Dobitnik ovogodišnje Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji je upravitelj stroja Zvonimir Franić (48) iz Splita, objavio je Sindikat pomoraca Hrvatske uoči svečanosti dodjele priznanja 60. Plave vrpce koja će biti održana ovog ponedjeljka u 18.30 sati u hotelu Radisson Blu u Splitu.
Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2024. nominirano je osam (8) poduhvata za spašavanje ljudi i imovine na moru – pet (5) u pojedinačnoj i tri (3) u momčadskoj konkurenciji.
Prenosimo priopćenje SPH-a:
Upravitelj stroja Zvonimir Franić iz Splita je, ploveći na Jadrolinijinom brodu Lastovo, tog nesretnog 11. kolovoza 2024. u Malom Lošinju, skočio s rive u more gdje je pridržavao na površini teško ozlijeđenog prvog časnika palube s istog broda, koji se našao u moru nakon pada brodske rampe koja je usmrtila trojicu njihovih kolega. Pridržavao ga je pet – šest minuta, odnosno do dolaska Hitne pomoći i vatrogasaca, koji su ranjenika na nosilima za imobilizaciju podigli na kopno.
"Isplovili smo iz Zadra u 9 sati, prošli sve otoke po voznom redu, i vezali se u Malom Lošinju u 15 sati. Prethodno smo dogovorili da nakon pristajanja pregledamo brtvu pramčanih vrata broda. Otišao sam u kabinu presvući se, a onda sam čuo strašan udarac o obalu, tako da se cijeli brod zatresao. Odmah sam znao da je pala pramčana rampa. Pogledao sam s broda na obalu gdje sam vidio vođu palube kako leži i drži se za glavu te glasno zapomaže. Pomislio sam da se prilikom pada rampe odlomio komad rive te ga pogodio i ozlijedio. Ni na kraj pameti mi nije bilo da su se ljudi nalazili ispod rampe. Istrčao sam s broda na obalu, ali vođe palube više nije bilo na mjestu na kojem je nekoliko trenutaka ranije ležao i zapomagao. Izbezumljeno sam hodao okolo i dozivao kolege jer nisam znao o kome se sve radi i koliko ih je stradalo. Neću pričati što sam sve vidio kod pramčane rampe. Jedan naš kolega, kormilar Seid Hadžiosmanović je gledao prema moru i govorio: ‘U moru, u moru ...‘. Došao sam do obalnog ruba te ugledao prvog časnika palube kako leži u moru te se s teškom mukom održava na površini. Čuo sam kako govori: ‘Ajme meni, ne mogu više, potonut ću.‘ Bez razmišljanja sam skočio u more, doplivao do ozlijeđenog kolege udaljenog četiri – pet metara od obale. Pažljivo sam ga prihvatio, jer nisam znao ima li možda ozlijeđenu kičmu. Doplivao sam s njim do obale, kormilar Sead mi je dodao konop za koji sam se držao jednom rukom, a drugom rukom sam pridržavao ozlijeđenog kolegu. Lagano sam ga oslonio na svoje noge i razgovarao s njim. Pitao sam ga, osjeća li noge, boli li ga glava? Odgovorio mi je da osjeća noge, ali da ne može micati s njima te da ga boli u predjelu zdjelice. Zadobio je i ozljedu ramena. Trajalo je to pet – šest minuta, dok nisu došli vatrogasci i Hitna pomoć, ali za mene je to bila cijela vječnost. Po njihovom dolasku u more su spuštena plastična nosila za imobilizaciju, a jedna od tih pristiglih osoba je skočila u more te mi pomogla ozlijeđenog kolegu staviti na nosila i imobilizirati, a onda su ga vatrogasci podigli na obalu. Liječnici su utvrdili da je zadobio ozljede zdjelice i ramena, a helikopterom je prebačen u KBC Rijeka," ispričao je Franić. Još je dodao kako se posada Lastova jako dobro slagala, kao mala obitelj te vjeruje da se te veze neće nikad raskinuti.
U pojedinačnoj konkurenciji još su bili nominirani:
Kapetan Marin Raić (47) iz Splita zapovijedajući grčkim LNG brodom Gaslong Salem spasio je u Tihom oceanu 30. kolovoza 2024. sedmoricu članova posade japanskog tunolovca Konfinmaru No8, koji se zapalio i potonuo.
Kapetan Mario Rončević (40) iz Dubrovnika zapovijedajući brodom za prijevoz rasutog tereta Rostrum Optima, u vlasništvu jednog njemačkog brodara, spasio je 20. srpnja ove godine na sidrištu kineske luke Zhousan kineskog ribara, koji je pao u more s jedne ribarice. Hrvatski kapetan učinio je to usprkos činjenici da mu je kineski agent broda panično govorio da ne spašava tog čovjeka, već da isplovi, a da će ga spasiti netko drugi, jer da bi sve ostalo moglo stvoriti samo probleme. Rončević je spasio ribara po kojeg su potom došle brodica kineskih pomorskih vlasti.
