krivi koraciPosljedice gnojidbe bez analize najčešće su manjak kalija te suvišak dušika, a to rezultira nanošenjem štete maslini, rastom troškova i zagađenjem okoliša

Prisjetimo se što je argentinski znanstvenik Ricardo Fernandez Escobar govorio o gnojidbi na Svjetskom maslinarskom kongresu održanom u Splitu 2016. godine.

Najčešća greška koju maslinari rade jest da svake godine primjenjuju istu količinu gnojiva, a bez analize. Folijarna analiza ključan je postupak kojim se jednostavno, jeftino i precizno može doznati kolike su potrebe stabala u pojedinom masliniku. Iako je njena upotreba u porastu, tu vrstu analize proizvođači još uvijek ne koriste dovoljno često.

Posljedice gnojidbe bez analize najčešće su manjak kalija te suvišak dušika, što rezultira nepotrebnim rastom troškova, zagađenjem okoliša i nanošenjem štete samoj biljci.

Valja napomenuti i da uzimanje i korištenje hrane nisu procesi koji se u biljci događaju istovremeno.

Nije jednostavno predvidjeti potrebe stabla za hranjivim elementima. Procjena potrošnje trebala bi biti biti prvi korak, prvenstveno na osnovi količine hranjivih tvari koja "izađe" iz maslinika berbom i rezidbom. Te dvije agrotehničke mjere rezultiraju najznačajnijom potrošnjom hranjiva.

Kalija se najviše potroši tijekom berbe, a kalcija tijekom rezidbe. Dušik je po potrošenoj količini drugi najznačajniji element, kako u berbi, tako i u rezidbi. Ostali elementi prisutni su u biljci u maloj količini i nadoknadivi su najčešće iz samog tla.

Istraživanja su pokazala da do najvećeg poremećaja dolazi zbog manjka kalija (uglavnom na suhim tlima), manjka kalcija (na kiselim tlima), manjka željeza (na tlima bogatima kalcijem) te pretjeranim gnojenjem dušikom.

Zabluda je da više dušika znači i bolji urod, dapače, smanjuje se kvaliteta ulja.

Manjak kalija teško je nadoknadiv, a maslinari često simptome nedostatka kalija zamijene sa simptomima nekog drugog nedostatka kojeg trpi maslina.

Što se tiče fosfora, njegov nedostatak ne predstavlja značajniji problem - lako ga se nadoknadi, a njegovo godišnje "iznošenje" iz maslinika u berbi i rezidbi nije preveliko.

Zanimljiv je podatak da bi fosfora zbog prevelike eksploatacije moglo nestati do kraja 21. stoljeća. Naime, tog elementa u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala te u tlu, gdje nastaje razgradnjom stijena ili biljnih ostataka. Stoga se svim poljoprivrednicima preporučuje odgovornija uporaba fosfora.