Prelako se dolazi do dozvola, a kada već pustimo na more neiskusne voditelje brodica, s nedovoljno znanja i o moru i o brodovima, niti ih dovoljno kontroliramo, a niti kažnjavamo.
Zato imamo nered na moru, opasnost od glisiranja, jurcanje brodova u zoni gdje su ronioci u moru, sudare na "morskoj cesti", havarije i nepoštivanje vremenskih uvjeta. Iako se na pravilniku, njegovim izmjenama i dopunama radi cijelu zimu, spori smo, neučinkoviti, te nas problemi na moru svako ljeto dočekaju. I iz godine u godinu sve ih je veći broj - u nekoliko rečenica pokušao nam je "secirati" nered na moru kojem svjedočimo svake ljetne sezone Vicko Ozretić, iskusan jedriličar, kapetan na jahtama, te predsjednik Udruge hrvatskih skipera i članova posada jahti koja egzistira dvije godine.
Ozbiljniji 'brevet'
Njih sada nešto više od 140 članova, udružilo se zbog problema koje tište sve njih, od hrvatskih dozvola, odnosno breveta koje nemaju "prođu" svugdje iako smo u EU-u! Ne mogu se naše djevojke i momci ukrcati na brodove pod stranim zastavama jer CRO-dozvola baš nema svugdje "snagu", odnosno potvrdu njihova znanja.
- To nam je bila zvijezda vodilja pri osnivanju udruge, no razmjenom iskustava uvidjeli smo da ima puno problema, kompleksnija je ta priča života na moru, bilo kao skiper, član posade ili gost, ili pak kao voditelj brodice koji ima svoj brod ili iznajmi brod, gliser, skuter... Sve što plovi treba znati pravila ponašanja na modroj "brazdi", poštivati druge i slijediti naputke plovidbe – pojašnjava Ozretić, te nudi i rješenje većine problema:
- Zbog prihoda smo dopustili olako dobivanje plovidbenih dozvola! A izuzetno velik broj plovila na moru uz neadekvatno obučene voditelje brodica uvijek rezultira – nesrećama! Što možemo spriječiti većim brojem brodova i posada Lučke kapetanije na terenu, povećanjem iznosa kazni koje su trenutno smiješne, uz strože ispite, poglavito za one, 'ajmo ih nazvati, ozbiljnije kapetane. Nek za voditelja brodice do sedam-osam metara i bude lakši ispit, no za velike brodove treba imati pismeno polaganje, te ako prođe 80 posto tek onda ima pravo na usmeni! I ne može se u svakoj kapetaniji polagati "ozbiljniji" brevet, nek se zna koji su centri, na primjer Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, gdje će biti pismeni testovi, i tek onda usmeni. Što bi olakšalo posao i samih lučkih kapetana te djelatnika kapetanija budući da nakon ovakvog sustava neće više biti ni eventualnih prozivki zbog dozvola koje se dobivaju po subjektivnoj procjeni, a bez pravog kriterija.
Udri po gasu!?
Zbori nam dalje "čovik od mora" da imaju odličnu suradnju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, no birokracija je kod nas jednostavno nepremostiva prepreka!
- Sve se provodi sporo! Pa sada čekamo da barem do sezone 2024. godine uvedu program u svim lučkim kapetanijama, kako bismo imali jednoobrazno polaganje pismenih ispita u sklopu cjelokupnog sustava, s usklađenim pitanjima. Iako moram pohvaliti njihov sustav za prijavu nepravilnosti na moru, koji je odličan i djeluje. Kada prijavite, iziđu na teren, što je super, no treba hitno dizati cijene kazni. Pa kada nekom tko glisira s jakim motorima uz obalu naplatite 500 kuna kazne, a on je tu cifru potrošio na gorivo za pet minuta vožnje, vi njega niste kaznili. On se nasmiješi i ode dalje, kada vam iziđe iz vidokruga opet da po gasu. Bez obzira na opasnost i za kupače i posade drugih plovila.
Želio bi Ozretić da i na našem Jadranu vidi više brodova koji kontroliraju pomorski promet, kao što je doživio u Španjolskoj, gdje vas odmah dođu pregledati njihove uniformirane osobe, i to naoružane!
- Ako ste u malom prekršaju, upozore vas, no ako ga ponovite ili svojom neopreznošću ugrozite sigurnost na moru, ne gine vam poprilična novčana kazna. Pa onda vi i dalje glumite frajera - iznosi nam naš sugovornik, ukazujući na još jedan veliki problem kojeg ljudi očito nisu svjesni.
