i hrvatska ima adutElektrična revolucija stiže i na more, brodovi na baterije postaju realnost. Njihovi graditelji imaju zajedničko geslo i skroz dobru logiku

U suvremenom povezanom svijetu više nego ikad prije mora se voziti, ploviti i letjeti. A također više nego ikad prije, mora se voditi računa o očuvanju prirodnih resursa planeta koji nastanjujemo kako bi na njemu mogli živjeti i preživjeti.

Stoga je prvo postalo vrlo poželjno, a s vremenom neophodno potrebno i tehnički moguće, iznaći ekološki prihvatljiviji način cestovnog prijevoza od onoga što se bazira na izgaranju fosilnih goriva i ispuhu. Koji je već jako dugo apsolutno dominantan i, nažalost, najštetniji za okoliš.

Električni automobili tako su postali ne samo stvarnost, nego i opcija koja će do kraja ovoga desetljeća preuzeti dominaciju u cestovnom prometu. Barem u razvijenijem dijelu svijeta.

Tvrdoglava strast

Po logici stvari i tehnoloških trendova, logično je bilo očekivati da će nakon cestovne vožnje na red za elektrifikaciju doći i plovidba. Prvo se to događalo sporadično, pa bi se na vodećim svjetskim sajmovima nautike tu i tamo pojavio neki mali brodić na struju. Više kao zanimljivost i dokaz inventivnosti svojih graditelja, nego kao moguća praktična opcija za plovidbu.

Glavni limit bile su baterije, odnosno njihov nedovoljan kapacitet za plovidbu dulju od sat-dva vremena, i to pri malome gasu. Zbog toga su mnogi ljudi iz svijeta male brodogradnje odmahivali rukom na svaki spomen električnog pogona kada su brodovi u pitanju, tvrdeći da će morati proći puno godina dok se ne riješe tehnički problemi koji bi elektroplovilima dali putovnicu za masovnije tržište.

No, problem s ljudima je njihova tvrdoglava strast kad se za nešto zapale, pa su pobornici elektropogona u plovidbi nastavili raditi na svojim projektima, svim nevjericama i limitiranim rezultatima usprkos. I, mic po mic, napravili prve iskorake u realni svijet.

Njihova ekološki potpuno čista plovila prvo su pravo građanstva izborila na jezerima i rijekama u parkovima prirode. Mahom uz pomoć državnih zakona koji su u cilju očuvanja prirode počeli zabranjivati korištenje motora s unutarnjim izgaranjem na takvim lokacijama.

Logično rješenje bilo je okrenuti se elektropogonu, unatoč značajno većoj cijeni takvih plovila i limitima u njihovu dosegu. Viši je cilj, naime, opravdavao i veće troškove. A čim je proizvodnja i prodaja elektroplovila uzlazno krenula, ubrzala se i tržišna utakmica njihovih proizvođača koji su svake godine nastojali konstruirati i izbaciti na tržište tehnološki savršenije modele.

Sve je to utjecalo da električna plovila prije desetak godina na nautičkim sajmovima prestanu biti tek ekstravagantna zanimljivost. Svake su godine dobivala sve više prostora i sve više pozornosti, i posjetitelja, i medija. U sveopćem rastu popularnosti svega zelenog, i val zelenog brodskog pogona također je rastao i postajao sve uvjerljiviji.

Jedan od zemljopisno nama najbližih sajmova koji se gotovo potpuno usmjerio prema takvom trendu je austrijski Boot u gradu Tullnu. Većina plovila i motora što se na njemu izlažu nose oznake electric ili eco, pri čemu su tehnološka unaprjeđenja izloženih aduta iz godine u godinu sve impresivnija.

Svjetla reflektora

A kako trendove nije mudro previdjeti, osobito kada je u njima sadržana odrednica budućnost, i puno veći svjetski sajmovi, poput najvećeg europskog nautičkog sajma Boot u Düsseldorfu, široko su otvorili svoje hale električnoj opciji. Konkretno, prošlogodišnji Boot održan u siječnju protekao je u znaku plovila na elektropogon, iako su ona i danas u statusu flote koja dolazi, i iako su brodovi s klasičnim motorima i klasičnim ispuhom još uvijek nemjerljivo brojniji.