Ronilac Mario Orlandini s Mljeta spasio je 10. kolovoza ove godine ispred mljetske uvale Pomena šest osoba s glisera u plamenu, a potom je spriječio da vjetar ne odnese zapaljeni gliser do obale Mljeta. On je uspio zakačiti gorući gliser s manjim sidrom vezanim lancem, a potom ga je odvukao od obale te potopio. Nekoliko dana kasnije olupina je izvađena iz mora.
Drugi časnik palube Matan Cvitković (30) iz Klenovice je zaslužan za spašavanje šestorice brodolomaca kod Dominikanske Republike. On je na brodu za kružna putovanja Carnival Vista bio u straži na zapovjednom mostu u noći na 13. prosinca 2023. kad je na radaru zamijetio signal pogibelji odaslan s uređaja EPIRB. Matan i kolega su potom s pomoću dvogleda uočili svjetlost u moru oko 10 milja ispred njihovog broda te više nije bilo sumnje da netko treba pomoć. Posada kruzera je u akciji spašavanja prihvatila pneumatsku splav u kojoj su bila šestorica članova posade s potonulog malog dominikanskog teretnog broda.
Dobitnici Plave vrpce Vjesnika 2024. u momčadskoj konkurenciji su zapovjednik Miljenko Konjevoda (64) iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković (45) s Paga. Oni su ploveći na produkt tankeru Atlas T, u vlasništvu Transocean Maritime Agency (TMA) te menadžmentu Thome Croatia d.o.o., predvodili posadu tog broda u akciji spašavanja 70 izbjeglica iz Afrike u Atlantskom oceanu, 50 milja od Mauritanije.
"Plovili smo iz Abidjana u Obali Bjelokosti prema Las Palmasu na Kanarima kad smo spomenutog dana oko 11 sati, usprkos slaboj vidljivosti i valovima od dva metra, uočili čamac pun ljudi, koji su očajnički mahali rukama dajući nam na znanje da im je potrebna pomoć. Usmjerio sam brod prema tom plovilu dugačkom oko 12 metara, a odmah smo uspostavili vezu s MRCC Las Palmas te u koordinaciji s MRCC Rabat krenuli u akciju spašavanja tih ljudi u nevolji. Kako smo kasnije utvrdili radilo se o sedam žena i 63 muškarca iz Afrike, koji su na ovo po život opasno putovanje isplovili iz Tunisa s namjerom da dođu na Kanare. Prije nego smo mi naišli, ti su nesretnici četiri dana plutali bez pogona Atlantikom. Kretanje su usporavali olujnim sidrom. Pritom je nekoliko brodova prošlo pored njih, ali ni jedan se nije zaustavio," ispričao je iskusni zapovjednik Konjevoda.
On je 180 metara dugački tanker pažljivo približio krhkom plastičnom plovilu prepunom očajnih mladih ljudi, uzevši ga u zavjetrinu. Taj manevar otežavali su vjetar, valovi i jake oceanske struje. Akciju privlačenja čamca uz tanker te spašavanja izbjeglica u suradnji s Konjevodom provodio je prvi časnik palube Ivo Mišković.
"Atlas T je bio u balastu pa je nadvođe bilo visoko 12 metara, a to je kao četverokatnica. S broda smo prema čamcu bacili pandul, uteg s tankim konopom na koji je bio vezan deblji konop, koji su izbjeglice prihvatili te smo ih privukli i vezali uz lijevi bok broda. Spustili smo pilotske ljestve i brodsku skalu na kojoj su izbjeglice čekali članovi posade, spremni da im pomognu prilikom penjanja na palubu. Ti ljudi su bili iscrpljeni, pothlađeni i pod stresom, a odmah po začetku akcije njihovog prebacivanja na brod morao sam ih umiriti, odnosno uvjeriti da nema mjesta panici te da će svi doći na red da se popnu po tim ljestvama koje život znače. Naime, prijetila je opasnost da se pretrpano plovilo prevrne, ako svi ljudi u njemu pohrle prema ljestvama. Neki od njih su bili dosta iscrpljeni pa smo ih sigurnosti radi vezali konopom oko pasa dok su se penjali po ‘boškaini‘. Prvo smo mislili da ih je u čamcu tridesetak, a na kraju smo došli do brojke od 70 spašenih života. Taj najzahtjevniji dio akcije spašavanja je trajao dva i pol sata," kazao je Mišković. Na tankeru su izbjeglice brzo zbrinuli, dali im okrjepu, smjestili u prostor kormilarnice te omogućili da se otuširaju. Po nalogu MRCC Rabat izbjeglice su dan kasnije prekrcane na brodicu marokanskih vlasti ispred luke Dakhla.
