U organizaciji Slobodne Dalmacije u amfiteatru Pomorskog fakulteta u Splitu održana je konferencija Sigurnost, moguće ugroze i organiziranje nadziranja i spašavanja na Jadranskom moru. Interes javnosti bio je vrlo velik jer se po prvi put u povijesti na ovako visokoj razini raspravljalo o nečemu od životne važnosti za sve stanovnike priobalja i sudionike pomorskog prometa.
Podršku skupu su svojim izlaganjima dali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i Dragan Lozančić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a u panel raspravi sudjelovali su zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Ivo Raffanelli, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra Mirna Bašić Kovač, direktor Odašiljača i veza Mate Botica, te Vinko Prizmić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.
Tri sata premalo
S takvim (su)govornicima i stručnim auditorijem pristiglim iz cijele Hrvatske moglo se očekivati kako će rasprava biti vrlo plodonosna i žestoka, što se na trenutke i dogodilo. Međutim, za dublju raspravu ni prekoračenje planiranog vremena sa sat i 40 minuta na puna tri sata nije bilo dovoljno.
Zbog širine ponuđenih tema unatoč produžecima stekao se dojam kako je toliko važnih stvari još ostalo nedorečeno i sigurno se stvorio temelj za još sličnih konferencija. Uže postavljenom tematikom i grupiranjem stručnjaka obavio bi se veliki posao u donošenju kvalitetnih zaključaka i smjernica za poboljšanje trenutnog stanja sigurnosti u Jadranu.
Svatko od okupljenih u amfiteatru je došao s čvrsto izraženim stavom o postojećem stanju. Naravno, ljudi iz državnog sustava su uglavnom zadovoljni s učincima svoga rada, dok korisnici njihovih usluga - nautičari, pomorci i neovisni promatrači s povećalom ukazuju na slabe točke sustava. Istina je uvijek u sredini i nezahvalno bi bilo reći da sustav ne funkcionira, ali zaključak je konferencije kako bi bolja međusobna povezanost službi mogla dati bolje rezultate.
To je u uvodnom govoru najbolje sažeo ministar Krstičević. On smatra da Hrvatska raspolaže sa znatnim sredstvima i tijelima fragmentiranima na devet službi i kada je u pitanju zaštita i spašavanje oni se moraju uvezati poput Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama gdje pristižu sve informacije:
Povezivanje službi
- Na moru imamo puno koordinacije, Nacionalna središnjica za spašavanje je u Rijeci, Nacionalni pomorski centar u Zadru, Hrvatska ratna mornarica u Splitu, Ministarstvo poljoprivrede u Zagrebu. Je li došlo vrijeme da se to reorganizira i poveže?, upitao je prisutne Krstičević, te nastavio:
- Nismo toliko bogati da ne dijelimo, korištenje resursa se mora iskoristiti. Pred nama je izrada dugoročnog plana razvoja i modernizacija HRM-a. Moramo razviti sposobnosti za nadzor mora, izgraditi ophodne brodove i radarske sustave. Treba nam bolje povezivanje s MUP-om i Ministarstvom mora.
U slučajevima loših vemenskih uvjeta jedino rješenje su letjelice i zato formiramo bojnu bespilotnih letjelica u Puli. Uložit ćemo u nabavu modernih sredstava i edukaciju stručnog osoblja. Pokrenuli smo i studij vojnog pomorstva koji će biti rasadnik novih kadrova za vojsku, MUP i Ministarstvo mora. Ljudi su središte svakog sustava, naglasio je Krstičević i zaradio pljesak okupljenih.
Što nam je po pitanju sigurnosti donio ulazak u Europsku uniju i sredstva uložena u zaštitu buduće Schengenske granice detaljno je razložio ministar unutrašnjih poslova. Za vrijeme Božinovićeva izlaganja na projektoru su se prikazivali kadrovi uživo iz zrakoplova FRONTEX-a (Europske granične i obalne agencije) koji je u srpnju i kolovoza angažiran u Hrvatskoj za detaljan nadzor Jadranskog mora.
S nevjerojatnom preciznošću njegova kamera može prikazati čak i naziv broda na čarterskim jedrilicama što znatno olakšava identifikaciju plovila bez AIS-a.
Europski novac za granicu
U sustavu Ministarstva unutrašnjih poslova je angažirano više od 20 tisuća policajaca od čega šest tisuća na granici, kao temelj zaštite hrvatskih građana i Europske unije. Uz 1356 kilometara granice na kopnu, pomorska policija vodi računa o 948 km morske linije i njihov rad je već dobio odobrenje za ulazak u Schengenski prostor.
- Uspostavom Nacionalnog pomorskog centra u Zadru prije šest godina tamo je angažirano 18 službenika s 24-satnim dežurstvom. Oni imaju pristup svim bazama Ministarstva poljoprivrede i Carine, te u nadzoru koriste podatke s četiri radarske postaje, 19 dnevno-noćnih i sedam termovizijskih kamera.
To smo nabavili sredstvima fondova EU kao i sedam plovila od 25 metara, 18 od 15 metara i 33 dužine deset metara. Naš cilj je da se uspostavi jedinstveni operativni centar povezan video linkom s neposrednom komunikacijom u slučaju katastrofe većih razmjera, te suzbijanju svih oblika kriminala i krijumčarenja droge ili cigareta, naveo je ministar Božinović.
U panel raspravi komodor Raffanelli istaknuo je važnost obnove flote stare 40 godina te izrazio želju da što prije dođe do isporuke novoga broda Obalne straže koji već dugo zapinje u Brodosplitu. Postojeća plovila od 2007. prolaze proces prilagodbe i opremanja poslovima nadzora ZERP-a pa svih 260 vojnika angažiranih u Obalnoj straži s nestrpljenjem očekuje bolja sredstva za rad.
Manjak ljudi
Od 1100 do 1300 godišnje registriranih nezgoda na moru, akcijama spašavanja završi njih 400 do 450. Na pitanje o preklapanju ovlasti u akcijama spašavanja kapetan Orlić je kazao da na moru nema viška ljudi jer se svi nadopunjuju. Kopneni dio pokriva HGSS, zračni vojska, a morski dio policija, Obalna straža i Kapetanija.
- Po našim procjenama u Jadranu nema rizika od velikih onečišćenja iako 70 milijuna tona opasnog tereta ulazi u Jadran svake godine. Mi možemo zabraniti prolaz tankera kroz naše teritorijalne vode, ali on slobodno plovi dvije milje dalje. Planove za crni scenarij imamo, ali sumnjam da će se to dogoditi.
Havarirani tanker Prestige je 2002. godine tražio od Španjolske slobodno pristajanje, ali su ga odbili i poslali dalje, pobunili su se Francuzi, pa Portugalci. Na kraju je 70 tisuća tona goriva iscurilo i nastala je šteta od 2,5 milijarde eura. Ne smije se gledati samo sebe. Kad se dogodi takva tragedija nema jednostavnog rješenja, objasnio je Orlić.
U slučaju takve havarije Hrvatska nema brod koji bi po noći ili jakom vjetru mogao na otvorenom moru priskočiti u pomoć. Svi okupljeni se slažu da bi ga trebalo izgraditi, no na kraju se sve svodi na pitanje tko će to platiti.