Čarani su se potrudili svoju legendu pretvoriti u znanstvenu činjenicu: predstavljen Zbornik znanstvenih radova o Crnomirima

Otok Korčula može se pohvaliti brojnim legendama, a jedna od najljepših, ona o braći i sestri Crnomiri iz Čare, nedavno je dobila i znanstvene okvire. Nakon znanstvenog skupa Braća i sestra Crnomiri, simboli borbe za pravdu i slobodu, nadahnuće naraštajima organiziranog uz podršku HAZU-a, na spomendan svetih Petra i Pavla predstavljen je i Zbornik znanstvenih radova o Crnomirima.

Čarani su se potrudili svoju legendu pretvoriti u znanstvenu činjenicu ne samo kako bi dokazali da se radi o istinitoj crtici bogate i izazovne otočne povijesti, već i kako bi na dostojan način odali počast svojim precima kao i svojoj zemlji, u prvom redu vinogradima. Čarsko je polje domovina pošipa, jedinstvene i glasovite autohtone sorte bijelog vina, a najveća godišnja svečanost za sve Čarane je spomendan svetih Petra i Pavla koji se obilježava 29. lipnja. Tako je dan prije, 28. lipnja u utorak, na predjelu Klokolina između Žrnova i Lumbarde gdje je, za Čarane mitološki, Petar Crnomir pogubljen, svečano otvoren spomenik u njegovu čast. Dan nakon, u srijedu, na mjesnog groblju prvi su put položeni vijenci na uređenom grobu Petra Crnomira nakon čega je u crkvi sv. Petra predstavljen Zbornik znanstvenih radova o Crnomirima.

Članovi KUD-a Petar Crnomir iz Čare organizirali su prošle godine znanstveni skup Braća i sestra Crnomiri, simboli borbe za pravdu i slobodu, nadahnuće naraštajima uz podršku Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva poljoprivrede, Matice Hrvatske i jedinica lokane samouprave otoka. Pod pomno odabranim geslom simbol borbe za pravdu, slobodu i nadahnuće naraštajima, prvi je put na znanstveno utemeljen način objavljena povijesna priča o Crnomirima i njihovoj hrabroj pobuni protiv nasilja mletačke vlasti u vremenu između 1000. i 1100. godine. Zbornik su predstavili glavni urednik, akademik dr. Arsen Bačić, povjesničar umjetnosti dr. Josip Belamarić, voditelji projekta Ivan Tvrdeić Mrša i Luka Laus te predsjednik KUD-a Crnomiri dr. Vicko Krajančić, a promociju su svojim nastupima uveličali klapa Smokvica kao i Želimir Laus i Viteška udruga Kumpanjija. Čarska je Kumpanjija svoj glasoviti ples od boja simbolički izvela pod najpoznatijim čempresom na otoku, stoljetnim stablom zasađenim ispred čarske crkve prije 700 godina u znak sjećanja na Petra Crnomira.

"Povijesna je baština, osobito onda kad je potkrijepljena znanstveno provjeravanim spoznajama, temelj nacionalnog identiteta svakog naroda i od presudne je važnosti za njegovanje istine i narodne svijesti prožete ponosom. Zbog toga su Crnomiri iznimno važni za našu Čaru, naš otok Korčulu i našu domovinu Hrvatsku kao nadahnuće za sva vremena", poručili su Čarani na skupu.

Legenda, ili bolje reći štorija budući da je većina detalja priče provjereno i povijesni potvrđeno, kaže kako je mletački knez Petar Orseolo II. zahtijevao da mu svako mjesto na otoku pokloni zemlju, a od Čare je očekivano tražio ono najvrijednije, vinograde. Čarom je tada upravljala moćna obitelj Crnomiri, odnosno devetoro braće i jedna sestra, a najstariji brat Petar Crnomir knezu je ponudio mali komad bezvrijedne zemlje, kako dozanjemo iz Zbornika "strminu gdje zemlja profundaje". Kako je knez negodovao, Petar Crnomir mu je je rekao „Ako ti je to malo, tada uzmi i ovo“ – na što je glasno pustio vjetar. Poniženi knez za Petrom je poslao vojnike koji su ga ubili na predjelu Klokolina, a Crnomiri su brata osvetili nekoliko dana kasnije, kneza su uhvatili u klopku i zatukli batom. Legenda kaže da su Mlečani okupili vojsku i pobili gotovo cijelo selo, a preživjele su okovali na galijama, među njima i Petrovu braću čime je plaćena velika cijena za hrabrost Čarana.

Teško je objasniti koliko Čaranima znači povijesna priča o braći Crnomirima koja iz stoljeća u stoljeće i dalje snažno prožima i slobodarski oblikuje duh mještana. Priča o Crnomirima i dalje se priča djeci diljem otoka kao simbol hrabrosti i poštenja za koje vrijedi ponekad platiti i veću cijenu. Tako je na otoku Korčuli ostalo usmenom predajom zavijek zabilježeno pitanje Mlećana tko je ubio kneza i odgovor Čarana koji je i danas simbol jedinstva otoka na kojem su, unatoč poznatom i pomalo foklornom animozitetu među naseljima, kad je teško ipak svi za jednoga i jedan za sve - "Ko je ubi kneza? - Ubi ga je bat! Ko je drža bat? - Drža ga je svak!".