Nautički turizam jedan je od najperspektivnijih grana hrvatskog turizma. Dalmatinski gradovi diljem obale, zahvaljujući našoj jedinstvenoj razvedenoj obali i sve većem interesu turista za istraživanje više od tisuću naših otoka, iz godine u godine bilježe sve bolje rezultate i promet u pomorskim lukama.
Sve veći pomorski promet donosi i nove izazove, kako za insfrastrukturu tako i za lokalno stanovništvo gradova i otoka. Danas s ponosom možemo reći kako svjedočimo velikim ulaganjima u naše luke, odnosno "renesansi hrvatskih luka".
O tome kako unaprijediti i maksimalno iskoristiti potencijal dalmatinskih pomorskih luka te kako poboljšati prometnu povezanost obale, otoka, ali i cestovnih prilaza pomorskim odredištima, o velikom investicijskom zamahu u insfrastrukturu te projektima, ali i budućim planovima, razgovaralo se u utorak na konferenciji "Insfrastrukturni zamah dalmatinskih pomorskih luka" u splitskom hotelu Cornaro, koju su organizirale Slobodna Dalmacija i Hanza Media.
Na konferenciji su sudjelovali su najvažniji predstavnici lučkih uprava i luka na mediteranskom koridoru: Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije, Paško Dželalija, ravnatelj Lučke uprave Šibenik te Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split.
Prije samog početka zanimljive panel rasprave, sve okupljene pozdravio je direktor Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović.
- Osobno kao netko tko vuče korijene sa jednog od naših otoka mogu reći da mi je zadovoljstvo najaviti i sudjelovati u ovakvoj konferenciji te pričati o jednoj pozitivnoj temi i razvoju infrastrukture luka u Dalmaciji. Radilo se, treba priznati, puno. U proteklom periodu radilo se i na kopnu i na otocima, a osobito me veseli da, prema najavama, taj graditeljski zamah neće stati. Štoviše, najavljuju se sve veća i značajnija ulaganja koja će u sljedećih nekoliko godina prebaciti više stotina milijuna eura - otvorio je panel raspravu Ursić Glavanović te dodao kako vjeruje da nas čeka dosta lijepih najava i planova za značajnija ulaganja i u prometnu povezanost obnovljenih luka i cesta, zbog kojih će se lokalno stanovništvo, ali i naši gosti, vrlo skoro, do luka voziti puno ljepše i sigurnije.
Splitsko-dalmatinska županija odavno ulaže i prati razvoj ne samo luka već i cijelog pomorskog dobra. Njihova aplikacija "Pomorsko je dobro" isporučuje izvrsne rezultate, a upravo u našoj regiji je u posljednje vrijeme otvoreno 6-7 novih luka.
- Lijepo je biti na otoku, ali treba na otoku biti i 12. 1. i 2. mjesec. Treba živjeti s tim otokom i imati zdravstvenu skrb na otocima u takvim uvjetima, a luke su tim ljudima prozor svijeta. Nikad više nije izgrađeno na ovim otocima nego u zadnjih nekoliko godina. Mi vrlo često vidimo samo bager kad dođe, a bager je završni čin. Do tada se radi planska dokumentacija, prostorni planovi, traže i izdaju građevinske i lokacijske dozvole, rade javne nabave, a ljudi koji to uglavnom rade, danas su naši panelisti i znaju koliko je i znoja i truda proliveno dok se dođe prvog bagera - rekao je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije te istaknuo značaj europskih sredstava pomoću kojih su se financirali veliki projekti u pomorskom sektoru. Stoga u narednom periodu, dodao je, očekuje još veći intezitet rada na insfrastrukturi pomorskih luka i to za dobrobit naših generacija, ali i onih koje dolaze iza nas.
Resorno Ministarstvo niže brojne projekte. S novim i friško donesenim zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama sva ulaganja su organizirana, a višestruko su se povećala i sredstva iz državnog proračuna. Za budućnost se planira zeleno i održivo, a u punom zamahu posebno se povlači novac iz EU fondova.
- Ove godine obilježili smo deset godina članstva u Europskoj uniji što nam je sigurno dalo veliki zamah za ulaganja i razvoj svih dijelova društva Republike Hrvatske, ali posebice u prometnu infrastrukturu. I možemo reći da smo prvih deset godina iskoristili na najbolji mogući način! Od 250 milijuna eura uloženih u lučku infrastrukturu, 165 milijuna eura dolazi upravo iz operativnog fonda "Konkurentnost i kohezija", koji su osigurali realizaciju 25 velikih projekata, od kojih je 14 u potpunosti dovršeno, a za 10 se radovi još uvijek izvode, od kojih će neki biti gotovi već ove godine - ponosno je istaknuo Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te dodao kako ih posebno veseli i dalje veliki interes za sudjelovanje u europskim projektima.
