- Elon Musk je bio oduševljen. Kad nas je početkom rujna posjetio, nije mogao vjerovati da smo u tako kratkom roku uspjeli toliko toga izgraditi – kaže Tonči Vanjak, dok nam pokazuje videa i fotografije s gradilišta najveće privatne investicije u Njemačkoj. Na lokaciji Grünheide Brandenburg, udaljenoj svega 30 kilometara od Berlina, usred borove šume, gradi se Tesla Giga Factory 4, četvrta po redu tvornica najvećeg i najpoznatijeg proizvođača električnih automobila na svijetu, u vlasništvu američkog milijardera kanadskog porijekla Elona Muska.
Kada početkom svibnja 2021. bude završena prva faza radova, tvornica će u startu zaposliti 12 tisuća radnika, a izgrađena površina zauzimat će gotovo 50 hektara. No to je samo početak. Konačna površina tvorničkog kompleksa prostirat će se na 300 hektara, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na četiri milijarde eura. Na tom najvećem gradilištu u Europi svoje mjesto zauzela je i građevinska tvrtka Wing 77 u vlasništvu hrvatskih poduzetnika Tonča Vanjaka i Karla Aleškovića. Njihovih 60-tak radnika uspjelo je za tri mjeseca podići konstrukcije prvih proizvodnih hala u kojima će se izrađivati i sastavljati dijelovi budućih automobila. Musk je došao na gradilište kako bi prisustvovao Richtfestu, tradicionalnom obredu na njemačkim gradilištima, kada se završi (izbetonira) posljednja ploča na konstrukciju u izgradnji.
- Bio je jako spontan i opušten. Na bini je obukao tradicionalnu njemačku tesarsku odoru. Na glavi je imao tradicionalan šešir te hlače s kojih je visio alat. Održao je govor od nekih dvadesetak minuta. Izrazio je svoje čuđenje brzinom izvedenih radova i zahvalio se svim izvođačima radova, posebno zaposlenicima tvrtke Tesla koji stoje iza ovog projekta. Reichtfest se inače proslavlja tako da se iza svakog govora tri puta razbijaju čaše s vinom. Tako je bilo i ovaj put, Musk se odlično zabavio – kaže Vanjak, diplomirani inženjer građevine s tridesetogodišnjim iskustvom u vođenju velikih i zahtjevnih graditeljskih projekata u Njemačkoj i Hrvatskoj.
- Na projektu nove tvornice Tesla radimo kao podizvođači glavnog izvođača radova, tvrtke Max Bögel. Radimo tzv. grube radove (roh bau), betonske konstrukcije, ugrađujemo betone, montiramo prefabricirane elemente koje u sklopu posebnog ugovora i proizvodimo u tvornici gotovih elemenata. U posao smo uvedeni 2. lipnja ove godine i za svega tri-četiri mjeseca od kada smo kao prvi startali na toj velikoj livadi i izveli prvi temelj buduće tvornice sa 60-tak svojih djelatnika, ugradili smo nevjerojatnih 50 tisuća metara kubičnih betona, montirali smo prve proizvodne hale i bili prvi između kasnije angažiranih brojnih tvrtki na ovom projektu.
Iako sam preko 30 godina vodio ili sudjelovao u izgradnji vrlo velikih i složenih projekata, od Marine Dalmacija u Sukošanu, istarskog ipsilona s mostom preko Limske drage, do Mercedosove tvornice u Rastattu, termocentrale u Hamburgu, zračnih luka u Frankfurtu i Betlinu, brojnih nebodera, mostova i tunela, mogu reći da ništa od toga nije usporedivo s ovim projektom.
Sam posao tehnički nije zahtjevan, ali po pitanju veličine logistike, organizacije i koordinacije te brzine gradnje je jedinstven. Naime, Musk i Tesla žele unutar svega deset mjeseci od početka radova započeti s proizvodnjom stotina tisuća električnih automobila – naglašava Vanjak.
