U jeku priprema za novu nautičku sezonu, odabrali smo, ne samo zanimljivu, nego i veoma važnu temu: „Sve o sigurnom vezu“. Iako je to bila (pod)tema mnogih pojedinačnih napisa u našem glasilu, odlučili smo joj se sada ciljano i cjelovito posvetiti kroz seriju članaka u nastavcima, a kormilo smo povjerili inženjeru pomorskog prometa i poznatom nautičkom morskom vuku Đeku Šuriji, ekspertu u osiguranju brodica i jahti, sudski vještak za plovila, stručni savjetnik za nautiku, skipper, EOQ auditor i menadžer kvalitete
U prošlom broju rekli smo da znanja i vještine u odabiru lokacije i vrste veza, te postupka vezivanja broda spadaju u praktična nautička znanja, odnosno u – dobru pomorsku praksu.
Postupanje prema principima dobre pomorske prakse
Postupanje prema dobroj pomorskoj praksi uzima se u obzir i prilikom suđenja o krivnji za nesretni događaj na moru, i to kako u izvidima i ocjenama sudskog vještaka, tako i prilikom utvrđivanja krivnje u sudskom postupku.
Opći principi postupanja prema dobroj pomorskoj praksi su: pozornost, sljedivost (redoslijed radnji), savjesnost i odgovornost.
No, prije svega je najvažnije u svakoj situaciji postupati prema zdravom razumu, jer more je nemoguće ukalupiti. Okolnosti će možda zahtijevati promjenu redoslijeda nekih radnji, ili izostavljanje neke od njih. Stoga prije svake odluke o radnjama nekog postupka kojeg namjeravate izvršiti, ocjena zdravog razuma biti će neizostavna.
Važnost očitanja vremenske prognoze
U ovim napisima ne namjeravam ulaziti u atraktivnost mogućih itinerara našeg prekrasnog Jadrana, već samo prikazati konkretna, primjenjiva znanja i osnovne principe postupanja u postizanju sigurnosti posade i broda na vezu na bilo kojoj lokaciji.
Držeći se principa dobre pomorske prakse, odabir lokacije veza ili sidrišta počinje već kod kuće, prilikom planiranja itinerara, ali se ponovno provjerava uz svaku jutarnju kavu na brodu. Prvi i neizostavni korak u toj provjeri jest očitanje vremenske prognoze za taj dan. Naravno, s očitanjem usmjerenim prema planiranoj ruti plovidbe i zaustavljanja.
Kako ispravno očitati vremensku prognozu? Ona je danas, na našu sreću, veoma lako dohvatljiva. Postoje brojne aplikacije za mobitele, tablete ili laptope uz pomoć kojih prognozu na brodu lako možemo dohvatiti.
Upravo taj spektar raznih prognoza čini nas lažno sigurnim, jer su one najčešće vrlo manjkave. Uglavnom nisu prilagođene pomorcima, za razliku od službene vremenske prognoze, poput one Pomorskog meteorološkog centra Split Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Moramo donijeti ispravnu odluku o sigurnom vezu temeljem analize podataka prognoze DHMZ-a koja daje cjelovitu vremensku sliku na širokom području i pojedinih mobilnih aplikacija, koje daju prognozu za vrlo malo područje.
Prognoze DHMZ-a su najbolje, ALI potrebno ih je znati očitati odnosno pravilno interpretirati.
O čemu se radi? Mjerne jedinice u službenim prognozama DHMZ-a su čvorovi i njima se označava brzina vjetra, dok se stanje mora označava prema Dauglasovoj skali od 0 do 9. Kad je navedeno da se očekuje brzina vjetra od 35 čvorova, znači da je brzina vjetra 35 milja na sat, odnosno 64,8 km/h ili 18 m/s. Taj podatak velika većina skipera razumije.
Problem nastaje kod opisa stanja mora kad piše more na sjevernom Jadranu ponegdje 5... To je prema Dauglasovoj skali prosječna visina vala od 2,5 do 4 metra.
Također nailazimo u prognozama DHMZ-a da se vjetar opisuje kao npr. umjereno jaki, žestoki, jaki olujni i sl. Tu se moramo referirati na Beaufortovu skalu koja kaže da je to vjetar snage 5, 7, 9 Bf ili 19 - 24 čv, 32 - 38 čv, 47 - 54 čv. More se ponekad opisuje kao umjereno valovito, što odgovara stanju mora 3 po Douglasovoj skali i prosječnoj visini vala od 0,5 - 1,2 metra.
Laiku se možda čini da je to velika zbrka mjernih jedinica: čvorovi, Beaufortova skala, Dauglasova skala, ali to su pomorski običaji na djelu. U mobilnim aplikacijama prognoza brzine vjetra najčešće se izražava u čvorovima, a visina valova u metrima.
Prilikom razmatranja i usporedbe prognoza potrebno je razlučiti činjenicu, da mobilne aplikacije, kakve su Windfinder, Yr, Windy i slične, daju prognozu za pojedino mjesto na kopnu, dok prognoza DHMZ-a daje prognozu za određeno područje. Ono može biti samo sjeverni, srednji i južni Jadran ili čak prognoza za uže područje, poput: područje Pule - zapadna obala Istre, područje Rijeke - otoci riječkog akvatorija, područje Zadra i sl.
(PLAĆENI OGLAS)