Večeras počinje važan projekt: "Umjetnost približavanja" Islama Grčkog i Islama Latinskog - dvaju politički razdvojenih, a fizički spojenih sela

Umjetnost približavanja, naziv je kustosko-umjetničkog projekta, čiji je cilj bolje povezivanje lokalnog stanovništva, udruga i lokalne samouprave kroz umjetničko djelovanje. Kroz projekt Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, Umjetnost približavanja u suradnji s Kulom Jankovića i Mjesnim odborima u Islamu Grčkom i Islamu Latinskom - uključivanjem stanovnika ovih naselja u radove umjetnika - radit će na iscjeljivanju narušenih susjedskih odnosa dvaju politički razdvojenih, a fizički spojenih sela.

Umjetničkim djelovanjem namjera je potaknuti pozitivne političke odluke i doprinijeti ravnopravnom tretmanu susjednih naselja.

Projekt osim fotografskih radova, razgovora s mještanima, video radova, instalacija i performancea, predstavljanja knjiga i prikazivanja filmova, uključuje rad s djecom i aktivističke akcije poput uvođenja autobusne linije, organizaciju nogometne utakmice Islam Grčki - Islam Latinski, osnivanje biblioteke u Mjesnom odboru u Islamu Grčkom koje nema, kao što nema ni vodovoda.

Javna događanja odvijat će se na različitim lokacijama u naseljima Islamu Grčkom i Islamu Latinskom, pronalazeći mjesta približavanja. Umjetnički radovi koji nastaju u Islamu bave se temom međuljudskih odnosa, te utjecajem politike na vanjske vidljive razlike između dva susjedna sela. Jedno od takvih mjesta približavanja je spomenik prirode, rijetki primjerak drveta, Zeleni hrast. U povijesti je imao važne ulogu, bio je međaš između veleposjednika i imperija - Venecije i Turske. Uz Zeleni hrast su vezane legende o magičnom drvetu, a znanstvena ispitivanja su pokazala da je križanac, hibrid cera i hrasta plutnjaka hermafroditnog cvata. Stablo u Islamu je nešto između, neodređeno i veličanstveno. Upravo ono navodi na usporedbu s Vladanom Desnicom koji je kulu otvarao drugima, ukazujući na kulturno povezivanje kao vrijednosti iznad nacionalnog određivanja i zatvaranja. Vladan Desnica na pitanje „Čiji ste Vi pisac hrvatski ili srpski?“, odgovorio je: „ili.“

Otvaranjem pozitivne povijesti dobrosusjedskih odnosa iz perioda prije devedesetih i orijentacijom na pozitivne vrijednosti u budućnosti, umjetnici na boravku u prostoru što se s Kule vidi stvaraju mostove na mjestima razdora. U sklopu projekta „Umjetnost približavanja“ nastaje niz umjetničkih radova koji proizlaze iz lokalnog konteksta, a ozvučit će se i izložbeni postav i okolni ambijent Kule Janković u kojem će se kroz audio roman „Proljeća Ivana Galeba“ na još jedan način pridonijeti ideji kule kao mjesta emitiranja pozitivnih ideja i kulture.

SUDIONICI: Marko Paunović, Gildo Bavčević, Stanislava Nikolić aka Staša Aras, Želimir Periš, Jadran Boban, Duška Boban, Nikola Bajto, Adrijana Vidić, Kata Mijatović, Zoran Pavelić, Slobodan Jokić aka Dan Oki, Sandra Sterle, Ivana Momčilović, Blondini, Davorka Perić, Lana Stojičević, Ante Gusić, Dunja Gusić, Roberto Vodanović Čopor, Alex Purcel, Nataša Puškar

Kustosica: Davorka Perić

Program se odžava u sklopu Dana srpske kulture uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine

Tehnička pomoć: Teatro Verrdi i Vlajter – ego

Organizatori zahvaljuju stanovnicima sela Islam Grčki i Islam Latinski.