Radovi na četvrtoj tvornici Tesla automobila u svijetu startali su u ožujku krčenjem nekoliko desetaka hektara guste borove šume na području Brandenburga. Već sama činjenica da je zbog gradnje tvornice trebalo sasjeći na tisuće stabala izazvala je velike reakcije i prosvjede zelenih udruga i političara u Njemačkoj. Možda bi javnost bila manje iritirana da se ne radi o poznatom milijarderu i njegovoj tvornici, no činjenica je da se Musk posebnom studijom obvezao nakon završetka radova vratiti gotovo jednak broj zelenih površina i posaditi isti broj stabala koliki je uklonjen zbog njegove tvornice. Musk naime želi da ovo bude najveća ekološka tvornica na svijetu. Osim što će imati futuristički izgled, na njenom krovištu bit će postavljene fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije. Musk tu planira i dalje graditi, proširiti kompleks, a bilo je govora i o tvornici električnih baterija za koju traži adekvatnu lokaciju u Njemačkoj.
Kad su u ožujku krenuli s krčenjem šume i iskopima, Tesla još nije imao građevinsku dozvolu, no interes države Njemačke je bio da se Musku osigura posao. U ovakvoj krizi zbog pandemije koronavirusa, kada su svjetska gospodarstva pretrpjela veliku štetu, Njemačka je htjela dobiti i zadržati jednu takvu investiciju. Tvornica će u startu osigurati 12 tisuća radnih mjesta, plus još nekoliko tisuća raznih mjesta u raznim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u okolici tvornice. Sječa šume je probudila otpor, ali javnost je svojim posjetom umirio i sam Musk koji je nakon dolaska na Richtfest spontano izašao pred novinare i odgovarao na sva kritična pitanja.
Hrvatski radnici u tvrtki Wing 77 dobili su posao izgradnje tri od ukupno sedam tvorničkih hala. Dimenzije hala su ogromne, zauzimaju površinu tri nogometna igrališta i sve su podignute na armirano betonskim temeljima i temeljnim pločama, bolje reći složene, od prefabriciranih betonskih elemenata, stupova, greda i ploča. U tim velikim prostorima koje izvode hrvatski građevinari bit će smješteni pogoni za bojanje, lijevanje i „štancanje” dijelova za Tesla automobile.
- Kad je došla korona imali smo 80 ljudi na čekanju u Hrvatskoj, Mi smo brzorastuća tvrtka, ali jedna takva kriza vas brzo može baciti na koljena. Glavni izvođač radova je isprva planirao angažirati 120 radnika u dvije tvrtke, za rad u dvije smjene. Mi smo rekli ne, mi ćemo krenuti sami i javit ćemo vam na vrijeme ako ne budemo stizali. Zahvaljujući našim izvanrednim i iskusnim inženjerima, poslovođama i radnicima, stigli smo sve željene rokove do Richfesta prve hale i dolaska Muska. Tek potom su u rujnu uvedeni i drugi podizvođači za izradu konstrukcije – zadovoljno kaže Tonči Vanjak koji se htio javno zahvaliti svojim kolegama s kojima vodi ovaj zahtjevan projekt. Uz direktora tvrtke, arhitekta Karla Aleškovića, tu su diplomirani inženjeri građevine Stjepan Vidaković, Katarina Žagrić, Dubravko Babić, Josip Inkret, Vlado Huhoje, Tomac Franjo, Tomica Čudina, Marko Srdanović, poslovođe Stjepan Ivić, Darko Pranjić, Božidar Oršulić...
