Nedavni pomor mušula u Malostonskom zaljevu zabrinuo je uzgajivače, ali i gurmane. Na nekim lokacijama uništeno je čak 90 posto uzgojenih mušula, što je izazvalo bojazan da bi tradicija koja se održala stoljećima mogla uskoro nestati. Posebno stoga što visoka temperatura mora nije jedini uzrok nestanka jedne od školjaka po kojoj je ovaj dio Pelješca poznat od davnina. Hoće li okus mušula ostati samo sjetna uspomena za generacije koje dolaze, jedno je od pitanja koje smo postavili Vedranu Kunici, voditelju lokalne akcijske grupe u ribarstvu FLAG Južni Jadran te voditelju projekta zaštite Malostonske kamenice.
U dijelu Malostonskog zaljeva, točnije na predjelu Brijeste, uzgajivači su utvrdili da im je uginulo od 80 do 90 posto mušula na uzgajalištima zbog, kako pretpostavljaju, pretoplog mora. Podatak je to koji ozbiljno uznemirava, s obzirom da je ovaj kraj poznat upravo po uzgoju mušula.
- Područje Brijeste najviše je pogođeno, ali mortaliteti su zahvatili cijeli Malostonski zaljev. Temperatura mora dosegnula je rekordne vrijednosti, a takva visoka temperatura mora zadržala se tijekom dužeg perioda, što je uzrokovalo pomor školjkaša, poglavito mušula. Znanstveno je dokazano da je temperatura mora od 30 stupnjeva kritična za dagnje, a mortaliteti se javljati već na 28 stupnjeva ukoliko se takvo stanje zadrži tijekom duljeg perioda.
- Kamenica je, za razliku od mušule, blago otpornija na visoke temperature te za sada mortaliteti nisu ni približni onima u slučaju mušula. U sušnim i vrućim uvjetima manje je slatke vode koja dotiče vruljama i hladi zaljev, a visoke temperature prati pad kisika i povećanje saliniteta. Kombinacija svih faktora rezultira katastrofom koja se dogodila ove godine te uništila veći dio proizvodnje, a neke uzgajivače doslovno bacila na koljena. U srcu turističke sezone, kada očekuješ prodaju većine proizvodnje na kojoj si radio dvije godine, u nekoliko dana doslovno sve nestane pred očima, a ništa se ne može napraviti.
Toplina mora - koja je dosezala i 30 C stupnjeva - nije jedini uzrok nestanka mušula. Jata divljih ovrata hrane se tonama mušula, a teško ih je zaštititi. Hoće li iz Malostonskog zaljeva uskoro nestati mušule, a njihov okus ostati samo uspomena?
- Temperatura je dosegla rekorde i kritičnu točku za mušule od 30 stupnjeva kada nastaju 100% mortaliteti, u zatvorenim dijelovima zaljeva dotok slatke vode je ublažio temperaturu mora za jedan stupanj i time smanjio mortalitete, iako ne znamo kakav nas scenarij očekuje s obzirom na nepovoljnu vremensku prognozu bez oborina. Bura ne može stvoriti efekt uzdizanja hladnog mora u priobalnim područjima kao što je to slučaj za otvoreno more, zatvorenost zaljeva odnosno Pelješac sprječava takvu izmjenu vodenih masa.
- Jedno od rješenja za budućnost je uzgoj dalje od obale i vješanje pergolara na dubinu od 10 metara, ali naravno postoji problem, takav uzgoj napušten je prije 10 godina jer su orade pustošile takva uzgajališta. Školjkari su se povukli u plića područja, što je bilo jedino rješenje za se nekako zaštititi od orade. Plitka područja omogućuju ograđivanje mrežama, ribolov, plašenje i sl, a sada se ta plića područja pokazuju nepovoljna za uzgoj zbog klimatskih promjena. Sada je pitanje što odabrati, možda na žalost odabir bude išao u onom trećem smjeru, a to je odustajanje od uzgoja.
