Slušajte ovo, zvuči nevjerojatno, ali upravo se događa: država je tužila samu sebe! Jer je upisala Debeljaka kao vlasnika četiriju državnih ophodnih brodova za Obalnu stražu HRM-a. Koje je ta ista država odavno platila. Ne u cijelosti, ali velikim dijelom. A splitski škver još ih nije isporučio. Godinama to traje. Eno ih i sada zatvorenih i nedovršenih u opustjelom "Brodosplitu". O čijem se stečaju upravo odlučuje u drugom pravosudnom postupku.
Komedija...
Možda će se pažljiviji ljubitelji jadranskih intriga prisjetiti, Slobodna Dalmacija pisala je detaljno o čudnovatim zgodama ophodnih brodova još jesenas. Evo prve rečenice iz toga ranorujanskog teksta: "Uuuu... ovo se neće svidjeti Zoranu Milanoviću, vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, ali ni Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade, a osobito Mariju Banožiću, ministru obrane. Još ćemo vidjeti kako će proći Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora."
Ukratko, donijeli smo tada vijest da je Tomislav Debeljak (odnosno njegovo Brodogradilište specijalnih objekata, kao "Brodosplitova" tvrtka-kćer) vlasnik nedosanjanih ophodnih brodova jer tako stoji u Upisniku brodova, javnoj knjizi koju vode lučke kapetanije u ime Ministarstva mora. I da su brodovi upisani kao da su već gotovi i predani, bez ikakva tereta, odnosno založnog prava države koja ih je naručila i većim dijelom platila. Da imaju imena: "Skradin", "Karlobag", "Opatija" i "Umag". I slično...
‘Nismo napravili dovoljno‘
Iako je ministar obrane govorio drukčije. Evo tadašnje Banožićeve izjave:
"Ophodni brodovi za HRM vlasništvo su Republike Hrvatske. Upisani su u registar hrvatskih brodova i na taj način su vlasništvo RH. Tu smo sigurni. Ako ih ‘Brodosplit‘ ne dovrši, netko drugi će."
Ha, ha, ha...
Evo kako je Super Mariju tih dana odgovorio Debeljak: "Brodovi su u vlasništvu Graditelja i gradnju nije moguće nastaviti negdje drugdje."
Aferu smo otkrili jesenas, ministri su lupetali svašta, a vrhovni zapovjednik Milanović na svečanosti (16. rujna) obilježavanja Dana HRM-a (18. rujna) u Lori je o ophodnim brodovima rekao:
"Očekujem vrlo energičan angažman Hrvatske vlade i premijera osobno, to govorim bez imalo zluradosti, to stvarno želim, jer je krajnje vrijeme da se to riješi."
A poslušajte riječi kontradmirala Ive Rafanellija, zapovjednika HRM-a, koje je Ministarstvo obrane izostavilo u kasnijem priopćenju sa svečanosti. Šteta, jer pravi je to i rijedak primjer javnog priznanja za propuste plaćene našim novcem. Evo Rafanellija, tog 16. rujna u Lori:
"Nismo napravili dovoljno! Stojim pred vama s osjećajem krivnje, s osjećajem iznimne odgovornosti za sve ono što u proteklom razdoblju nije napravljeno za razvoj Hrvatske ratne mornarice. Skoro proročanskom se danas čini izjava gospodina Debeljaka na svečanosti primopredaje novog obalno-ophodnog broda ‘Omiš‘, koji kaže da on gradi nepotopive brodove. Istina, na navozima, na kojima su još uvijek, zaista ih je nemoguće potopiti. Ne vidimo kraj realizaciji, izvjesno je da se i mnogi drugi planovi još dugo neće realizirati."
U međuvremenu, nitko nije smijenjen, nitko nije odgovarao ni za što, svi odgovorni su se pravili mrtvi, začepivši uši i čekajući da sve prođe, a brodovi su gdje su i tada bili. Ali...
Pokazat će se uskoro da su neke greške u upisniku ispravljene, ali najvažnije slijedi, zbog toga i donosimo ovaj tekst: u izvatku iz brodskog upisnika sada stoji zabilježba koja upozorava da postoji sudski spor, da je država tužila državu zbog pogrešnog upisa!
Konkretno: "Određuje se upis zabilježbe upravnog spora pokrenutog pred Upravnim sudom u Splitu tužbom tužitelja Republike Hrvatske protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, Lučke kapetanije Split radi poništenja rješenja Lučke kapetanije Split..."
