Zašto je ime Thomasa Grahama Jacksona važno za Zadar? Pa da nije bilo ovog engleskog arhitekta naš grad ne bi imao zvonik sv. Stošije. Bar ne u ovakvom obliku...
Ovu, kao i brojne druge javnosti manje poznate činjenice, okupio je na jednom mjestu diplomirani knjižničar, Tomislav Blažević, u novoj izložbi Znanstvene knjižnice koju je postavio povodom blagdana ove zadarske zaštitnice. Također, ove 2023. godine obilježava se 129 godina od završetka zvonika.
U predvorju knjižnice, odmah ispod prozora s kojeg pogled puca upravo na vrh zvonika, nalaze se razne fotografije, članci iz časopisa, ilustracije, knjige i razglednice na temu zvonika katedrale sv. Stošije koje je Blažević pripremio za javnost i koja je, po svemu sudeći, prva ovakva izložba o ovom najpoznatijem zadarskom simbolu.
- Sve je krenulo prošle godine kad smo pripremili objavu za naše društvene mreže. S obzirom da je i ta lanjska još bila pomalo ”covid godina” nismo bili u mogućnosti složiti izložbu u našem prostoru već smo fokusirali na on-line verziju. Već sam tad sam našao brojne zanimljivosti koje sam zapisao. Također, kad smo kolege i ja radili na našoj fototeci, našli smo dosta fotografija zvonika. Osim njih koje smo unosili u naš digitalni repozitorij, bavili smo se i unosom starih časopisa. Tako sam, igrom slučaja, u časopisu ”La Domenica” 1891. godine pronašao veliki crtež zvonika od nultog do 53. metra. To me baš zaintrigiralo! Na kraju sam baš njega izabrao za plakat ove izložbe – započinje Blažević koji je javnosti želio pokazati, osim same povijesti zvonika, kako je on mogao izgledati, po čijem je uzoru građen, tko ga je i kada završio...
- Prvi dio zvonika, znači dio do prvog kata, gradio se između 1452. i 1480. te predstavlja jedno od najranijih ranorenesansnih gradnji u Zadru. Kasnije su uslijedili prijedlozi raznih arhitekata kakav bi zvonik trebao biti. Mnogima nije poznato da je postojala verzija zvonika s ravnim krovom po uzoru na katedralu u Firenci koju je zamislio arhitekt i projektant Bartolomeo Tamino. Njegov nacrt datira iz 19. stoljeća. On je bio taj koji je provjerio temelje za budući zvonik kako bi bili dovoljno čvrsti za ovakav veliki pothvat. Smatrao je da je taj prvi odlično napravljen i da se ostatak zvonika, kad on bude izgrađen, neće sigurno nakriviti kao recimo, toranj u Pisi – uz osmijeh govori Blažević te dodaje kako je cijeli zvonik zapravo građen u 15. i 19. stoljeću neoromaničkim stilom.
- Taminov prijedlog zvonika odbacila je Središnja komisija za očuvanje spomenika iz Beča, koja nije bila zadovoljna vizijom ravnog krova. Smatrali su kako je zvonik prije svega premasivan prema pročelju katedrale, ali kako se takav ne bi uklapao u ostatak gradskih zvonika šiljastih krovova – prepričava Blažević. Postoji i jedna fotografija Tomasa Burata koja svjedoči upravo o tom ”kratkom” zvoniku koji tek malo viri iza katedrale.
Sam dovršetak zvonika, što zbog ratnih uvjeta, što zbog nedostatka novca i drugih problema, nije se planirao sve do kraja 19. stoljeća.
- Tek 1860. godine dotrajalo krovište zvonika probudilo je zaboravljenu ideju o njegovoj dogradnji. Nažalost, ni tada se nije uspjelo u nakani dovršetka zvonika, već za nekih dvadesetak godina kada je testamentom Pascala Bakmaza ostavljeno 4000 forinti isključivo za dogradnju zvonika. Potaknuti ovom ostavštinom građani Zadra sa zadarskim nadbiskupom P.D. Maupasom i vlastima u Beču, kreću u projekt dovršetka zvonika. Prema prijedlogu T. G. Jacksona, koji je uz određene preinake prihvaćen, novi zvonik je imao tri kata s otvorima i zidnom dekoracijom po ugledu na romanički stil. Završna piramida je projektirana po uzoru na zvonik katedrale u Rabu. Na njegov je vrh postavljen tri metra visoki kip anđela odnosno krilate Viktorije, božice Pobjede, na pokretnom postolju koji pokazuje smjer vjetra. Dogradnja zvonika započela je krajem 1890., a završila je u ožujku 1894. godine - ispričao je Blažević.
Zvonik je preživio savezničko bombardiranje u Drugom svjetskom ratu s manjim oštećenjima, a temeljito je obnovljen 1988. i 1989. godine. Uspio je neoštećen izaći i iz Domovinskog rata. Od kad je izgrađen pa sve do danas, zvonik je nezaobilazna i dominantna vizura Zadra