Donosimo kompletan program projekta:

UMJETNOST PRIBLIŽAVANJA

19. 07. 2021. u 19 sati

OTVORENJE IZLOŽBE: UMJETNOST PRIBLIŽAVANJA

Adrijana Vidić, Lana Stojićević, Gildo Bavčević, Ivana Momčilović, Nina de Vroome

Kula Jankovića

Slobodan Jokić aka Dan Oki

THE LAST SUPER 8 FILM

Posljednji Super 8 film se sastoji od snimaka na super osmici nastalih periodu od 30 godina. Neki radovi su odmah bili koncipirani kao filmovi, dok je većina pripadala obiteljskoj filmskoj arhivi i registraciji intime. Prati odrastanje od dječačkog do zrelog doba, mjenjajući se u formalnom i sadržajnom smislu; od home movie-a do strukturalnih filmova, od stop animacije do kadrova fiksacije, igranih dijelova, osobnih malih performansa, do meditativnih slika ispresijecanih dokumentacijom samog života, započetog u Zadru i njegovom zaleđu, u Lišanima Tinjskim.

Gildo Bavčević

„LOVAC“, AV dokumentacija performansa

„Imperativ odgovornosti koji moramo imati pred okružujućim svijetom, prema nasljeđu, prirodi u Bavčevićevim radovima je gotovo manifestno toniran pozivom na otrežnjenje svih nas običnih, na opće mobiliziranje u zaštiti zajedničkih interesa, povratku pravdi, slobodi, jednakosti, empatiji, razumijevanju i toleranciji, vrijednostima i idealima danas izgubljenim u svakodnevnim malim borbama za preživljavanje, dok se robovski klanjamo, prikupljamo ili takmičimo za mrvice kapitala baš kao u autorovom performansu Lovac.“ Mićo Klarić

Gildo Bavčević je multimedijalni umjetnik koji se bavi različitim oblicima društveno angažirane umjetnosti, adresirajući jednako političke i društvene probleme. Diplomirao je i predaje film i medijske umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu, doktorand je na studiju novih medija na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu.

People Coming from NowHere

Nina de Vroome / Ivana Momčilović

RANCIERE’S DANCE OF HANDS (DANCE OF EQUALITY)/

RANCIEREOV PLES RUKU (PLES JEDNAKOSTI)"

"Pjesme iz kojih smo učili-fragmenti o samoučenju o razumnom i politici", autori People Coming from NowHere i Nina de Vroome / Ivana Momčilović u okviru istraživanja One Night PhD Fragment "Ranciereov ples ruku (ples jednakosti)",

Kamera i montaža Nina de Vroome, koreografija Liza Penkova

Adrijana Vidić

Radi kao docentica na Sveučilištu u Zadru gdje predaje klasičnu rusku književnost. Zadnjih se nekoliko godina intenzivno bavi fotografijom, pretežito uličnom i potretnom.

Nastoji zabilježiti što vrijeme čini prostoru i dokumentirati svoje neposredno okruženje zbog čega među motivima koje hvata dominiraju Zadar, njegovi ljudi i životinje.

Lana Stojičević

CRNO BRDO, IZLOŽBA FOTOGRAFIJA, AUDIO RAD, TEKST

Kula Jankovića

Krajolik na mnogo načina utječe na život stanovništva, ova izložba postavlja pitanje kakav je utjecaj suvremenog, artificijelnog i opasnog postindustrijskog krajolika?

Usred sela Donje Biljane u Ravnim kotarima 2010. godine deponirana je gomila od gotovo 200 000 tona industrijskog otpada, silikomanganske troske koja je među lokalnim stanovništvom poznata pod imenom Crno Brdo. Umjesto na adekvatnom odlagalištu otpada, troska je deponirana usred sela zahvaljujući preimenovanju iz otpada u sirovinu.

U skladu s etnološkim pristupom, dio rada je i audio intervju s najbližim susjedom Crnog Brda „koji lokalnim jezikom priča priču o Crnome Brdu i Ravnim kotarima prije njegova nastanka, priču o nekadašnjoj idili što se ljudskom neodgovornošću pretvorila u mučnu i nadasve opasnu distopiju“ Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 31. ožujka 2015. donijelo je rješenje kojim je vlasniku naređeno uklanjanje Crnog Brda iz Donjih Biljana, ali brdo se ne miče iz sela.

