Alarmantno upozorenje dr. Jasne Ninčević: Karepovac je ekološka bomba u srcu grada, a odlagalište u Dicmu direktno zagađuje vodu koju pijemo svi u Dalmaciji!

U posljednje vrijeme svjedoci smo sukoba na relaciji Ministarstvo zaštite okoliša na jednoj strani i Županija splitsko-dalmatinska i Grad Split na drugoj, a u vezi s provedbom plana gospodarenja otpadom i sanacije Karepovca. Postupak potreban za izgradnju Regionalnog centra za čisti okoliš u Lećevici doveden je gotovo do samog kraja, jer je bilo potpisano rješenje koje je omogućavalo dobivanje lokacijske dozvole za spomenuti centar, ali je onda sam ministar Slaven Dobrović poništio rješenje svoga ministarstva.

Prethodno je proveden cijeli postupak koji zahtijeva donošenje pozitivnog rješenja na studiju o utjecaju zahvata na okoliš. Izrađena je bila i studija utjecaja na okoliš, dobila je sve suglasnosti i očekivao se skori početak izgradnje centra...

Povratak u prošlost

- No, dolaskom Dobrovića na čelo Ministarstva cijeli je postupak doveden u pitanje, poništena je već prije dobivena suglasnost i postupak vraćen deset godina unatrag - kazuje nam Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (Higijenski) Splitsko-dalmatinske županije.

Higijenski je prije dvije godine započeo s monitoriranjem kvalitete zraka na samom Karepovcu i u blizini okolnih kuća. Zanimalo nas je što pokazuju rezultati budući da je općepoznato da je Karepovac ekološka bomba. Stanovnici okolnih naselja koji žive u neposrednoj blizini svakodnevno se obraćaju nadležnim institucijama s vapajem da ih se zaštiti od nesnosna smrada.

- Prije dvije godine, nakon niza žestokih prosvjeda stanovnika u blizini Karepovca, gradska "Čistoća" sklopila je ugovor s Higijenskim zavodom o praćenje lebdećih čestica PM10 i udjelu teških metala u njima, a od prošle godine prati se i koncentracije sumporovodika, koji je najdominantniji miris u zraku.

Sumporovodik je indikator koji pokazuje postotak razgradnje otpada i njegova emisija u zrak ovisi o temperaturi i pritisku u samoj utrobi odlagališta - uvodno će dr. Ninčević, dodajući kako su upravo zgotovili izvješće za prošlu godinu te ga dostavili "Čistoći".

Mučnina i smrad

- Rezultati mjerne postaje na Karepovcu, na kojem su se monitorirale koncentracije sumporovodika tijekom cijele godine, pokazuju da je zrak II. kategorije, odnosno smatra se onečišćen zrak jer je 33 puta satna vrijednost tijekom godine prekoračila propisane granične vrijednosti u trajanju od sat vremena, a Zakonom o zraku satne granične vrijednosti ne smiju biti prekoračene više od 24 puta tijekom godine!

Prekoračenja lebdećih čestica PM 10 zabilježena su 12 puta tijekom godine, a učestalost dozvoljenih prekoračenja na nivou godine je 35, što se s obzirom na ovo onečišćenje smatra čistim zrakom - kazuje dr. Ninčević.

Ima li, dakle, opasnosti za zdravlje ljudi koji žive u blizini Karepovca?

- Nema direktne opasnosti za zdravlje ljudi jer sam sumporovodik nije opasan za zdravlje u koncentracijama koje su izmjerene, ali jeste neugodan i ugrožava kvalitetu života građana, koji takav miris iritira i nadražuje i može prouzročiti mučnine. On je sam po sebi toksičan u koncentracijama koje su 100 puta više od onih koje ljudsko osjetilo prije osjeti, ali je relevantan indikator samih procesa intenziteta razgradnje otpada i indikator mogućih ekoloških incidenta. Ukazuje da postojeće stanje nije održivo i da se na sanacija ne može čekati. Trebamo li čekati da se nešto dogodi pa da tek tada idemo rješavati ovaj problem? Tko će onda biti odgovoran - pita se ravnateljica Higijenskog.

Pitali smo je li stav ministra Dobrovića da se ponove ispitivanja propusnosti tla biorazgradivom bojom opravdan ili smatra da treba krenuti u sanaciju Karepovca što je moguće prije.

Nema više vremena

- Apsolutno nemamo vremena, ne da nemamo vremena, nego smo već dobro zakasnili. Karepovac je ekološka bomba u srcu grada! I odlagalište Mojanka u Dicmu, koje spada u III. zonu sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, na kojem se desetljećima direktno odlaže otpad na krš, ima direktan utjecaj na izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnice te je samim time najveća opasnost za pitku vodu, koju mi u Splitu i cijeloj Dalmaciji pijemo.

U našoj Županiji danas imamo 15 divljih odlagališta koji su iznimno opasni za zdravlje ljudi. Svako rješenje po naboljim ekološkim standardima bolje je od postojećeg stanja. Apsolutno sam sigurna da je mikrozoniranje područja oko Centra u Lećevici napravljeno u skladu s pravilima struke, usuglašeno od strane i naših stručnjaka, odnosno znanstvenika Zavoda koji su se bavili vodama krškog područja. Zone sanitarne zaštite za našu županiju su stručno i vrlo pažljivo utvrđene na temelju 48 provedenih različitih istraživanja.

Centar u Lećevici je u 4. zoni, a Mojanka je u trećoj zoni i velika je opasnost za okoliš kao i Karepovac. Postrojenje u Lećevici moderni je reciklažni centar sa svim mjerama zaštite okoliša. Svako odgađanje rješavanja sanacije Karepovca i ostalih odlagališta u Županiji znači ugrozu zdravlja građana naše županije.

Mislim da ministar Dobrović u svojim promišljanjima nije uzeo u obzir utjecaj na zdravlje ljudi, već se prvenstveno vodio drugim, može biti čak i opravdnim argumentima za kvalitetniji način zbrinjavanja i sortiranja otpada. No, pri tome je zanemario koliko svakim odgađanjem nanosi štetu zdravom življenju građana Splita, Solina i okolnih mjesta - kazuje dr. Ninčević.

Ovi podaci ujedno daju za pravo i stanovnicima oko deponija, koji niz godina ukazuju na problem štetnog utjecaja Karepovca.

- Oni su samo dobili pisani dokaz njihovih sumnji, i to iz relevantne institucije koja je akreditirana prema svim europskim normama i ovlaštena upravo od Ministarstva zaštite okoliša za praćenje kvalitete zraka. Oni imaju pravo na pristup informacijama, a moj je zadatak da im to omogućim - zaključuje dr. Jasna Ninčević.