U dva prošla nastavka rekli smo da znanja i vještine u odabiru lokacije i vrste veza, te postupka vezivanja broda spadaju u praktična nautička znanja, odnosno u – dobru pomorsku praksu. Rekli smo da taj odabir počinje već kod kuće, u pripremi putovanja, odnosno izradi detaljnog plana puta – itinerara. Istaknuli smo da je taj itinerar potrebno provjeravati na brodu prije svakog nastavka puta, a da je prvi korak u tome informiranje o vremenskoj prognozi za taj i iduće dane putovanja.
Dakako, dobra pomorska praksa nikad ne isključuje skipersko osmatranje momentalne situacije, pa ni kada je vremenska prognoza u pitanju. Nije zgorega osluhnuti ni ribarske ćakule kada jutrom krenemo na kopno u nabavu svježeg kruha i peciva, jer ćeš od njih čuti, primjerice: dok na Učki nema kape (posebne vrste oblaka), dotle se ne treba bojati lebićade, i tako na bilo kojem dijelu obale.
Kako će skiper procijeniti sigurnost veza na konkretnoj lokaciji
Nakon što smo željene destinacije za taj dan "provukli" kroz vremensku prognozu za to područje plovidbe, završili smo tek s prvim korakom u slijedu skiperske provjere rute. Gdje se na putu zaustavljati i koliko, ne ovisi samo o željama članova posade, nego i o mogućnostima priveza na toj lokaciji, što rekli smo – spada u izravnu odgovornost skipera.
Nakon što smo odredili u kojem smjeru ćemo ploviti i kakvi nas vremenski uvjeti očekuju, gdje se sve i koliko dugo namjeravamo zaustavljati, zbog kupanja ili izlaska na kopno, na red dolazi provjera načina i vrste priveza na toj lokaciji.
Najprije ćemo se opet prisjetiti vremenske prognoze za to područje: u kojem smjeru je uvala otvorena u odnosu na prognozu, vrste i smjer očekivanog vjetra..., je li riječ o postavljenim vezovima ili o slobodnom sidrištu? Te, kao i druge detaljnije informacije, npr: plaća li se na toj lokaciji vez i koliko, je li potrebno kupiti ulaznicu za nacionalni park itd., lako su dostupne na internetu.
Međutim, primjerice, ako je o slobodnom sidrištu riječ, nije zgorega na licu mjesta provjeriti je li dno pjeskovito, muljevito ili stjenovito, provjeriti sidro i sidreni lanac, a to znači: ukupnu dužinu, oznake dužine na lancu, te ispravnost karika lanca i rada vinča.
Opće karakteristike sigurnog veza iz kuta sudskog pomorskog vještaka
Iako nastojim govoriti što je moguće jednostavnijim jezikom, u dijelu o općim karakteristikama u procijeni sigurnog veza smatram uputnim koristiti stručnu terminologiju. Tako kod veza prema vrstama privezišta razlikujemo: privez na fiksni vez u luci ili marini, privez na bovu i privez na vlastito sidro (sidrenje).
Što siguran vez mora osigurati?
Nadalje, pitamo se: što siguran vez zapravo mora osigurati? Prema stajalištu struke, to je ono privezište koje će u danim vremenskim uvjetima osigurati brod i stvari (imovinu) od štete i okoliš od zagađenja, a posadu od životne i zdravstvene ugroze.
Siguran vez možemo potražiti u obliku postojećeg privezišta u marini, luci ili zaštićenoj uvali, a može biti privezište za koje ćemo poziciju sami odabrati i usidriti se ili pak vezati brod za drugi brod. Ono o čemu pri odabiru također moramo voditi računa su tehničke karakteristike našeg plovila: vrsta pogona (jedrilica, motorni brod, kombinacija), oblik trupa (jednotrupac, višetrupac), gabariti broda (dužina, širina, i naročito – gaz) i oprema broda.
Do sada sam uglavnom govorio o tome što je siguran vez, te koji su sve elementi o kojima treba voditi računa prilikom njegova odabira. Nakon što razumijemo terminologiju i pouzdano znamo o čemu je riječ, u idućim nastavcima što jednostavnijim jezikom govorit ću o tome kako se privezati i što sve treba uraditi da bi se pravilno osigurao brod u mirovanju. Stručnim rječnikom: o postupcima, radnjama i pravilima kojih se valja držati prilikom privezivanja broda na svaku od navedenih vrsta veza.
PLAĆENI OGLAS