- Vijesti o gradnji Tesline tvornice kod Berlina gotovo su svakog dana prisutne u vodećim njemačkim medijima. Interes javnosti je uistinu golem. Ne samo zbog zvučnih imena i nekih objektivnih problema koji inače prate tako velike investicije i graditeljske zahvate, već i zbog činjenice da je na gradilištu u jednom trenutku angažirano po nekoliko tisuća ljudi, vozila, kamiona... Interes za informacije s gradilišta je toliki da postoji točno određen raspored kada netko može područje gradilišta snimati dronom. Na YouTubeu se svakog dana pojavljuju novi snimci izgradnje tvornice u različiti fazama. Ako dva tjedna niste bili na gradilištu promjene su tolike da jedva možete prepoznati neke objekte. Gigatvornica je stvarno veliki hit u Njemačkoj, a mislim i u cijeloj Europi – smije se Vanjak.
Prema pisanju njemačkih medija tvornica se nedavno našla u središtu „afere” jer je ostala bez vode. Ispostavilo se, naime, da je Tesla zaboravila na vrijeme platiti račun, a poslovična njemačka urednost takvo što ne tolerira nikome, pa ni investitorima koji ulažu milijarde dolara...
- Našim dijelom posla svi su jako zadovoljni. Svoje obaveze na prvoj hali napravili smo prije roka uz vrhunsku kvalitetu izvedbe. Na ovakvim gradilištima, gdje se poslovi preklapaju, tajming radova je jako važan. Naime, ako vi negdje zapnete zbog vas i drugi kasne ili imaju problema. A ovdje su penali na kašnjenje jako visoki. Zato je jako važna brzina radova i, naravno, kvaliteta. Bez toga mi nikad ne bi mogli biti na ovakvom gradilištu. Nas je pozvao glavni izvođač s kojim smo već prije imali uspješnu suradnju na velikih i tehnički zahtjevnim projektima - objašnjava nam Vanjak i dodaje kako se Tesla Giga Factory 4 gradi brže nego ijedna Teslina tvornica do sada.
- Prva Teslina tvornica električnih automobila izgrađena je u Nevadi, druga je u Buffalu, a treća u Kini. Tvornica u Buffalu se dugo gradila, tako da je tvornica u Kini, koja se počela graditi kasnije, završena prije nje. Ova „naša” tvornica Tesle gradi se još brže od tvornice u Kini. Peta tvornica počela se graditi u Austinu u Teksasu i zbog njene veličine Musk je razmišlja nazvati Terafactory – kaže 59-godišnji Vanjak, koji je u Njemačku došao kao mladi inženjer Viadukta prije 27 godina. Porijeklom je iz Sukošana, osnovnu i srednju školu pohađao je u Zadru, a studij građevine završio je u Zagrebu. Nakon završenog studija u drugoj polovici osamdesetih vraća se u Zadar, ali posao nije mogao lako naći.
- U početku sam se snalazio, držao sam repeticije iz matematike, vodio sam školu za jedrenje na dasci i igrao košarku u tadašnjoj Hrvatskoj ligi. Onda sam dobio posao kao nastavnik u Tehničkoj školi u Zadru. Bio je to super posao, rad s učenicima, dosta slobodnog vremena, ali primanja nisu bila dovoljna. Uskoro sam dobio posao kao pripravnik u poduzeću za izgradnju cesta „Put”. Tu sam ostao nekoliko mjeseci i onda me život odveo u Istru gdje sam počeo raditi za Vijadukt. Došao sam s namjerom da ostanem nekoliko mjeseci, ali ostao sam dvije godine i nije mi žao. Radio sam na izgradnji istarskog ipsilona, mostova i drugih složenih građevina. Tako sam stekao potrebno iskustvo i određenu reputaciju u struci. Vijadukt me nakon toga šalje za poslovođu u Njemačkoj, u Karlsruhe. Za Vijadukt sam radio sve do završetka stečaja 2017. godine. Sudjelovao sam u formiranju zajednice naših graditelja u Njemačkoj okupljenih pod imenom GIU INGRA DET, a jedno vrijeme sam bio i njezin predsjednik. Zajednica okuplja preko 60 tvrtki iz Hrvatske i regije i zapošljava oko tri tisuće radnika. Zajednica je jako uspješna i pokazuje veliku poslovnu otpornost i prilagodljivost na stranom tržištu – govori Vanjak.