Panel raspravu, vodila je novinarka Sandra Barčot, a otvorio ju je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, koji je s nama podijelio na koje je investicije u dalmatinske luke u proteklih nekoliko godina posebno ponosan.
- Najznačajniji projekt čini mi se izgradnja luke u Makarskoj, koji smo započeli 2012. godine. Realizacija te luke otvorila je mogućnost svim drugim lukama jer smo dobili povjerenje u jedinice lokalne samouprave i proširili preko 6 milijuna kvadrata lučkih područja i započeli preko 60 projekata nadogradnje, sanacije i rekonstrukcije drugih luka. Meni je posebno draga i luka u Starom Gradu jer sam porijeklom Starograđanin. Tu smo napravili gotovo 900 metara obale - kazao je Maroević.
Kako bi se splitska luka nosila s izazovima provela je brojne projekte te postala je i 14. luka u Europskoj uniji. U posljednjih 20-ak godina, udvostručio se broj putnika i broj vozila koji pristiže u luku, ali s tim se udvostručio i broj operativnih površina.
- Mi sad raspolažemo s 44 000 metara kvadratne površine. Ono što posebno želim istaknuti je da, zahvaljujući našem nacionalnom brodaru, nemamo problema u luci, a najveći problem je, ono čega smo svi mi koji živimo u Split svjesni, prilaz i izlaz iz luke. U tom kontekstu treba gledati nove brojke, ako uspijemo taj problem riješiti u narednom desetljeću, ja bih to ocijenio uspješnim. Izazovi su veliki, ali konstantno se radi - naglasio je Mihanović.
Kako je to upravljati s 57 luka, o ritmu ulaganja i povrata u luke na Hrvatskom jugu te važnosti povezanosti otoka s kopnom pričao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.
- Lani smo završili za nas tri značajna projekta, nadogradnja trajektne luke Trpanj, uređenje komunalnog veza u luci Drače i nadogradnja u naše luke lokalnog značaja. Sada nam je glavna investicija nadogradnja luka na otoku Lastovu. To je europski novac i naš prvi europski projekt, ali uistinu jako značaj i financijski jako težak te najveći u povijesti, a vrijedi 8.000.000,00 eura što je 100 posto europski novac.
U tijeku je i 3. faza projekta modernizacije lučkog područja Šibenik te nadogradnje gata vrijednog 24 milijuna eura, a grad i građane očekuju brojni pozitivni benefiti na koje se osvrnuo ravnatelj Lučke uprave Šibenik.
- Grad ima višestruke benefite. Dobit će novi terminal koji će i estetski doprinijeti Šibeniku jer se uklapa u vizuru grada. Nakon toga kreće se u daljnja ulaganja. Otočani, kao i svi drugi, traže normalan život. Sad će doći novi pristojan terminal koji je odmah do autobusnog kolodvora i ceste koja će pomoći u prometnoj povezanosti i kvalitetnijem životu građana - rekao je Dželalija.
Cestovna ulaganja ne vežemo baš previše za lučke investicije, ali njihova simbioza destinacijama je itekako potrebna. Kako povezati mjesta i luke na otocima i kopnu, najbolje zna ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Petar Škorić, koji je s preko 10.000.000 eura najuspješniji u državi po povlačenju sredstava iz Europske unije.
- Do svake luke vodi nekakva prometnica, a prostor za ulaganje u ceste iz vlastitih sredstava dosta sužen jer najveći dio sredstava ide na održavanje. To nam je bio poticaj da tražimo nišu s dodatnim financiranjem. A zahvaljujući upornosti načelniku općine Pučišća pronašli smo tu nišu i uspjeli realizirati projekt izgradnje ceste Pučišća na otoku Braču. Za 5 kilometara ceste u koje uloženo je 6.000.000,00 eura, što nas je motiviralo za izradu projekte dokumentacije i za preostalih 10 kilometara prometnice - objasnio je Škorić.
Cijela ova priča ohrabrila ih je da razbiju predrasude i nepovjerenje prema sredstvima iz Europskih fondova i da započnu s pripremom drugih projekata. Upravo nedostatak financijskih sredstava potaknuo ih je da u tom području traže način kako da amortiziraju tu situaciju povećavaju opseg izgradnje prometnica na našem području.
Prostora za rad i daljnji napredak itekako ima. U idućoj godini čekaju nas novi veliki projekti koji će bez uspješno odgovoriti na sve nove izazove i rekordne brojeve posjetitelja naše obale.