U pet prošlih nastavka rekli smo da znanja i vještine u odabiru lokacije i vrste veza te postupka vezivanja broda spadaju u praktična nautička znanja, odnosno u – dobru pomorsku praksu.
Rekli smo da odabir lokacije(a) počinje već kod kuće – izradom itinerara, ali i da itinerar moramo provjeravati tijekom cijelog putovanja, i to prije svega u odnosu na vremensku prognozu. Također, da to uključuje i skipersko motrenje trenutačne vremenske situacije, ali i savjete lokalnih ribara.
U ovom nastavku govorit ću o pravilima, postupcima i radnjama sigurnog priveza broda u marini na tranzitnom privezu.
Rezervirajte na vrijeme
Tranzitnim vezom zovemo regularni vez u nekoj marini ili luci, koja nije domaća luka broda, odnosno njegova čarter-baza.
Jednostavno, kada tijekom putovanja imamo potrebu izići na kopno, ili jer smo na prognozi vidjeli da će našu lokaciju pogoditi nevrijeme, ili pak već bježimo pred olujom, pokušat ćemo pronaći slobodni vez u sigurnoj luci. To može biti marina, privezište, gradska luka.
Govoreći o svemu tome, reći ću što u takvim prilikama smijemo, a što ne, i što se prema propisima i dobroj pomorskoj praksi preporučuje, te koje su prihvatljive iznimke u pojedinim slučajevima.
Prvo pitanje koje nam se nameće jest kako rezervirati, odnosno dobiti tranzitni vez, koji nismo uopće planirali u našem itineraru, te gdje potražiti informacije, koga nazvati itd.?
To se najčešće radi uz pomoć aplikacija na mobitelu: npr. My Sea, ACI Mobile app, te pri tome treba dogovoriti i približno vrijeme pristajanja na tako rezervirani vez. Budite spremni odgovoriti i na pitanje do kada ćete ostati privezani.
Često će nam biti dodijeljen slobodan vez između dva broda, gdje se pokatkad treba doslovce ugurati. Najprije ćemo se javiti posadama oba broda uz pozdrav i obvezan smiješak, a potom ćemo manevar pristajanja obaviti s najvećom pomnjom, pazeći da ne oštetimo svoj ni tuđe brodove. Dakako da ćemo sa zahvalnošću prihvatiti pomoć posada susjednih brodova jer je to dobar pomorski običaj i jer to ne znači da nemaju povjerenja u naše manevarske sposobnosti.
Prije manevra pristajanja ne smijemo zaboraviti postaviti bokobrane, a u slučaju nadolazeće oluje vezat ćemo se na poseban način. Naime, prilikom veza na kopno, iz sigurnosno-vremenskih razloga, valja se vezati na obalu sa svojim konopima koji nisu na slip provučeni oko bitve ili alke na kopnu, nego se treba vezati uz pomoć pašnjaka koji je dvostruko omotan na bitvu ili alku.
Naime, kad provučemo konop na slip, tada on dere po alci i može lako puknuti, odnosno oštetiti se. No, prije polaska, možemo jedan od konopa privezati na slip, kako bismo se lakše odvezali. Nakon izlaska na kopno, na recepciji marine ili od mornara, zatražit ćemo sve potrebne informacije, kao i ključ ormarića za priključak na vodu i struju za naš brod.
Samo iznimno uz drugi brod
Ako smo prisiljeni vezati se na neki tuđi vez u mjesnoj luci, moramo se javiti koncesionaru, odnosno lučkoj upravi. Također, tranzitni vez ćemo platiti koncesionaru na recepciji marine, mornaru u luci ili putem appa uz pomoć kreditne kartice...
Vezanje za drugi brod, naravno uz privolu njegova skipera, vrlo je opasan vez, pogotovo kada se očekuje loše vrijeme. Stoga se ne preporučuje u slučaju nevremena. Međusobno privezani brodovi različito se pomiču od valova i vjetra, te pritom iskaču bokobrani, udaraju se jarbolima i sl...
Taj vez treba koristiti u iznimnim situacijama i samo za vrlo kratko vrijeme. Pri tome netko mora dežurati na brodu, jer dovoljno je čak zbog samo nekoliko valova nastalih zbog nepropisne brzine broda u luci da dođe do već opisanih problema.
Ne zaboravimo da je privez na kopno prilika za propisno odlaganje razvrstanog otpada, opušteno korištenje tuševa i sanitarija (jer na brodu, kao što svi znamo, vode nema nikad dosta), prilika za nabavu svježih namirnica, točenje goriva, pregled znamenitosti itd.!
Skiperi, mislili ste da sam vas premalo spominjao u ovom nastavku: da, vi ste odgovorni za sigurnost i ovog veza...
(PLAĆENI OGLAS)