Povodom misterioznog nestanka plinske platforme Ivana D u olujnom nevremenu, a koja je nakon višednevne potrage napokon locirana na dnu mora, Greenpeace Hrvatska snažno je apelirao na INA-u i Vladu da odgovor na ovaj incident prilagode ozbiljnosti situacije.
Priopćenje Greenpeacea Hrvatska prenosimo u cijelosti:
- Potpuno je neshvatljivo i skandalozno da kompanija poput INA-e, koja se pokušava prikazati odgovornom i pouzdanom, izgubi plinsku platformu na moru i da je trebalo čak pet dana da se istu locira. Ovaj incident ozbiljno narušava kredibilitet te kompanije u provođenju ionako opasnih radnji eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana, te zorno prikazuje postojanje ozbiljnih sigurnosnih prijetnji pri korištenju infrastrukture za fosilna goriva – izjavio je Zoran Tomić, direktor Greenpeacea u Hrvatskoj.
Iz globalne okolišne organizacije dodaju da nije ponuđen nedvosmislen dokaz da je zatvaranje bušotine i uspjelo, ili možda metan, iznimno snažan staklenički plin, iz nje i dalje nekontrolirano istječe te odlazi u atmosferu i tako dodatno raspiruje klimatsku krizu.
Greenpeace stoga traži od INA-e i nadležnih državnih tijela da hitno ispitaju istjecanje stakleničkih plinova kako iz ove bušotine tako i iz svih drugih bušotina na Jadranu. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da je ispuštanje metana pri eksploataciji fosilnih goriva na moru znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.
- Ne tako davno, dobivali smo uvjeravanja INA-e, nadležnog ministarstva i agencije da eksploatacija nafte i plina na Jadranu ne predstavlja prijetnju za morski ekosustav jer se pritom navodno primjenjuju najviši ekološki i tehnološki standardi. Da je u pitanju bila naftna platforma, kakve se predviđaju u aktualnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH, moguća ekološka i gospodarska šteta bila bi nesaglediva. Zar se zaista treba dogoditi havarija epskih razmjera da konačno shvatimo što nam stvarno znači Jadransko more i turizam? - dodaje Tomić.
Iz Greenpeacea dodaju da čak i ako je automatsko zatvaranje bušotine ovaj put bilo uspješno, nema jamstva da će i drugi put uspjeti kada budemo opet imali ovakvu situaciju. Olujni vjetar i valovi golemu su čeličnu konstrukciju jednostavno odlomili i potopili. Klimatske promjene uzrokovane upravo fosilnim gorivima poput nafte i plina čine ekstremne vremenske uvjete sve češćima i razornijima.
- Ovaj incident još je jedan u nizu primjera, da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije i da više ne možemo i ne smijemo računati s fosilnim gorivima. Ne samo što njihovo izgaranje zagađuje okoliš, a klimatsku krizu gura prema točci nakon koje nema povratka, nego i infrastruktura za njihovu eksploataciju i transport uništava naše ekosustave, čak i onda kada je sve tobože u redu. A da nije u redu, vidjeli smo i sada - zaključuje Tomić.