O zagađenju mikroplastikom već se naveliko piše i razgovara, iako proces smanjivanja ljudske ovisnosti o plastici i neki konkretniji pomak u njezinom uklanjanju iz okoliša nije još ni izdaleka započeo.
No uz mikroplastiku otkriveno je da je još jedan vrlo raširen materijal pronašao svoj put sve do ljudskog prehrambenog lanca. Naime, znanstvenici su digli uzbunu nakon što su pronašli zabrinjavajuće visoke razine stakloplastike, odnosno fiberglasa, u kamenicama i dagnjama. Ovo je prvi put da su sitni komadići tog materijala identificirani u morskom prehrambenom lancu, što je novi razlog za zabrinutost, piše Newsweek.
Stakloplastika je plastični materijal ojačan izuzetno finim staklenim vlaknima. Materijal je lagan i izdržljiv i često se koristi u proizvodnji čamaca i brodova. Međutim, dokazano je da se ovaj materijal s vremenom može razgraditi u morskoj vodi i zagaditi okoliš.
Školjkaši na udaru
Vrste školjkaša poput kamenica i dagnji posebno su osjetljive na te čestice zato što se hrane filtracijom morske vode preko svojih škrga i tako odvajaju čestice hrane. Međutim, ako je voda kontaminirana, toksične čestice mogu ući u njihova tijela i nataložiti se u njihovim tkivima.
‘Hranjenjem filtracijom te školjke unose ogroman broj čestica koje pogrešno smatraju hranom‘, rekla je za Corina Ciocan, profesorica biologije mora sa Sveučilišta Brighton u Velikoj Britaniji.
U novoj studiji, objavljenoj u Journal of Hazardous Materials, istraživači sa sveučilišta u Portsmouthu i Brightonu u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirali su kamenice i dagnje prikupljene nedaleko aktivnog brodogradilišta u luci Chichester na južnoj obali Engleske, kako bi utvrdili jesu li meka tkiva tih školjkaša zagađena staklenim vlaknima.
U kamenicama je pronađeno čak 11.220 čestica stakloplastike po kilogramu, a u dagnjama 2.740 čestica po kilogramu.
‘Razina kontaminacije morskog života stakloplastikom je uznemirujuća‘, rekla je Ciocan.
Nakupljanje čestica fiberglasa bilo je posebno izraženo tijekom zimskih mjeseci, a znanstvenici kažu da je tome tako zato što se upravo o to doba godine pojačano radi na održavanju i popravku plovila.
Napušteni ribarski brodovi također mogu pridonijeti povećanju onečišćenja staklenim vlaknima.
Iako je studija bila usredotočena na školjkaše, Ciocan kaže da su čestice stakloplastike pronađene i u drugim organizmima, poput morske trave, malim puževima i slično.
Prva takva studija
Ova studija je prva takve vrste koja je dokumentirala tako veliku kontaminaciju školjkaša koji se hrane filtracijom.
Istraživači naglašavaju da je potrebno napraviti više studija kako bi se shvatio opseg ove kontaminacije i njezine moguće posljedice. Sugeriraju i da bi to moglo utjecati na sposobnost životinja da probavljaju hranu i potencijalno povećati upale te smanjiti njihovu reproduktivnu sposobnost.
‘Čestice stakloplastike vrlo su oštre i lako se zabodu u meko tkivo nekog organizma. Uđu u meko meso, organizam ih ne može izlučiti i započinju proces upale koji potencijalno može dovesti do drugih patologija, pa čak i smrti‘, objašnjava Ciocan.
Ovo nalazi ne samo da izazivaju zabrinutost za zdravlje životinja i okolnih ekosustava, već mogu imati i važne implikacije na ljudsko zdravlje, posebno zdravlje ljudi koji konzumiraju kontaminirane školjke.
‘Plastiku ojačanu staklom često se uspoređuje s azbestom koji može uzrokovati niz plućnih poremećaja, kao i povećati rizik od određenih vrsta raka. Tek počinjemo shvaćati razmjere kontaminacije stakloplastikom‘, rekla je u izjavi Fay Couceiro, jedna od koautorica studije i profesorica na Sveučilištu u Portsmouthu.
‘Nadam se da će više istraživača početi istraživati kontaminaciju staklenim vlaknima u obalnom okolišu kako bi industrija i regulatori to mogli shvatiti vrlo ozbiljno i početi ulagati u strategije recikliranja i prirodne materijale koji bi zamijenili plastiku ojačanu staklom‘, prenosi Jutarnji list.