To će zasigurno tako biti još dosta dugo vremena, i te su činjenice gotovo svi svjesni. No, također su svjesni i da budućnost definitivno pripada elektropogonu i hibridnim rješenjima, ako ne brzo, onda sigurno u srednjem i duljem roku. To, pak, u praksi znači da već sada treba hvatati što bolju startnu poziciju.

Glavni razlog znatno sporijeg širenja elektropogona na moru u odnosu na cestovni promet krije se u fizici. Njegove razmjere brzo je spoznao švedski milijunaš Konrad Bergstrom kada je prije par godina, inspiriran uspjehom Tesle Elona Muska, pokrenuo startup projekt gradnje električnih plovila X Shore.

Ideja mu je bila kopirati Muskova načela, pa je kao cilj postavio gradnju električnog plovila koje će biti bolje od motornih na fosilna goriva, pri čemu će fokus biti na velikom dosegu plovidbe i visokim performansama. No kopiranje je zapelo na otkriću da je voda čak 784 puta gušća od zraka, pa za kretanje po njoj i kroz nju treba daleko više energije nego za kotrljanje kotača automobila po ravnome putu.

– To je kao da cijelo vrijeme vozite auto po uzbrdici s nagibom od 45 stupnjeva – kazao je u jednom razgovoru Konrad.

No, unatoč toj ograničavajućoj i frustrirajućoj spoznaji, nije odustao od svoga sna. Odlučio je ući u projekt, uporno raditi na tehnološkim poboljšanjima i gurati ga korak po korak. Sve dok ne dosegne razinu Tesle na moru, što mu je bio i ostao glavni cilj.

Da bi mu se počeo približavati, krenuo je od razvoja što efikasnijeg trupa broda u pogledu smanjenja otpora, te učinkovitoga pogonskog sklopa, a potom je trebalo u taj trup spakirati dovoljno struje u baterijama kako bi se osigurao pristojni doseg plovidbe.

Ta tri faktora ujedno su i zajednička jednadžba svih projektanata i graditelja koji su krenuli u brodsku električnu avanturu, pa će se njihovi budući uspjesi mjeriti pronalaženjem najboljeg rješenja. A ta rješenja više nisu samo matematička. Moguće ih je vidjeti, isprobati, kupiti, ploviti na njima...

Već smo spomenuli da je prošlogodišnji sajam Boot u Düsseldorfu, koji uzgred rečeno obiđe oko 250 tisuća posjetitelja, široko otvorio svoja vrata električnim i hibridnim plovilima. Njih je na službenoj listi bilo više od 50.

Pritom to više nisu samo manje i spore barke za slatke vode kao prije nekoliko godina, već sve češće komforniji modeli za bešumno glisiranje morskim putima, zahvaljujući sve jačim baterijama i motorima. Brendovi su široj publici još uvijek slabo poznati, ali jako se trude izboriti svoje mjesto pod suncem.

Domet 100 milja

Već spomenuta Bergstromova tvrtka X Shore 2020. godine predstavila je model X shore Eelord 6000 dug 5,80 metara. Unatoč nevelikim dimenzijama, u kokpitu ima dosta mjesta jer je potpuno ravan i prazan. Po ugrađenim vodilicama može klizati skiperska klupa ili se dodati još koji element.

Prijenos je klasična Z-noga, a pogon elektromotor snage 170 kW sa 60 kWh baterija. Maksimalna brzina broda teškog 1200 kilograma je 40 čvorova, a domet 100 milja, no pod uvjetom da se plovi malom brzinom od 6-7 čvorova. Cijena mu je 190 tisuća eura.

Zanimljivo je spomenuti da je Bergstrom nedavno u crowdfunding kampanji za dodatni razvoj ekološki prihvatljivih glisera prikupio 1,5 milijuna eura. U međuvremenu je ta tvrtka razvila i veći model X Shore Eelex 8000 dug osam metara, širok 2,5 metara i težak 2600 kg.