Oni ljudi koji sjede po kancelarijama u Zagrebu i ne znaju što je na terenu, pa stoga i imamo tako spore reakcije, te neučinkovite pravilnike...
- Splitska vrata! Najgušća je to točka pomorskog prometa trenutno. A sezona se tek zahuktava. Treba hitno odvojiti plovidbene smjerove, obvezno uvesti red u toj zoni uplovljavanja i isplovljavanja. Ako želimo upravljati našim morem, brinuti se o sigurnosti svih na moru, trebamo više brodova Lučke kapetanije, koji bi samo kaznama mogli financirati svoje posade - rezimirao je Ozretić. Red i pravila koja znače sigurnost!
Trening centar
Kako imati skipere na moru, voditelje brodica, pomorce koji znaju svoj posao, imaju i znanje a sutra i neophodno iskustvo upravljanja plovilom i znanja ponašanja na moru, upitali smo Peru Vidana, dekana splitskog Pomorskog fakulteta.
- Većina pomorskih nezgoda u Hrvatskoj dogodi se u ljetnim mjesecima budući da imamo iznimno sezonalan promet, što nije čudno. Relativno puno plovnih objekata u istom vremenu, na istom prostoru. Dodamo li tome ljudski faktor, rizik od nezgode se povećava, a Hrvatska je jedna od vodilja nautičkog turizma po broju plovila - uvodi nas u problematiku Vidan, te dodaje detalje u svezi samih dozvola:
- Jahtama i brodicama upravljaju skiperi i voditelji brodica. Dozvolu za voditelja brodice dobiva pristupnik stariji od 16 godina, koji je prošao ispit za voditelja brodice. Ispit obavlja Lučka kapetanija ili ispostava, a pristupnik koji je napunio 18 godina života može upravljati i brzim plovilima. Ispit za skipera je složeniji, budući da treba proći i tečaj koji se organizira u sedam ili 14 dana, ovisno je li ispit za yachtmastera (skipera) za jahtu do 100BT ili 500BT. Ispit obavlja Lučka kapetanija ili ispostava, a tečaj obavlja ovlaštena tvrtka za izobrazbu, najčešće trening centar.
Kazuje nam dekan da samu izobrazbu pomoraca koji upravljaju brodovima većim od 500BT (zapovjednici) ili većim od 3000 BT (zapovjednici duge plovidbe) daju srednja pomorska škola (i)li pomorski fakultet. Ustanove su to koje imaju i programe za nautičare te brodostrojare, a usklađeni su prema Pravilniku Ministarstva mora o zvanjima i izobrazbi pomoraca te prema Međunarodnoj konvenciji o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW). Uz zadani standard, za obrazovanje i izobrazbu pomoraca potrebna je obvezna pomoćna oprema kao što su simulatori, brodice, ali i odgovarajući pomorsko-znanstveno nastavni kadar.
Glisiranje uz obalu
- Mogu s ponosom istaknuti da naš Pomorski fakultet u Splitu godinama obrazuje najkvalitetniji kadar, a kao dokaz imamo da naši pomorci plove na tehnološko-tehnički najzahtjevnijim brodovima LNG brodovima, off-shore brodovima, kruzerima. Rekreditirani smo od Ministarstva mora, od strane Buro Veritasa i Hrvatskog registra brodova, Međunarodnog udruženja pomorskih učilišta - IAMU i japanskog ministarstva mora koje svoju akreditaciju ne daje lako. Bivši studenti-pomorci našeg fakulteta se bez ikakvih dodatnih endorsmenta ukrcavaju na brodove japanske trgovačke mornarice - kazuje dekan Vidan, pojašnjavajući da se ipak većina pomorskih nezgoda, i to prema statistici našeg Ministarstva pomorstva, dogodi u sezoni i od strane vikend-nautičara, odnosno nautičara kojima pomorstvo nije osnovno zanimanje.
- Većina država ima uvedeno obvezno licenciranje skipera nautičara, ali pojedine zemlje, poput primjerice SAD-a, ih i nemaju. Također, Hrvatska je specifična jer ima relativno maleno more i razvedenu obalu gdje valja voditi računa o intenzivnom prometu, ali i kupačima u moru. Svjedoci smo opasnog glisiranja neposredno uz obalu, jer nažalost glisiranje i vožnja brodica daleko od obale za mlade nautičare nije atraktivna! Prije svega što ne vide prijatelje na obali, koji ih ne mogu fotografirati za društvene mreže, a čega nema na društvenim mrežama, to se nije ni dogodilo. I eto opasnosti za kupače - naglašava Pero Vidan, otkrivajući kako su, bez obzira što Pomorski fakultet ne sudjeluje u izvođenju ispita na lučkim kapetanijama, bili na raspolaganju i za to poboljšanje, no opet je sve stalo.