Cirkus u našem gradu
Rekosmo, zvuči nevjerojatno, ali taj cirkus je zbilja u našem gradu! Samo ga je trebalo pronaći. Lučka kapetanija i dalje šuti, pa ni mudro Ministarstvo obrane, čvrste desnice i oka sokolova, ne otkriva što ne mora. Ali zabilježba otkriva i vodi nas na Upravni sud:
"U postupku koji se vodi radi poništenja rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Split od 8. siječnja 2021. godine, sud je poslao tužbu na odgovor te je u spisu zaprimljen odgovor na tužbu tuženika. U predmetu još nije donesena odluka. Dodajemo kako su Upravnom sudu u Splitu podnesene još tri tužbe, iste činjenične i pravne osnove kao u sporu za koji tražite informacije. Svi predmeti su u rješavanju, odnosno u njima još nije donesena odluka."
Upravo ste pročitali odgovor Upravnog suda, koji nam je poslala Nela Mešin, njegova predsjednica.
Znači, istinita je naša prva rečenica iz teksta koji možda još čitate: država tužila samu sebe, jedna joj ruka ne zna što radi ona druga! Zar to nije smiješno: Schengen, Europska unija, eurozona, NATO, povijesni uspjesi, Hrvatska je u globalnom klubu "Top 15" zemalja članica svih tih pustih elitnih organizacija, a nije u stanju izboriti se za ophodne brodove Obalne straže koji bi trebali nadzirati europske vanjske granice?!
Neviđeno nešto: od pet naručenih brodova isporučen je tek jedan, prototip "Omiš", koncem 2018. godine. A posao vrijedan ukupno 430 milijuna kuna (s PDV-om) sklopljen još 2014... Govoreći o razlozima zbog kojih brodovi nisu završeni, Debeljak je isticao da se oni ne mogu napraviti danas, po cijenama koje su vrijedile nekada. I da mu treba još barem 120 milijuna kuna. Hm, da ih je završio na vrijeme, cijene ga ne bi stigle zažuljati.
Lučka kapetanija se pravda
Uglavnom, bitno je da Republika Hrvatska tuži svoje Ministarstvo mora, odnosno Lučku kapetaniju u Splitu, tvrdeći da su – ovo je ključno – uknjižba prava vlasništva, kao i upis brodova u kategoriju javnih brodova, ustvari nezakoniti postupci u materijalno-pravnom i formalno-pravnom smislu. Zato država traži da se to ispravi u sudskom postupku.
Koliko uspijevamo doznati, tužena splitska Lučka kapetanija u odgovoru na državnu tužbu tvrdi da je ona upisala Debeljakovo Brodogradilište specijalnih objekata kao vlasnika nezavršenih ophodnih brodova na temelju brodograđevnog ugovora sklopljenog između iste te države i škvera. Što zvuči kao snažan argument u prilog Tomislava Debeljaka. Vidjet ćemo što će reći sud. Kada postupci dođu na red. I prođu svi žalbeni rokovi.
Dotle, recimo da su neke izmjene u upisniku već provedene, pa sada jasno piše da su "Skradin", "Karlobag", "Opatija" i "Umag" brodovi u gradnji, a ne već isporučeni brodovi. Piše i da im je namjena javna, što bi mogao biti još jedan problem, koji država želi rješavati spominjanom sudskom tužbom.
Država kaže da brodovi nisu ni smjeli biti upisani u svima dostupan javni upisnik brodova, koji predstavlja javnu knjigu i ima snagu javne isprave. I da je Lučka kapetanija ovlaštena upisivati civilne brodove, a naši ophodni brodovi da nemaju status civilnog broda. Najbolji primjer je jedini dosad isporučeni brod "Omiš": njega nećete pronaći u javnom upisniku, njega vode neke druge službe u nekim drugim upisnicima. Kao i ostale brodove iz flote Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. Za razliku od ova četiri o kojima čitavo vrijeme govorimo!
Evo Pomorskog zakonika: "Upisnik brodova je jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga, koji se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava te se isti vodi u elektroničkom obliku."
Ili: "Javni brod je brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti općeg interesa države čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe."
Istodobno, Zakon o Obalnoj straži kaže: "Brod Obalne straže je hrvatski javni brod, označen službenim znakom Obalne straže."
Ali: "Obalna straža je tijelo u okviru Hrvatske vojske i sastavni je dio HRM-a."
Hm, živi kupus! I tek treba razabrati svu tu petljaniju i utvrditi kriterije za upis, kao i kategorije brodova. Da se jednom zauvijek zna koji brodovi su ratni, a koji civilni.
Dotle, evo malo starog Vladimira Nazora u "Zvonimirovoj lađi":
"I lađa se snažno trza: ‘Zar da ovdje tužno gnjijem? Dignite me: neka đipnem, nek zajedrim morem tijem!‘ Osamstoto ljeto teče, i sve vali lađu biju, i sve sikću munje žive, i jesenje kiše liju..."