Globalna energetska kriza, nastala zbog geopolitičkih previranja između Istoka i Zapada, odražava se i na tzv. "slobodno tržište". Najnovija fronta su morske luke u Europi: dok u Njemačkoj traju rasprave treba li luku Hamburg prodati Kinezima, Grčka je upravo obustavila privatizaciju luke Alexandroupolis, za koju su bili zainteresirani Amerikanci.
- Vlada je odlučila da je u aktualnim okolnostima Alexandroupolis toliko strateški, geopolitički i energetski važan za našu zemlju da treba ostati u vlasništvu grčke države - rekao je u ponedjeljak grčki premijer Kyriakos Mitsotakis za televiziju ANT1.
Grčka je u rujnu primila dvije ponude za 67 posto udjela u luci, obje vezane za američki kapital. Ponude su dostavili američki investicijski fond Quintana Infrastructure and Development, kao i međunarodni konzorcij International Port Investments Alexandroupolis, zajedničko ulaganje koje vodi grčka građevinska tvrtka GEK Terna, uz sudjelovanje američkog investicijskog fonda Black Summit Financial Group.
Lani su u uži izbor za kupnju većinskog udjela u luci ušla još dva ponuđača – tvrtke u vlasništvu obitelji Savvidis, odnosno obitelji Coupelouzos – ali su isključeni iz natječaja zbog "ruskih veza", odnosno partnerstva s ruskom energetskom tvrtkom Gazprom. Stoga se činilo da će luka sigurno završiti u američkim rukama, u što su bili uvjereni i sami ponuđači.
Nezgodna situacija
- Nećemo skrivati da imamo potporu američke vlade – izjavio je u rujnu za španjolski El Pais direktor Black Summita John Charalambakis, potvrdivši da su u igri i geopolitički interesi SAD-a:
- Grčka postaje energetski ulaz u EU. I namjeravamo koristiti luku Alexandroupolis za promicanje interesa Zapada u smjeru vojne, energetske i komercijalne sigurnosti, kao i sigurnosti hrane, jer Alexandroupolis može izvoziti ukrajinsko žito – rekao je tada Charalambakis.
Luka Alexandroupolis nalazi se na sjeveru Grčke, blizu granice s Bugarskom i Turskom, te ima potencijal za ulogu energetskog središta za srednju Europu. U planu je gradnja plutajućeg skladišta plina i pogona za uplinjavanje ukapljenog plina, ključnog za Europu u uvjetima energetske krize.
Uz to, kako piše Reuters, od početka ukrajinskog rata ova se luka koristi i kao alternativna ruta za slanje NATO-ve vojne opreme i oružja Ukrajini, preko Bugarske i Rumunjske, što nije prošlo nezapaženo u Moskvi: još početkom godine Kremlj je optužio Washington da Kijevu šalje oružje preko ove grčke luke.
Imajući u vidu te okolnosti, grčki portal Keep Talking Greece još je u rujnu pisao da se vlada u Ateni nalazi u nezgodnoj političkoj situaciji:
"Odluka o luci Alexandroupolis utjecat će na odnos koji Atena ima s Washingtonom i Moskvom – uzastopne grčke vlade pokušale su održati politiku ravnoteže između obiju sila. Ovo će sada sigurno biti testirano", ustvrdio je portal.
I doista: odluka grčke vlade da odustane od privatizacije Alexandoupolisa pokazuje da Atena i dalje želi održavati ravnotežu između Moskve i Washingtona. Čini se da će prodaja dvotrećinskog udjela luke Pirej kineskom brodarskom divu Cosco iz 2016. zasad ostati posljednja privatizacija ove vrste u Grčkoj.
Raskol u koaliciji
Paralelno s time, prava drama odvija se oko privatizacije njemačke luke Hamburg, za koju je zainteresirana spomenuta kineska kompanija Cosco, koja je lani ponudila kupnju 35 posto udjela u jednom od tri terminala hamburške luke.
Tim povodom došlo je do raskola unutar njemačke vladajuće koalicije: SPD-ov kancelar Olaf Scholz – koji je od 2011. do 2018. bio gradonačelnik Hamburga, u vrijeme ulaska kineskih investicija u ovu njemačku luku – nije nesklon takvoj transakciji, ali tome se protivi ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni), poznat kao oštri kritičar Kine.
Stvar je riješena intervencijom SAD-a. Kako je u medijima iznio neimenovani dužnosnik State Departmenta, SAD je "čvrsto upozorio" vlasti u Njemačkoj da kineska kompanija ne bi trebala dobiti kontrolni udio u luci Hamburg, nakon čega je postignut dogovor da Kinezi preuzmu manji udio, kojim neće steći kontrolni paket.
Konkretno, Njemačka je prije desetak dana odobrila da se Coscu proda 24,9 posto udjela lučkog terminala, budući da preuzimanje udjela manjeg od 25 posto ne zahtijeva posebnu dozvolu njemačke vlade.
- Veleposlanstvo (SAD-a) vrlo je jasno i čvrsto sugeriralo da Kina ne bi trebala imati kontrolni udio, što i nema nakon što je transakcija prilagođena – rekao je spomenuti američki dužnosnik, na čiji je istup Kina reagirala izjavom da se SAD "nema pravo" miješati u kinesku suradnju s Njemačkom.
Ostaje vidjeti hoće li Scholzov prošlotjedni posjet Pekingu utjecati na veći ulazak kineskog kapitala u hamburšku luku, ali neki drže da bi u tom slučaju taj kinesko-njemački lučki terminal prošao jednako kao i rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....