U momčadskoj konkurenciji još su bili nominirani:
Četvorica nautičara iz Rijeke, Leo Pavela, Filip Gardoš, Leo Butković i Josip Lenac, koji su po olujnoj buri 15. listopada 2023. u 21 sat isplovili na gumenom gliseru dužine 8 metara iz marine u Ičićima u pomoć trojici švicarskih jedriličara kojima se kod Cresa ugasio motor na jedrilici Kigo2, dugačkoj 44 stope. "Takvo nevrijeme nikad nisam doživio, valovi su bili visoki kao neboder, a jedrilicu smo pronašli pomoću GPS – a oko 23 sata. Tog dana do Kiga2, koji je oborio sidro, nije se zbog nevremena uspjelo probiti komercijalno spasilačko plovilo iz Malog Lošinja. Nakon što sam pramac ‘gumenjaka‘ podigao na pola krme Kiga2, na njega su uspjeli prijeći Josip i Filip," ispričao je Pavela. Njih dvojica su presjekli uže sidrenog lanca i pokrenuli motor, a onda izvukli dio genove te zajedrili prema Medulinu, u koji su stigli šest sati kasnije. Na gliseru su ostali Pavela i Butković, koji su odlučili skloniti se pred nevremenom u Martinšćicu na Cresu. Međutim, i na njihovom plovilu je stao motor, tako da su bili prepušteni na milost i nemilost orkanskoj buri i ogromnim valovima.
Paveli i Butkoviću iz Malog Lošinja u pomoć je pritekao ophodni brod Vid, Lučke kapetanije Rijeka, s tročlanom posadom, zapovjednikom Antonom Grubišićem, upraviteljem stroja Zoranom Burazerom i mornarom Angelom Brkićem.
"Nakon što sam 16. listopada u 1:30 sati zaprimio poziv Nacionalne središnjice za usklađivanje akcija traganja i spašavanja na moru Rijeka, da je ‘gumenjak‘ koji je stigao u pomoć Kigu2 ostao bez pogona i da dvije osobe na njemu trebaju pomoć, prema naređenju riječkog lučkog kapetana Darka Glažara s Vidom smo isplovili iz Malog Lošinja u 2:15 sati. Do 22 milje udaljenog gumenjaka‘ probijali smo se tri sata, na način ‘uroni – izroni‘ na valovima visine pet – šest metara. Vid je inače 19-metarski brod čeličnog trupa i aluminijskog nadgrađa, pogonjen s dva MTU motora od po 610 kw. Dvojicu muškaraca u brodici bez pogona pronašli smo u 4:55 sati, a nakon što smo im uz dosta muke uspjeli dobaciti konop doteglili smo ih u Cres u 7:10 sati," ispričao je Grubišić.
Napomena: U ove dvije povezane akcije spašavanja, za Plavu vrpcu Vjesnika 2024. nominirane su dvije posade, prva iz glisera (Pavela, Gardoš, Butković i Lenac) i druga broda Vid (Grubišić, Burazer i Brkić).
Voditelji brodice Tomislav Zrinski i Mladen Šojat, te voditelji službe sigurnosti plovidbe Danijel Vrzić, svi djelatnici Lučke kapetanije Senj, spasili su 20. kolovoza ove godine petero "daskaša" u Senjskom kanalu po buri od 20 čvorova. "Od dva motora na službenoj brodici, jedan nismo mogli pokrenuti, ali smo ipak isplovili, jer drugu opciju nismo imali. Kolega Neven Tomljanović je s prozora zgrade Lučke kapetanije Senj pomoću dvogleda motrio more te nas navodio prema osobama u nevolji. Javio nam je da milju od obale u valovima vidi dvije glave te da ne smije maknuti oko s dvogleda, jer bi ih mogao izgubiti iz vida. Kad smo došli do naznačene pozicije ugledali smo u moru dvije mlade žene koje smo podigli na brod. Bile su iznemogle, a ispričale su nam da su s dasaka za veslanje skočile u more, uvjerene da mogu doplivati do obale. Nastavili smo potragu za preostalih troje "daskaša", koje smo pronašli kod otočića Zečevo, dvije milje od Senja.To je bio nevjerojatan prizor, na ‘supu‘ smo ugledali muškarca i ženu koji su se očajnički trudili održati ravnotežu, a njihova prestrašena, promrzla i uplakana osmogodišnja kćerka je klečala na tom plovilu za razonodu, koje svakoga čini nautičarem. Ukrcali smo ih u ‘gumenjak‘, a kolega Šojat je djevojčici dao suhu majicu. Svega se nagledamo u akcijama spašavanja na moru, ali ovom prilikom me ražalostila činjenica da su se roditelji te djevojčice neprestano smješkali dok smo se vraćali u senjsku luku, kao da nisu bili svjesni da je ova njihova avantura mogla završiti tragično," rekao je Zrinski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....