Većina zaposlenih djelatnika Wing 77 su takozvani izaslani radnici. Takvi radnici imaju prijavljeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj, ali rade u inozemstvu. Do 2015. godine za takve je radnike u Njemačkoj bila potrebna i radna dozvola, ali nakon što je ta obveza ukinuta, tržište rada se liberaliziralo. Promjene su nastupile tek zbog korone.
- Mi nismo tvrtka koja za rad u Njemačkoj ima svoju mehanizaciju i oplate. Mi imamo samo ljude. Dolazimo na gradilište i koristimo strojeve i materijale koje je netko drugi, odnosno nositelj posla, dobavio. Takav posao je rizičniji jer mi kao izvođači, u slučaju naših grešaka, odgovaramo za kompletni dio, primjerice, kvalitetu materijala kojeg nismo nabavljali. Ali takav poslovni model ima svoje prednosti. Manji su troškovi, a radnici imaju veće neto plaće. Takav se rad nažalost godinama podcjenjuje i često čujemo da izaslani radnici rade „samo ruke“. Takav pristup i neprimjereno niske plaće za ovaj pretežak rad doveli su nas tu gdje jesmo, da u Hrvatskoj nemamo više ne samo stručnih, već i svih drugih pomoćnih radnika u građevini. Međutim, taj je problem prepoznat, donose se razne mjere i time se bave institucije, a mi želimo biti optimisti i vjerovati da će se to dugoročno riješiti. A do tada pokušavamo u svojim malim okvirima stvoriti natprosječne uvjete za svoje radnike i biti u vrhu po pitanju primanja na radu u Hrvatskoj ili Njemačkoj. Naša tvrtka ima oko 200 radnika, od toga deset inženjera, 15 vrlo iskusnih stručnih poslovođa i preko 150 tesara, građevinskih radnika, kranista, strojara. Da oni nisu dobri i da njihov rad ne vrijedi koliko neki misle, nikad se ne bi bili angažirani na ovakvim projektima kao što je Tesla Giga Factory 4 – poručuje.
Inženjer Vanjak ne govori u prazno. Wing 77 je do sada sudjelovao u gradnji više super atraktivnih i zahtjevnih projekata diljem Njemačke, a uskoro će početi i radove na izgradnji Edge Tower Berlin, nebodera još jednog milijardera, najbogatijeg čovjeka na svijetu, vlasnika Amazona Jeffa Bezosa.
- Za nekoliko dan počinjemo pripremu za radove na izgradnji 150 metara visokog nebodera u Berlinu, točno na granici s nekadašnjim istočnim dijelom, u koji će se useliti uprava Amazona za Njemačku, vodeće svjetske kompanije za online prodaju u vlasništvu Jeffa Bezosa. Neboder će imati 35 katova i završetak radova je predviđen za 2023. godinu.
To će gradilište, kaže Vanjak, biti potpuno drukčije od gradilišta gigatvornice. Tamo rade u „mravinjaku”, a na Amazonovoj zgradi radit će sami, najmanje godinu i pol dana dok ne završe betonske konstrukcije. Ukupna vrijednost radova koju će obaviti iznosi oko šest milijuna eura, dok je vrijednost posla na Teslinoj tvornici tri milijuna eura.
Edge Tower Berlin, poslovna zgrada Amazona, djelo je danskog arhitekta Bjarke Ingelsa koji je započeo karijeru u uredu Rema Koolhaasa, po mnogima najboljeg arhitekta današnjice. Glavni izvođač radova je građevinski div Züblin u vlasništvu Strabaga s kojima je Wing 77 već surađivao na nekoliko projekata. Zgrada će imati dvije podzemne i 38 nadzemnih etaža s ukupno 85 tisuća kvadratnih metara površine. Neboder će niknuti kod Varšavskog mosta, u novom dijelu grada, na mjestu gdje je čuveni zid dijelio istočni od zapadnog dijela grada. U blizini je Mercedes Benz Arena i veliki moderni šoping centar. Amazon je unaprijed zakupio cijelu zgradu s opcijom kupnje.