Pogoni ga elektromotor snage 220 kW, a ima kapacitet baterija od čak 120 kWh, s tim da se najbržim punjačem mogu napuniti za samo sat vremena, a na standardnom za 8 sati. Maksimalna brzina mu je 40 čvorova, a krstareća 25 čvorova, dok maksimalni doseg od 100 milja može ostvariti, ako plovi brzinom od 10 čvorova koja je već vrlo solidna.

Cijena mu je, s obzirom na to da je dosta veći od braće iz game, visokih 249 tisuća eura, ali padat će to polako. Ponajviše zbog sve masovnije proizvodnje baterija, što će logično donijeti i jedinično niže cijene.

Baterije su, naime, najskuplja stavka u slagalici cijene elektroplovila, jednako kao i kod automobila. No, ona je ujedno i karta koja najviše obećava, pa upravo na nju igraju graditelji električnih brodica koji u posljednje vrijeme sve češće preuzimaju setove baterija za električne automobile kao gotovi proizvod i ugrađuju ih u svoja plovila.

To je moguće jer su automobilski baterijski setovi mahom plosnati, kako bi se ugradili u donji dio automobila, a takav njihov oblik idealan je i za ugradnju u trupove brodica.

Autobaterije u plovilima

Formula razvoja brodova na električni pogon u tom smislu glasi: drugi za nas razvijaju sve bolje baterije koje će zbog masovne proizvodnje i konkurencije bivati sve jeftinije, a mi ćemo ih ugrađivati u svoja plovila! Skroz dobra logika.

I već je debelo na djelu, pa je tako proizvođač brodskih električnih motora Torqueedo svoje najjače pente i unutarnje motore odlučio napajati baterijama razvijenim za vozila BMW, dok je francuski električni gliser Black Swan za napajanje svoga motora preuzeo baterijski set koji koristi električni Renault Zoe.

Taj će smjer simbioze automobila i plovila, kada je o skladištenju energije riječ, nedvojbeno biti dominantan, jer jedino on vodi prema električnim plovilima koja bi se po cijeni s vremenom mogla izjednačiti sa sadašnjim na fosilna goriva. Kad se izjednači cijena klasičnih i električnih automobila, mali škverovi bit će nadomak cilja.

Ploveći prema njemu X Shore već radi na projektu prve elektrobrodice s kabinom. Bit će duga 8 metara i imati doseg od 70 nautičkih milja uz brzinu od 10 čvorova, što je posve dovoljno za ambicioznu tjednu jadransku đitu, da i ne spominjemo vikend-ture. Iz te tvrtke tvrde da kupci pokazuju sve veći interes za njihove brodice, pa je i prodaja dobro krenula, pri čemu računaju na njezin stalni rast.

Švedska očito voli misliti i raditi zeleno, pa je na prošlogodišnjem Bootu bio izložen i gliser Candela Seven. Dug je 7,7 metara i opremljen centralnim hidrokrilom koje karbonski trup lagan samo 1300 kg pri brzini od 17 čvorova izbaci izvan površine vode.

Maksimalna brzina s pet putnika je 30 čvorova, a domet 50 milja pri najučinkovitijem režimu od 22 čvora. Uz automatski podesivo T-krilo u sredini trupa, stabilnost održava produžetak na izvanbrodskom električnom motoru Torqueedo Deep Blue od 50 kW. Baterija kapaciteta od 40 kW je iz BMW-a i3, a na klasičnom priključku se napuni za 12 sati. Posebnost ovoga laganoga glisera je i 4G povezivost za prijenos svih podataka, a cijena mu je 300 tisuća eura.

'Zeleni' Skandinavci

Skandinavsku posvećenost ekologiji manifestira i finski Q30. On ne spada u glisere, već je riječ o poludeplasmancu dužine 9,3 metara namijenjenom laganijoj plovidbi. Za deklariranu autonomiju od deset sati preporučeno je ploviti brzinom od 6 čvorova, iako motor od 30 kW brod težak 1600 kilograma širok svega 2,20 metara pogura sve do 15 čvorova.