Kako ova visoka temperatura mora, koja se u međuvremenu spustila za gotovo 10 stupnjeva, djeluje na druge školjke, posebno na kamenice, ali i kunjke i druge vrste školjaka koje se ne uzgajaju, nego love u zaljevu? Koje se sve školjke mogu pronaći u Malostonskom zaljevu i koje bi od njih mogle preživjeti toplinu mora i ovrate?
- U zaljevu, nažalost, nije došlo do pada temperatura, bura je stvorila efekt upwellinga na otvorenom moru, što se, na sreću, barem malo izmjenom vodenih strujanja osjetilo i u Malostonskom zaljevu. Jedan ili dva stupnja manje mogao bi značiti spas. Očekujemo da bi taj blagi pad ipak mogao zaustaviti mortalitete iako je još uvijek upitno stanje, bez jačeg juga ili padalina nismo sigurni kako će se odvijati sljedeći tjedni.
- Zaljev ima više od 80 vrsta školjkaša i svi su ugroženi, a mortaliteti su prisutni i kod drugih stacionarnih organizama koji ne mogu bježati u dublje vode. Ekosustav je s jedne strane osjetljiv, ali bogatstvo zaljeva daje snagu za brzi oporavak. Ne očekujem značajne posljedice za ekosustav i slobodno živuće školjkaše i druge organizme.
Kako ovakve incidente uzgajivači uz pomoć znanstvenika mogu prevenirati u budućnosti?
- Na žalost, klimatske promjene ne možemo spriječiti. Jedini način je uzgoj na dubokim lokacijama, uzgajalištima na 15+ metara koja s druge strane garantiraju katastrofalne štete od orade. Malostonski zaljev imao je prirodnu kompenzaciju slanosti i temperature, a to je Popovo polje i slatka voda koja kroz tisuće obalnih vrulja dotiče u zaljev. Ali, na žalost, to je značajno umanjeno kontrolom vodnih resursa u zaleđu Malostonskog zaljeva. Nepovratno mijenjamo klimu i okoliš, a promjene su značajno brže nego smo očekivali, u nekoliko godina možemo izgubiti nešto što traje stoljećima.
Je li ovim događajem došao u pitanje opstanak uzgajivača i njihova egzistencija, konkretno u Brijesti, jer Bistrinu nije toliko zahvatio?
- Da, na žalost u Brijesti su neki uzgajivači doslovno uništeni. Nije problem samo u konzumnoj mušuli, uginula je jednogodišnja mlađ mušule koja bi trebala biti prodana sljedeću godinu, a uginula je i ona najmanja mušula koja dorasta za dvije godine. Znači izgubljen je ne samo jedan ciklus uzgoja već tri ciklusa, tri godine proizvodnje i prodaje. To je šteta kakvu ni ovrate nisu uspjele napraviti. Ovo je zaista prava katastrofa i nije jasno kako će se uzgajivači od ovoga oporaviti, na koji način će nastaviti u sljedeće dvije godine. Zasigurno, ukoliko se ovo bude ponavljalo, budućnost uzgoja nije neizvjesna, već je uopće nema.
Hoće li se uzgajivači uskoro pretvoriti u ‘lovce‘ koji će moći prodavati samo prikupljene, ali ne i uzgojene školjke u Malostonskom zaljevu?
- Nedovoljne su prirodne populacije za komercijalnu trgovinu, bez uzgojnog procesa ispunjenog trudom, radom i kontinuiranim praćenjem školjkaši neće biti dio lokalne gastronomije. Bez uzgoja mušule i kamenice nemaju komercijalnu dimenziju, postaju sporadične poslastice na lokalnim trpezama.
Postoji li neka alternativa u smislu uzgoja dviju najpoznatijih vrsta školjaka u Malostonskom zaljevu, mušula i kamenica?
- Alternative nema, jedino rješenje je upornost ljudi koji se bave ovom djelatnošću. Stoljećima školjkarstvo postoji u raznim oblicima i s raznim preprekama. Nadam se da će i ova prepreka nekako biti prevladana i da će ova stoljetna tradicija preživjeti. Upornost i rad školjkara osnovni je i presudan faktor za nastavak ove djelatnosti.