fotosession iz komižeIako najčešće obitava u kamenitim procjepima, ovaj jastog nije se uspio sakriti našem Srđanu Vrančiću. Jeste li znali da su ženke veće od mužjaka?

Jastog (Palinurus elephas) morski je rak koji može narasti do dužine od oko 60 cm i težine oko 5 kg.

Obitava u istočnom dijelu Atlantika, od južne Norveške, uz zapadnu obalu Irske, zapadnu i južnu obalu Britanskih otoka, na jug do Azorskih otoka i obala Maroka, te u Sredozemnom i Egejskom moru. 

U Hrvatskoj ga još nazivaju i prug. Rasprostranjen je po cijelom obalnom dijelu Jadrana, a najviše na dijelu gdje je more bistrije, slanije i dublje.

Kako piše Wikipedia, danju se jastog skriva u kamenitim procjepima na dubini od 5 do 150 m, a u vrijeme noćne mjesečine izlazi u potrazi za hranom. Hrani se algama, morskim crvima, drugim vrstama rakova pa čak i strvinama.

Oklop jastoga se ne može širiti pa se zbog toga presvlače u određenim periodima kako bi mogli nesmetano rasti. Kad oklop postane previše mekan, jastog izbjegava hranjenje i povlači se u rupe u kojima je van domašaja predatora.

Najveći neprijatelji jastoga su hobotnice te velike predatorske ribe poput kostoroga.

Jastozi se pare kada i mužjaku i ženki potpuno otvrdne oklop. Spolnu zrelost dostižu između četvrte i pete godine života. Ženke su u pravilu veće od mužjaka. Mrijeste se tijekom zimskih mjeseci. Broj jajašaca koje će proizvesti ovisi prvenstveno o veličini jastoga a potom i o temperaturi okoliša. Vrijeme inkubacije jajašaca koja se cijelo vrijeme nalaze na tijelu ženke traje od 3 do 9 mjeseci nakon čega se mladunci izvaljuju nekoliko dana. Ličinka jastoga ima 10 različitih stadija života. Kao ličinka živi oko pola godine, a posljednji stadij razvoja je poprimanje oblika odraslog raka.

Meso jastoga se smatra jednom od najvećih morskih delikatesa. Bijelo je i vrlo ukusno, bogato bjelančevinama i ugljikohidratima.

Zbog toga se jastog smatra gospodarski najvažnijom i najčešće lovljenom vrstom rakova. Love se raznim vrstama ribolovnih alata poput vrša, mrežama stajačicama, povlačnim mrežama, harpunima ili ostima a ponajviše mrežama jastogarama

Ovu jedinku u Komiži na Visu snimio je fotograf Cropixa Srđan Vrančić.

Uvijek prija

Iako je najbolji zimi, jastog, za reći pravo, uvijek prija. Posebice kad je ulovljen tijekom mjesečine kad je najpuniji. Obožava hridinasta dna puna rupa pa su mu najbogatija staništa oko izbačenih otoka, posebice oko Palagruže, brusničke kose i Jabuke gdje je mnogo rakova, ali i oko Žirja i s vanjske strane Kornata.

Lovostaj za jastoge i hlapove traje od 10. rujna do 15. svibnja, no restorani ih uglavnom imaju smrznute u zalihama ili, pak, žive primjerke u vlastitim bazenima. Jastoga se najčešće kuha u ključaloj vodi - najprije pet-šest minuta na jakoj vatri, a onda još dvadesetak na laganoj, piše Dobra hrana.

Kad je kuhan, najbolje ga je ostaviti da se ohladi u vodi u kojoj se kuhao, a zatim mu razrezati oklop na glavi i uzdužno rep s donje strane oklopa. Bez kliješta i pripadajućeg pribora nećete uspjeti izvući ukusno meso iz jastogovih nogu, ali i za to postoji trik - meso se iz oklopa ispuše malim kompresorom koji koriste aviomodelari!

Tradicionalni recepti za jastoga su veoma jednostavni. Kad se peče na gradelama, valja ga uzdužno prepoloviti i peći - uz mazanje maslinovim uljem da se ne presuši - da oklop bude s donje strane. Tek se poslije jastoga okrene i lagano zapeče na strani na kojoj je meso.

Dobro je jastoga prije gradelanja i dopola skuhati. Jastog na buzaru ili na brujet priprema se, pak, kao i svi drugi rakovi. Buzara, naravno, uključuje maslinovo ulje, peršin, češnjak i bijelo vino, a brudet kapulu, češnjak, peršin, bijelo vino i zrele rajčice.