalom, a iz koje navode da su do sada, tijekom gotovo 14 mjeseci rada, na terminalu uspješno obavljena 23 prekrcaja ukapljenog prirodnog plina, koliko je i brodova za prijevoz tog plina uplovilo u industrijsku luku terminala.
Najviše je tereta zaprimljeno iz SAD-a, zatim iz Nigerije, Katara, Belgije, Trinidada i Tobaga, Egipta i Francuske, a ugovori o korištenju terminala sklopljeni su s pet tvrtaka.
To su INA, HEP, MET Croatia Energy Trade, MVM CEenergy Croatia i PPD.
Do 2027. godine je zakupljeno 85 posto kapaciteta terminala.
Na upit Hine koliko je plina koji je dobavljen preko LNG terminala ostalo u Hrvatskoj, iz tvrtke LNG Hrvatska navode kako se može zaključiti da je oko 95 posto plina uvezenog preko tog terminala ostalo u Hrvatskoj.
"Iz trenutno dostupnih podataka o količinama prirodnog plina koje su ušle i izašle iz transportnog sustava tijekom protekle godine, a koje su javno dostupne, može se zaključiti kako je oko 95 posto plina uvezenog preko terminala za UPP ostalo u Hrvatskoj."
Iz LNG Hrvatska navode da je u prvoj plinskoj godini, odnosno u prvih devet mjeseci rada, iskorišteno oko 75 posto od ukupnog kapaciteta ponovnog uplinjavanja na terminalu.
Što se tiče financijskih rezultata poslovanja za prošlu godinu, kažu da se još izrađuju financijska izvješća, ali da se može ustvrditi kako će financijski rezultat za prošlu godinu nadmašiti dobit predviđenu planom poslovanja.
Od početka komercijalnog rada terminala nije bilo problema ni zastoja u radu, osim planiranih redovnih radova godišnjeg održavanja. Kraći zastoj dogodio se u vezi s uplovljavanjem brodova s teretom UPP-a u prvom kvartalu prošle godine kada brodovi nisu uplovljavali prema najavljenom rasporedu.
Iz LNG Hrvatske navode da u veljači lani na terminalu nije primljen nijedan brod za prijevoz UPP-a jer su bili preusmjereni na azijska tržišta, uslijed vrlo velike potražnje za UPP-om, a time i većim cijenama.
"O komercijalnim uvjetima odlučuju korisnici terminala u suradnji sa svojim opskrbljivačima i njima je u danom trenutku preusmjeravanje brodova za Aziju bila povoljnija opcija, dok je posao operatora terminala isključivo vezan uz prihvat i otpremu UPP-a," ističu.
Nakon tog razdoblja, od početka ožujka 2021., svi najavljeni dolasci brodova su i ostvareni.
Na upit očekuju li slične poremećaje na tržištima, iz LNG Hrvatska navode da je Hrvatska realizacijom projekta izgradnje terminala postala dio globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina i sudjeluje u svim poremećajima zajedno sa svim sudionicima na tržištima diljem svijeta.
Korisnici terminala planiraju i donose konačne odluke oko dolazaka brodova za prijevoz UPP-a, dodaju.
Prvi LNG tanker, brod "Tristar Ruby" s 143.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina doplovio je 1. siječnja 2021. do plutajućeg LNG terminala u Omišlju, čime je počeo komercijalni rad terminala.
Plutajući LNG terminal služi za prihvat LNG brodova, uplinjavanje te isporuku u plinski transportni sustav do krajnjih kupaca.
Čine ga plutajuća jedinica za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU), tj. brod LNG Croatia, zatim pristan, pomoćna postrojenja i priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj - Zlobin, kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim sustavom.
LNG Hrvatska zapošljava 25 osoba, a posadu broda LNG Croatia čine dvije smjene od 30-ak osoba koje su zaposlenici tvrtke Golar.