Zadar i Ludbreg rekorderi u povlačenju EU novca u pet godina

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna, piše gradonačelnik.hr.

Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i 'nabrijanost' gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, 'razgrabljeno' već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.

Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima,  dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.

A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica sa ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik sa 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.

Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.

Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju EU fondova kad se gleda petogodišnje razdoblje, a ove su godine već prijavili projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako su najviše uložili u ekologiju i zaštitu okolišta - sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna, reciklažno dvorište vrijedno 5 milijuna kuna. 'Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada, a zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kaznu te naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena', ističe Bilić. Dodaje kako provode i projekt "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" kojim informiraju javnost o zbrinjavanju otpada.

'Ovo je iznimno važna tematika i kad pogledamo nekoliko godina unatrag možemo vidjeti koliko smo po tom pitanju puno napravili. Europskim sredstvima sanirali smo odlagalište otpada, izgradili reciklažno dvorište, na dvije lokacije imamo postavljene podzemne kontejnere. Kod nas se od najmlađih nogu uči kako pravilno razvrstati otpad jer okoliš ne čuvamo zbog sebe danas već zbog generacija koje dolaze', ističe. Tu su još i dogradnja Dječjeeg vrtića radost, te projekti iz područja turizma - uređenje Arheološkog parka "Iovia", Happy Bike, te Zeleno želimo. Nedavno su prijavili projekt širokopojasnog interneta u suradnji sa susjednim općinama u vrijednosti 25 milijuna kuna, a potom i najveći projekt Grada Ludbrega - aglomeraciju čija je vrijednost 350 milijuna kuna, a udio Grada je 15 milijuna kuna.

Zadar: EU novac - ključni instrument razvoja

'Novci EU su još uvijek ključni instrument razvoja Grada Zadra, pomoću njega gradimo Zadar i podižemo standard u Zadru na jednu novu razinu. To je rezultat naših napora koji su napravljeni još za mojih prethodnika, kada su uspostavljeni kapaciteti i obučeni ljudi za pripremu i provedbu EU projekta, te se ta praksa nastavila razvijati i nadograđivati kontinuirano sve do danas. EU fondovi od početka za nas predstavljaju važan instrument za financiranje strateških projekata i potreba grada, te smo predali posebnu pažnju pripremi projekata koji mogu konkurirati za EU sredstva. Danas, kako se približavamo kraju programskog razdoblja do 2020. godine, naši su kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata vrlo blizu maksimuma jer paralelno provodimo niz kapitalnih i takozvanih “mekih” projekata', ističe gradonačelnik Zadra Branko Dukić.

Nakon što su, naime, 2016. godine završili obnovu kulturnog i društvenog centra Zadra, Kneževe palače, privukli su sredstva za susjednu - Providurovu palaču, te parterno uređenje zadarskih bedema zahvaljujući kojima su postali UNESCO grad. 'Uređenjem ovih triju baštinskih lokaliteta mi podižemo vrijednost kulturnog sadržaja za naše građane, ali i značajno okrećemo Zadar prema kulturnom turizmu, jer kroz ove objekte nudimo vrhunske kulturne sadržaje za sve posjetitelje', kaže Dukić.

Ove su godine započeli i sa projektom uređenja Centra za mlade na prostoru bivše vojarne,  a u području poduzetništva realizirali su do sada projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike - COIN coworking Zadar, te također projekt rekonstrukcije poduzetničkog inkubatora - InZad 2.0., a koji su se do danas potpuno afirmirali i rade punim kapacitetima i u kojima se traži mjesto više. Najnoviji projekt za poduzetnike napravljen je u suradnji sa zadarskim sveučilištem gdje smo u sklopu prostora studentskog doma napravili prostor za studente i poduzetnike pod nazivom CODE hub. Uz to, Grad Zadar EU sredstvima je osigurao pomoćnike u nastavi, popodnevni rat vrtića, a potiču i razvoj nezavisne kulture i programe mladih.