Ako se, pak, krstari brzinom od devet čvorova domet će mu biti 42 nautičke milje. Cijena ovog elegantnog dnevnog kruzera s kabinom je 230 tisuće eura, a uskoro stiže i verzija za prijevoz putnika nazvana eLimo.

Iz Belgije je, pak, na Boot stigao Domani E32, dnevni kruzer dimenzija 9,50x2,70 m težak dvije tone. Pogoni ga električni motor snage 50 kW preuzet iz automobilske industrije, baš kao i litijske baterije. Kapacitet ugrađenog punjača je dvofazne snage od 3kW, do tri faze snage 22 kW. Ugrađeni inverter od 6 kW osiguravat će pretvorbu istosmjerne u izmjeničnu struju potrebnu za indukcijsko kuhalo i klimatizacijski uređaj.

Uz dva sunčališta na krmi i udobnu garnituru, u pramcu je kabina za troje s odvojenim kupatilom. Svim funkcijama se upravlja preko Garminovog ekrana osjetljivog na dodir kako i priliči plovilu bliske budućnosti.

Domani će uskoro biti dostupan u verziji Targa sa solarnim krovom, te Grand Turismo s malo više komfora, a potom slijedi najveće iznenađenje – hidrogenski pogon. Zasad su dostupne tri električne varijante, s tim da je brzinom od 8 čvorova domet 100 milja, a pri 15 čvorova s jednim punjenjem 35 milja. Za veću autonomiju nude se i dvije hibridne varijante. Cijena s porezom je 390 tisuća eura.

Poznata nizozemska tvrtka Dutch Craft također je zakoračila u novo doba s električnom verzijom svoga karbonskog superyacht tendera DC25. Modularni koncept omogućava da se vađenjem dijelova kokpita brod brzo prilagodi različitim situacijama – od ribolova preko transporta putnika pa do ronilačkih ekipa.

Uz električnim putem sklopivi pramac, najatraktivniji detalj je mogućnost preklapanja tvrdog krova s konstrukcijom koja u par sekundi formira pramčanu kabinu. Elektromotor snage 100 kW omogućava brzinu od 32 čvora, a litij-ionska baterija 75 minuta autonomije, odnosno 6 sati pri brzini od 6 čvorova.

Izloženi prototip karbonskoga trupa imao je unutrašnjost od plastike, no idući će biti u cijelosti od karbona da se ispuni očekivana težina od 2250 kilograma. Cijena ove transformer igračke od osam metara je 340 tisuća eura.

Kraj puberteta

Spomenuti modeli samo su najzanimljiviji dio prošlogodišnje ponude električnih plovila na Bootu, a nema nikakve sumnje da će ih na idućem sajmu u Düsseldorfu (2021. je otkazan zbog pandemije joronavirusa) biti znatno više. I također nema sumnje da će imati još veći domet, bolji komfor i niže cijene.

To je jednostavno trend čiji ćemo razvoj gledati idućih godina na mnogim svjetskim sajmovima nautike, a sve češće i na moru, odnosno na vezovima u marinama. A kada sve bolje performanse električnih plovila razvoj baterija dovede do cijena koje šira populacija ljudi može platiti, sajamski će se trend u velikom valu preliti na morske pute.

Njima će u doglednoj budućnost, uz tiho brujanje elektromotora i bez dima iz auspuha, na svojim plovećim ljubimcima ploviti i juriti, već po guštu i dubini džepa, nautičari novog doba. Susretnu li pritom na moru nekog preostalog klasičara u brodu što tako ružno i smrdljivo dimi, samo će ga prezrivo pogledati kimajući glavom.

Baš kao što sada klasici odane nevjerne Tome, sa svojih brodova naoružanih moćnim dizelskim strojevima, pomalo prezrivo gledaju elektroplovila u pubertetu. Zaboravljajući pritom da pubertet uvijek plovi prema zrelosti i snazi, a klasika prema povijesti.