Prije angažmana na Muskovoj tvornici električnih automobila, Wing 77 je dvije i pol godine bio angažiran kao podizvođač na izgradnji novog sjedišta najvećeg njemačkog i europskog izdavača, medijske kuće Alex Springer, prema projektu arhitektonskog superstara Rema Koolhaasa. Axel Springer Neubau, novi digitalni centar u kojem radi 3500 djelatnika, nalazi se u Berlinu, zgrada ima 13 etaža i površinu od 52.000 kvadratnih metara. Oko stotinu djelatnika Winga 77, četiri inženjera, osam poslovođa i 12 kranista, ugradilo je oko 50.000 kubičnih metara betona, a posao ja završen u lipnju ove godine.
- Zublin, koji je u vlasništvu Strabaga, naš je vodeći partner. Za njih smo gradili zahtjevne projekte, zgrade, mostove i tunele u Berlinu, Nunbergu, Münchenu... Preko njih smo došli do Axel Springera, radili smo zgradu za Bosch u Stuttgartu, ugovorili smo tunel za U-Bahn, liniju podzemne željeznice u Nunbergu u dužini od 3,5 kilometara, radili smo kampus Bertold Brecht u Nunbergu... Naravno da smo ponosan. Mi smo relativno mala tvrtka, ali imamo veliki rast prihoda. Planiramo i širenje poslovanja na Austriju. Kroz život sam radio puno velikih projekata, ali nema sumnje da su angažmani na projektima Tesle i Amazona kruna karijere. No, godine idu, već mi je 59-ta, vrijeme je da poslove polagano prepustim mlađima – kaže Vanjak kojeg će se mnogi u Zadru sjetiti kao bivšeg košarkaškog juniora Zadra, a kasnije i nekih zagrebačkih klubova.
- Nakon zadarskih juniorskih dana i zagrebačkih klubova tijekom studija vratio sam se u svoj kraj i igrao za Sukošan koji je tada dominirao u Hrvatskoj ligi. Igrao sam s Borisom Hrabrovom, Danijelom Jusupom, Zdenkom Babićem i Mirkom Zelićem, trener je bio Živko Dijan, a kapetan Joso Dević iz Sukošana, koji već godinama sa mnom radi u Njemačkoj. S nama radi dosta mladih ljudi iz tog kraja, kao što su Stjepan Vidaković iz Biograda, inženjer Tomica Čudina iz Pakoštana, Demir Klarić iz Biograda... - navodi.
Igrao je i u brojnim njemačkim klubovima od 2. Bundeslige u Karlsruheu do regionalnih liga u Frankfurtu. Ljubav prema košarci nije ga nikad napustila. Od 2008. godine je član predsjedništvu FIMBA-e, svjetske udruge košarkaških veterana. Prije pet godina, uz njegovo lobiranje, u Zadru je održan veliki turnir svjetske lige veterana za muškarce i žene.
- Turnir su izvrsno organizirali Tonči Jerak i Zdenka Zrilić. Došlo je 48 timova iz 30 zemalja. Bio je to događaj za pamćenje, dvorana na Višnjiku je bila izvrsna, uvjeti fantastični – sjeća se.
Nekoliko mjeseci kasnije održano je i Svjetsko prvenstvo veterana u Orlandu, više od 7000 sportaša okupilo se u Disney World Centru na Floridi, pod pokroviteljstvom ESPN-a. Na tom je natjecanju Vanjak dobio nagradu Eduardo za postignuća unutar FIMBA-e, a preuzeo je i posebno priznanje za organizaciju zadarskog turnira, kao najboljeg u zadnje četiri godine.
