StoryEditor

stupovi i mramorArheološka senzacija u Splitu: potvrđen pronalazak luke rimskog Spalatuma

Piše Damir Šarac
29. studenog 2021. - 10:29
Dalibor Popovič iz MHAS-a izradio je rekonstrukciju antičke lučice na Spinutu te puta do Dioklecijanove palačeDalibor Popovič/MHAS

Pravom senzacijom može se nazvati zaključak najnovije arheološke kampanje u podmorju splitske lučice Spinut sa sjeverne strane Marjana: ondje je u vrijeme rimskog naselja Spalatuma, u drugom stoljeću, nastala antička luka, koja je operativni vrhunac doživjela za vrijeme gradnje Dioklecijanove palače!

Iz luke je cesta vodila prema Spalatumu, naselju na području današnjeg Manuša, upisanom na antičkoj mapi puteva Tabuli Peutingeriani iz drugog stoljeća, a onda dalje prema dvjestotinjak metara udaljenom gradilištu Dioklecijanove palače.

Podmorsko nalazište u Spinutu poznato je od pedesetih godina prošloga stoljeća, a sredinom šezdesetih godina, zalaganjem Mladena Nikolancija, ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu, te Nenada Cambija, tadašnjeg kustosa muzeja, počelo je zanimanje za podvodnu arheološku baštinu splitskoga podmorja.

image
Dalibor Popovič iz MHAS-a izradio je rekonstrukciju antičke lučice na Spinutu te puta do Dioklecijanove palače
Dalibor Popovič/MHAS

Nenad Cambi se u nekoliko navrata pozabavio analizom hispanskih i sjevernoafričkih amfora nađenih u Spinutu, a Irena Radić Rossi provela je arheološka istraživanja 2006. godine, utvrdivši da se ipak radi o antičkom pristaništu.

U okviru projekta "Podmorska baština Marjana", koji vodi Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u suradnji s Ronilačkim klubom "Špinut", krajem ove godine obavljena su manja arheološka sondiranja na podmorskom arheološkom nalazištu ispred veslačkog kluba "Gusar".

– Pregledom marjanskog podmorja tijekom rujna i listopada ove godine, pažnju arheologa privukle su pločaste cigle dimenzija 36 cm x 36 cm, baš onakve kakve su se najviše koristile u izgradnji Dioklecijanove palače, posebno u konstrukciji lukova.

image
Podmorska istraživanja u spinutskom podmorju
Bruno Stanić

One su vrlo rijetke na drugim nalazištima u Dalmaciji.

Uz drugi materijal nađen tijekom manjeg sondiranja, postalo je jasno da se luka u Spinutu koristila u Dioklecijanovo doba. Veliki građevinski zahvat zahtijevao je konstantan dovoz i skladištenje cigle, kamena, drva, hrane i drugih potrepština za robove i radnike angažirane na gradnji Palače.

Ispred Palače prostirala se glavna luka, dok je Spinut bio najvjerojatnije pomoćna luka – objasnio nam je dr. Miroslav Katić, ravnatelj MHAS-a, dodajući kako se dobar dio građevinskog materijala za Palaču morao skladištiti.

– Iz Egipta su se dovozili stupovi, iz Grčke mramor, iz ostalih krajeva Mediterana razni luksuzni materijal za opremanje građevina.

Iskrcani materijal nije se odmah ugrađivao, nego se skladištio i uzimao onako kako je diktirala dinamika radova.

image
Svjetiljka s pečatom radionice 'Cresces' iz 2. stoljeća
Bruno Stanić

Građa iz spinutske luke transportirala se do Palače cestom dužine 1,5 kilometara. Rekonstrukcija antičkoga pejzaža Splita, koju je izradio Dalibor Popovič, najbolje dočarava kopnenu vezu, odnosno cestu koja je prilazila Palači sa zapadne strane – ističe dr. Katić.

Istraživanja su otkrila intenzivnu aktivnost luke u drugom stoljeća, a prema mišljenju stručnjaka moguće da je popravljena krajem trećeg stoljeća, kada počinje izgradnja Dioklecijanove palače i njezina upotreba nastavlja se u vrijeme kasne antike.

– Zapravo je ona nastala u vrijeme Spalatuma, rimskog naselja koje je prethodilo Palači. Izvorno je mogla služiti gospodarskim objektima smještenima negdje u Spinutu, a svoj operativni vrhunac doživjela je u Dioklecijanovo doba.

Transport veće količine robe između Salone i Spalatuma, odnosno Palače, lakše i sigurnije se odvijao morskim nego kopnenim putom – zaključuju arheolozi.

image
Arheolog Miroslav Katić: Ispred Palače prostirala se glavna luka, dok je Spinut bio najvjerojatnije pomoćna luka
Nikola Vilić/Cropix

Istraživanja u Spinutu, odnosno projekt "Podmorska baština Marjana", sufinancira Splitsko-dalmatinska županija na temelju Programa razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko-dalmatinske županije.

Park-šuma Marjan, kao suradnik i partner Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, surađuje u izradi manjeg videouratka kojim će se podmorska baština Marjana prezentirati široj javnosti.

Voditelj arheoloških istraživanja u Spinutu je kustos MHAS-a Miroslav Gogala, a u istraživanju su sudjelovali arheolozi Miroslav Katić i Nikolina Uroda, te Dalibor Burić. Iz RK Špinut sudjelovali su ronioci Bruno Stanić, Antonija Grubišić Čabo, Stipe Boban, Jakša Babić i Paško Krančević.

Radovi na ispitivanju podmorske baštine Marjana nastavit će se iduće godine.

18. siječanj 2022 01:49