19. 07. 2021. u 20 sati

Blondini

ČITANJE PRIČE JEANA GIONOA „ČOVJEK KOJI JE SADIO DRVEĆE“

Kula Janković

Pismo koje je 1957. godine Jean Giono napisao nadzorniku za vode i šume Dinje, gospodinu Valderonu, a povodom ove priče:

„Poštovani gospodine,

Žao mi je što ću vas razočarati, ali Elzéard Bouffier je izmišljen lik. Cilj mi je bio da ljudi zavole drveće, ili točnije da zavole sadnju drveća (što mi je uvijek bila jedna od najdražih ideja). A ako je suditi po rezultatu – cilj je postignut pomoću ovog izmišljenog lika….. Svoja autorska prava ustupio sam besplatno za svako objavljivanje.

…Ovo je jedan od mojih tekstova na koji sam najponosniji. Nije mi donio ni jednog jedinog santima i baš zato je postigao cilj zbog kojeg je napisan.

Volio bih vas sresti – naravno, ako je to moguće – kako bismo porazgovarali o praktičnoj upotrebi ovoga teksta. Ja sam uvjeren da je došlo vrijeme za ‘politiku drveća’, mada riječ politika ovdje baš i nije sasvim primjenjiva.“

19. 07. 2021. u 21 sati

Udruga Vlajter – ego Benkovac

PREDSTAVLJANJE UDRUGE VLAJTER-EGO

razgovor sa članovima udruge Dunjom Gusić i Antom Gusić

Nastali su kao ilegalni pokret otpora dosadi u Benkovcu u pomanjkanju urbanih obilježja koje je ovaj grad nekada imao. Danas su Udruga za razvoj nezavisne kulture koja razbija predrasude o Benkovcu kao kozervativnom gradu.

20. - 21. 07. 2021. od 10:30 do 12 sati

Duška Boban

TERAPEUTSKA RADIONICA FOTOGRAFIJE

Kula Jankovića

Osim pozitivnih utjecaja koje terapeutska fotografija ima na pojedinca, u smislu podizanja samopouzdanja, upoznavanja sebe, prihvaćanja vlastitih posebnosti ili pronalaska svog mjesta i uloge u društvu, pokazala se efikasnim alatom na polju društvenih promjena s obzirom da može potaknuti veću inkluziju osjetljivih skupina, utjecati na jačanje zajednice i interkulturnih razmjena, skrenuti pažnju na društvene nepravde, pa čak i smanjiti konflikte.

Splitska umjetnica Duška Boban tijekom tri dana trajanja projekta Umjetnos približavanja vodit će fotografsku radionicu terapeutskog karaktera za sve zainteresirane mještane Islama Grčkog i Islama Latinskog različitih dobnih skupina. Na radionicu se mogu prijaviti i oni koji žele nešto naučiti o pravilima kompozicije i ekspozicije, iako napominjemo da estetske zadatosti nisu u fokusu radionice i da je svaka fotografija snimljena tijekom njenog trajanja - dobra fotografija. Za sudjelovanje na radionici nije nužno posjedovanje fotoaparata već je dovoljno imati pametni telefon ili tablet s kamerom i memorijskom karticom. Prijaviti se možete na na email duskaboban@gmail.com

20. 07. 2021. u 18 sati

JEŽEVA KUĆICA

Kula Jankovića

Prema kratkoj priči Branka Ćopića

Scenarij i režija: Eva Cvijanović, Naratori: Rade Šerbedžija (hrvatska verzija), Kenneth Welsh (engleska verzija), France Castel (francuska verzija)

Glazba: Darko Rundek, Direktor fotografije: Ivan Slipčević

stop animacija, lutka film, godina: 2017. format: DCP, 4K, trajanje: 10'

Produkcija i distribucija: National Film Board, Bonobostudio, zemlje produkcije: Kanada, Hrvatska