Sizifov posao
Vidan komentira i kazne za obijesne "pomorce":
- Zakonski okviri i pravila ponašanja na moru su jasni, a ni kazne nisu malene. Međutim, u ljetnim mjesecima pomorska policija i kapetanija su preopterećeni traganjem i spašavanjem na moru. Uz to, broj prekršitelja je i prevelik i s ovakvim brojem pomorskih policajaca i zaposlenika Lučke kapetanije to je Sizifov posao. Vikend-nautičari ne žele poštivati pravila na moru, glisira se uz obalu i u lukama te u blizini plaža. Ne poštuju se pravila izbjegavanja na moru. Službe su u ljetnim mjesecima iscrpljene, brodova i posada je malo. Nemamo samo mi taj problem. Kao bivši član hrvatske delegacije Maritime Safety Committee (MSC) u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), često sam razgovarao s kolegama iz SAD-a, Italije, Kanade, Australije o istoj temi. Države su to s najjačim službama traganja i spašavanja i obalnim stražama. Svi imaju isti problem, zimi je služba više nego dostatna. Zimi je manje plovila, a i plove iskusni skiperi i pomorci. U ljetnim mjesecima ni njihovi timovi nisu dostatni i imaju veliki broj nezgoda.
Govori nam da je u našim lučkim kapetanijama nedovoljno zaposlenika, lučke ispostave su opustjele. Zanimanje nije atraktivno jer su plaće relativno malene, a odgovornost velika.
- Zaposlenici su normirani koeficijentima administracije, što znači da postoji "uravnilovka" u kategorijama plaća člana posade glisera koji obavlja spašavanje ili neke službe u državnoj službi čiji je posao u uredu. Slično je i sa stručnim službama kapetanija i ispostava. Ujedno, izuzev službenog VTS-a Rijeka, koji prati promet većih plovila u Jadranu, a koji ima sustav za identifikaciju-AIS, na obali nema uređaja za praćenje prometa i brzine plovila. Matična luka plovila za nadzor na moru je najčešće u glavnim lukama gdje su sjedišta kapetanija i pomorske policije, a nije na otocima. U ovakvoj situaciji vrijeme potrebno za intervencije se povećava - detalje problematike iznosi Pero Vidan.
Opasno u splitskoj luci
Komentira i ljetnu situaciju u splitskoj luci, te nudi rješenje:
- Pogledamo li splitsku luku vikendom, vidimo bezbroj opasnih situacija. Split je najveća putnička luka hrvatskog Jadrana, a uz to ima i marinu, kao i benzinsku postaju za plovila. Petkom i subotom, kad je putnički promet najintenzivniji, veliki dio charter flote se sjati na marjansku pumpu, a regatne utrke se organiziraju na samom prilazu luci. Potrebno je izmještanje pumpne stanice ili njezino rasterećenje alternativnim pumpnim postajama u Kaštelanskom zaljevu, regate se treba organizirati u potezu Žnjana prema Omišu. Postaviti uređaje, ARPA, LIDAR i slično, kako bi se motrio promet i mjerila brzina na prilazima luci, također i kamere za kontrolu prometa. Ovakvim sustavom je potrebno pokriti cjelokupno područje luke Split sve do Splitskih vrata. Potrebno je rigorozno kažnjavanje koncesionara koji iznajmljuju manja plovila, glisere i jet-skijeve neovlaštenim osobama koje nemaju dozvolu. Plaže bi trebalo ograditi plutačama i motriti. Lučke uprave bi trebale imati veći broj manjih plovila u lukama županijske lučke namjene, koja bi sprječavala glisiranje i sidrenje u lukama i na prilazima luka jer je to zabranjeno i takva plovila ugrožavaju sigurnost ostalih plovila u područjima njihovih koncesijskih zona!
Vidan podvlači da je potrebna zajednička sinergija i strategija svih pomorskih institucija prema podizanju sigurnosti plovidbe Jadranom, od pomorskih škola, fakulteta, Hidrografskog instituta, Plovputa, Pomorskog meteorološkog centra, a sve pod kapom Ministarstva mora. Jedino tako možemo brzo i učinkovito anulirati problem "gužve" na moru, neiskusnih i obijesnih skipera, koji ne mare za sigurnost drugih.