Prevelik izlov prijeti jakobovim kapicama, sipama, trljama, srdeli, inćunima, osliću, listu, dubinskoj kozici i drugim vrstama, upozoravaju pulske biologinje Milena Mičić i Žana Moslavac koje su svoja saznanja, ali i apele za spas morskih vrsta, uputile na znanstveno-edukativnom skupu "Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora" održanog na otoku Krku, prenosi Glas Istre.
Organizatori skupa su Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula i Udruga Morski obrazovni centar Pula.
Popis ugroženih vrsta je dug, a vjerojatno nije cijeli, kažu. Jedini izuzetak je tuna, atlantska plavoperajna tuna, jedina vrsta ribe u Jadranu kojom se sustavno gospodari.
- Trebalo bi potpuno prekinuti izlov jakobovih kapica, kapešanti iz Jadranskog mora! Osim toga, prevelik izlov prijeti i raku kozorepcu koji također jedemo, sipama, bijelom muzgavcu, bodljikavom volaku, triljama čiji je izlov sada dva puta veći od održivog. U prelovu je srdela, inćuni također, oslić, njegova smrtnost je dva puta veća od održive, zatim dubinska kozica - tri puta veća smrtnost od održive, list je u sjevernom Jadranu u opadanju - ističu biologinje.
Na skupu su ukazani i drugi problemi poput budućnosti hrvatskog turizma. Činjenica je da turisti sve više traže održive turističke destinacije, proizvode i usluge, a mi i dalje imamo betonizaciju i nasipavanje plaža, buku na moru te masovni turizam koji povećava potražnju za svim spomenutim već prelovljenim vrstama.
- Da bismo održali biološku ravnotežu, potrebna je sinergija, zajedničko djelovanje države, struke, znanosti i obrazovanja, da se planski upravlja morskim resursima. Kod nas je problem to umrežavanje, kratkoročno planiranje, želja za profitom, plus klimatske promjene, kažu biologinje.
Pričalo se i o sveprisutnim klimatskim promjenama. Svjedoci smo niza neugodnih događanja kao što je ove godine bilo iznadprosječno toplo i sušno ljeto, iznadprosječne temperature mora te nedavno iznadprosječne obilne oborine u riječkom području koje su u gradu Rijeci prouzročile velike štete. Ranjivost obalnih područja na klimatske promjene tema je s kojoj ćemo se morati još više baviti.