20. 07. 2021. u 19 sati

Nataša Puškar, Zagreb

PREDSTAVLJANJE AUDIO ROMANA VLADANA DESNICE: PROLJEĆA IVANA GALEBA

Kula Jankovića

Audio verzija romana ‘Proljeća Ivana Galeba’ rezultat je suradnje Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionale manjine Grada Zagreba te Ljubice Letinić i produkcijske kuće Transonica, najveći i najobimniji projekt prve domaće digitalne biblioteke audio knjiga book&zvook. Riječ je o sedamnaest sati vrhunske naracije glumca Zorana Čubrila uz diskretnu glazbenu intervenciju kompozitora Mara Marketa. Nataša Puškar roman približava slušaocu, govoreći o strukturi romana, građi, ulozi koju imaju svjetla i sjene te metodama razvijanja fabule. Poslušat ćemo dva poglavlja romana.

Nataša Puškar, profesorica je srpskog jezika i književnosti i nekadašnja radijska novinarka, radi u Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Bavi se kulturnom produkcijom kroz autorske i druge projekte, a u slobodno vrijeme znanstvenim radom. Objavljuje u području lingvistike s posebnim osvrtom na rodne odnose, čime se najviše bavila u doktorskoj disertaciji.

20. 07. 2021. u 19:30 sati

Želimir Periš, Zadar

PREDSTAVLJANJE ROMANA „MLADENKA KOSTONOGA“

razgovor s autorom moderira Staša Aras

Kula Jakovića

Autor istražuje tko je ženski mitski lik satkan od priča iz prostora Dalmatinske Zagore i koliko je taj prostorni kontekst zaustavlja u vrijemenu. Autor roman vrijeme Kostonoge preslaguje, žanrovski ga razrahljuje i čini bliskim suvremenom čitaocu.

„Ovaj neizmjerno razigran i samo naizgled razbarušen, a zapravo pomno promišljen i ambiciozan roman izbrušene rečenice, koji je iziskivao opsežan istraživački rad, kako na faktografiji, tako i na govorima raznih područja kojima Gila putuje, smatramo jedinstvenim književnim djelom koje obiluje humorom i ironijom; prošla vremena oživljava da bi nam progovorio o ovome našemu, napose o ženskom traumatskom iskustvu, pridonoseći osnaživanju žena vlastitim tekstualnim pregovaračkim praksama i gestama otpora.“

Dio obrazloženja žirija nagrade T- portala za 2020. godinu, koji je Mladenku Kosotonogu proglasio romanom godine.

Foto: Adrijana Vidić

20. 07. 2021. u 20:30 sati

Stanislava Nikolić aka Staša Aras, Zadar, Dubrovnik

PREDSTAVLJANJE KNJIGE „12 PRED ZIDOM“ moderira Želimir Periš

Nova zbirka priča Staše Aras okupljenih u knjizi „12 pred zidom“ počiva na atmosferi, najvećim dijelom na mediteranskom dekoru i autentičnosti likova koji su „uhvaćeni“ u mrežu okolnosti i suočavaju se s činjenicama onoga što ih je zadesilo u životu, ali u priče je upisano i ono što su oni za sebe htjeli. Čitajući ovih dvanaest priča možemo osjetiti jake mirise, dotaknuti zemlju po kojoj likovi hodaju, kušati jela koja serviraju – lako se posve prepustiti sinesteziji okusa, opipa i mirisa ovoga teksta.

20. 07. 2021. u 21:30 sat

Marko Paunović, Beograd

'ŠTO JE PUT?', performativ-kompozicija

Kula Janković

Marko Paunović, sound artist i zvučni skulptor, bavi se sintezom elektro-akustike i ambijenta, istražujući zvučni potencijal melanholičnih pejzaža u okvirima minimalizma i drona. U svom radu koristi ekstenzivnu manipulaciju četvorokanalnih magnetofonskih traka, reverbalizirane i loop audio fragmente, stavljajući akcent na samu atmosferičnost ili čist zvučni sadržaj vokalnog izvođenja. Presudan uticaj na ovog autora imali su avangardni i neoavangardni pokreti XX stoljeća, a posebno 'individualne mitologije', te u kompozicijama često pribjegava oživljavanju tonskih arhiva. Njegovi poetsko-teorijski tekstovi predstavljaju primer konceptualne jezičke ('l=a=n=g=u=a=g=e') poezije, a ujedno su i polazišta za nastanak kompozicija. Kako svojom autorefleksivnošću govore o samom činu sopstvenog nastajanja, pri svakom izvođenju zalaze u polje 'lecture performansa’.

