- Pelješčani imaju veliki problem: dosad smo često morali ići sve do raskrižja magistrale i stare Pelješke ceste u Dole, kako bi "uhvatili" autobus za Split, Zagreb ili Dubrovnik. Sad smo u posebno apsurdnoj situaciji da smo, s dovršenjem Pelješkog mosta i gradnjom suvremenih pristupnih cesta, od navedenih gradova još udaljeniji nego prije izgradnje pristupnih cesta. Naime, nova je prometnica suvremenija i kvalitetnija te predstavlja graditeljski pothvat kojim se svi ponosimo, ali smo u težoj situaciji nego prije izgradnje mosta i pristupnih cesta jer duž cijele trase nema ni jednog autobusnog stajališta!
Ispada da smo sad još dalje od željenih odredišta jer za ukrcaj u autobuse koji nam prolaze skoro pored kuća moramo i dalje ići u Dole ili sad čak u Opuzen kao najbliži grad?! Europi sigurno nije bio cilj da nas udalje od bilo koga, već naprotiv. No, stvarnost je upravo takva!- potužio nam se naš čitatelj Vedran Kiridžija iz Potomja na Pelješcu.
Obratili smo se ”Hrvatskim cestama” i pitali je li ih planiraju li izgradnju autobusnih stajališta duž trase pristupnih cesta i na kojim lokacijama, na što smo su nam odgovorili:- Pelješki most s pristupnim cestama je javna cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila, na kojoj sukladno Pravilniku o autobusnim stajalištima nije dopuštena izgradnja odnosno smještanje autobusnih stajališta te na kojoj se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ne smiju kretati biciklisti i pješaci.
-Lijepo su odgovorili i ”skinuli odgovornost” sa sebe, ali tvrdim kako lokalna samouprava, tj. općine Ston, Janjina, Orebić i Trpanj mogu, moraju više učiniti za nas domicilno pučanstvo na način da kontaktiraju prijevoznike koji bi barem na dijelu linija, utjecali na mogući ukrcaj ili iskrcaj putnika na način da autobusi kratko izađu s brze ceste i obave ukrcaj ili iskrcaj putnika.
Dovoljno je s ceste izaći 20 do 50 metara u Dančanju i Prapratnom: Dančanje je pogodno za zapadni dio Pelješca, dok je Prapratno dobar izbor žiteljima Ponikava, Stona i Mljeta- komentirao je Kiridžija, dok je dio Pelješčana dali i lijep primjer suradnje autobusera koji su izašli u susret potrebama Pelješčana i otočana:- Autobus na liniji Vela Luka-Dubrovnik ujutro, oko 9 sati, na magistrali u Dolima čeka autobus na liniji Dubrovnik-Split kako bi se obavio prekrcaj putnika koji putuju u Split ili u Zagreb. To nam je od ogromne koristi, a nije se promijenilo ni nakon izgradnje pristupnih cesta. Nažalost, danas imamo Pelješki most i sve bi trebalo biti brže, ali je autobusni promet lošiji jer se i dalje ne možemo ukrcati nego ponovno idemo u Dole ili čak u Opuzen!
Naši su nam čitatelji ukazali na još jednu, kako su je nazvali, "nelogičnost" nove suvremene ceste: iz smjera Komarne preko Pelješkog mosta prema Dubrovniku, prvih 14 kilometara prometna traka ima u cjelosti punu ili duplu punu kolničku crtu tako da uopće nije dopušteno pretjecanje! Slično je i iz smjera Dola prema mostu: puna crta je duga 10 km te je zabranjeno pretjecanje unatoč izvrsnoj kvaliteti i preglednosti kolnika:- Ako su ispred nas tegljač ili kamp kućica, a ta vozila i inače voze sporije, često samo 40- 50 kilometara na sat, znači da će nastati nepregledna spora kolona vozila, pa i tijekom ove turističke sezone, čime se gube sve prednosti nove prometnice u odnosu na prolaz preko Neuma.
Zašto barem mjestimice nema pretjecanja? Možda se cesta sad ne može proširivati, ali se kolničke crte mogu korigirati. Kad bi se svugdje primijenio isti kriterij kao na novoj prometnici, sve ceste u Hrvatskoj bi u punoj dužini trebale imati punu ili dvostruku punu crtu na kolniku!?
I s ovim smo upitom upoznali Hrvatske ceste te dobili slijedeći odgovor:- Pelješki most s pristupnim cestama izveden je na specifičnoj trasi ceste na kojoj se između ostalog nalazi više objekata i tunela (tunel Kamenica 499 metara, tunel Debeli Brijeg 2.500 m, tunel Polakovica 1.240 m, tunel Supava 1.290 m, most Ston 485 m i sam Pelješki most duljine 2.404 m) te su se u tom smislu, prilikom njezinog projektiranja posebice morali zadovoljiti osnovni uvjeti sa stajališta sigurnosti prometa u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.
Isto tako, prilikom projektiranja, građenja te puštanja ceste u promet morali su se zadovoljiti svi sigurnosni zahtjevi kao i preporuke ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti. U konačnici, izvješćujemo Vas kako će Hrvatske ceste na tom dijelu ceste provesti dodatne analize te reviziju cestovne sigurnosti u početnoj fazi njenog korištenja, u sklopu kojih će se između ostalog razmotriti i mogućnosti uvođenja eventualnih dodatnih lokacija na kojima bi se dozvolilo jednostrano ili obostrano pretjecanje vozila.