21. 07. 2021. u 19 sati

IZLOŽBA RADOVA NASTALIH NA RADIONICI „UMJETNOST PRIBLIŽAVANJA“

Islam Grčki, Islam Latinski

Sudionici: Marko Paunović, Gildo Bavčević, Stanislava Nikolić aka Staša Aras, Želimir Periš, Jadran Boban, Duška Boban, Nikola Bajto, Adrijana Vidić, Kata Mijatović, Zoran Pavelić, Slobodan Jokić aka Dan Oki, Sandra Sterle, Ivana Momčilović, Blondini, Davorka Perić, Lana Stojičević, Ante Gusić, Dunja Gusić, Roberto Vodanović Čopor, Alex Purcel, Nataša Puškar

Kustosica: Davorka Perić

Zoran Pavelić

ČITANJE CRTI, mjesto spajanja Islama Grčkog i Islama Latinskog

....“Govor je društvena-inspirativna činjenica.

Pretendira biti učinkovit, namjeravajući pri tomu ostati dosljedan u potpunosti svom vlastitom prvobitnom izričaju.

Okružen je fundamentalnim nepredmetnim događajima, zbog čega i sam biva nepoželjan“...

Dio teksta koji autor izgovora kao dio performativnog čina.

Kata Mijatović

''IZBOR'', intervencija u javnom prostoru

Početna referenca u intervenciji ''Izbor'' je odgovor pisca Vladana Desnice na pitanje upućeno mu u vezi njegovog nacionalnog opredijeljenja kao pisca. Na pitanje čiji je on pisac, hrvatski ili srpski, Vladan Desnica odgovorio je riječju 'ili'.

Veznik 'ili' odabrao je kao razmeđe, pa i kao odgovor koji spaja obje mogućnosti, a istovremeno poništava svaku nužnost izbora. Ovakav izbor potvrđuje i ilustrira cjelokupno njegovo djelo u kojem 'biti pisac' nadilazi svako nacionalo opredjeljenje.

U intrevenciji riječ 'ili', projicira se na Zeleni hrast, smješten na raskršću puteva Poličnik, Posedarje, Islam Latinski u zadraskom zaleđu.

Roberto Vodanović Čopor

FRAGMENTI, audio rad

Rad propituje na koji način fragmente otrgnute od cjeline, zanemarene i odbačene, integrirati u novu cjelinu i na taj način im dati novi smisao. Propituje da li to možemo primijeniti i u svakodnevnom životu na način da dobre stvari iz prošlosti koristimo kao nešto što će učiniti našu budućnost boljom.

Roberto Vodanović Čopor je multimedijalni umjetnik istraživač. Intuitivno istražuje zvuk, riječ, sliku, pokret. Svoju eksperimentalnu glazbu često kombinira sa zvucima prirode, gradova i zvukovima koje stvara od predmeta iz svakodnevnog okruženja.

21. 07. 2021. u 21 sat

Jadran Boban:

“ONO DRUGO SELO”, FILM

režija Jadran Boban, scenarij Vesna Kesić

Selo koje je nekad bilo dom dvaju naroda, svjedočilo dvama ratovima i istom broju egzodusa postalo je paradigmatično mjesto zlokobnog kruga obostranog osjećaja nepravde i generalizacije krivnje, koji prkosi mogućem pomirenju. Gledajući film u kojem je sukob nametnut drugima, spoznajemo da nametnuto možemo odbaciti. Jadran Boban autor je nekoliko dokumentarnih filmova od kojih su mu najpoznatiji “Ničiji” nagrađen na Tuzla Filmskom Festivalu – za najbolji dokumentarni film i “Duhovi Zagreba” - nagrađen Nagradom žirija Liburnia Film Festivala.