Planika, magunja, jagodnjak ili plamičak (lat. Arbutus unedo) najkorisnije je šumsko drvce na škrtom mediteranskom kršu. Osim naših predaka, koji su često preživljavali od ovih gorkastih plodova, sada to znaju i mali zadrugari iz OŠ Bartula Kašića, baš kao i činjenicu da je ova biljka nepravedno zaboravljena hraniteljica dalmatinskog područja, posebice onog zadarske županije.
Iscrpno istraživanje, branje plodova i listova, a potom i izrada džemova, likera, čajeva, keramike, čak i predstave na temu planike, sve su to učenici zadruge „Maraška“ prošlog tjedna predstavili na otvorenju izložbe u Kneževoj palači naziva „Planika – zaboravljena hraniteljica Mediterana“, i tako ovoj biljci ponovno dali na važnosti koju zaslužuje.
- Planici izrazito odgovara konfiguracija terena na zadarskom području, ona najbolje uspjeva na potezu od grada prema Ninu, te prema Biogradu. Autohtona je, samonikla, aromatična, medonosna. U jesenskom periodu istovremeno daje i polodove i divni bijeli cvijet, što je iznimno rijetko u svijetu biljaka. Plodovi su joj narančasto-crveni i kad u periodu dozrijevanja uđete u naše šume, impresionirat će vas njihova ljepota, rekla nam je voditeljica učeničke zadruge Dušanka Dujić. Dalmatinski težak davno je prepoznao široku primjenu ove voćke – za ogrijevno drvo, za izradu uporabnih predmeta poput kuhača i pribora za jelo, za džem, med, likere, a na južnodalmatinskim otocima često su od njenih sušenih plodova radili brašno.
- Uvozimo neke nove biljke, dok su naše autohtone zanemarene. Danas pobjeđuju industrijski proizvodi, rijetko tko pravi oni domaće od naših izvornih biljaka, ne traga se za njima po prirodi, negdje se usput sve to izgubilo, odgovara nam profesorica Dujić na pitanje - gdje je u dalmatinskoj svakodnevici nestala planika. Kako se ne bi zaboravila, kako bi i nove generacije naučile o njenim dobrobitima i ljekovitim svojstvima (snizuje tlak, učinkovita je protiv grčeva, djeluje kao antiseptik i laksativ, pomaže kod bolnog grla...), u zadarskoj školi Bartula Kašića čitavu su jednu školsku godinu posvetili ovoj voćki! Oko 30 učenika sudjelovalo je u izvanškolskom projektu o planici od kojeg je nastala i izložba i dokazalo da kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...
- U listopadu smo na području Petrčana brali planiku, grmovi su bili jako veliki i ubrali smo mnogo plodova od kojih smo potom, po uzoru na naše stare, radili džemove, likere i čajeve. Ja sam s prijateljicom naučila raditi džem, rekla nam je Marta Viduka, učenica šestog razreda i stalna članica zadruge „Maraška“ kazavši još kako su planiku učenici posadili i u školi.
- Zadruga je osnovana 2015. godine, svake godine imali smo drugu temu i obrađivali je iz više aspekata, bavili smo se maslinama, lavandom, ružama i planikom. Ispred naše škole brinemo o 65 maslina, radili smo ulja za tijelo, purpure, čajeve, maslinovo ulje, čaj od lista masline, likere..., rekla nam je učenica Lana Marušić, također jedna od stalnih članica zadruge.
- Uvijek učimo nešto novo, sada smo radili likere od planike, bilo ga je po cijeloj učionici, baš smo se zabavili! Svake godine za božićni i uskršnji sajam radimo decoupage tehniku, to također obožavam jer volim se kreativno izražavati. A, možda najbolje od svega mi je kada beremo masline, tada smo svi na okupu, rekla nam je učenica Tia Medić, koja već godinama sudjeluje u projektima zadruge.
Izložba o planici u Kneževoj palači otvorena je do 18. svibnja i veliki je vjetar u leđa malim zadrugarima koji su na izložbi ovjekovječeni fotografijama, a opisan je i čitav proces njihovog rada te izloženi finalni proizvodi. Nakon što izložba završi, proizvode od planike će prodavati i poklanjati.
- Naša zadruga Maraška, osim što promovira i popularizira biljke našeg podneblja, jača i poduzetnički duh pa tako na raznim sajmovima i smotrama prodajemo proizvode, a zarađen novac ulažemo ponovno u našu zadrugu. Tako smo primjerice od božićnog sajma obojili učionicu i kupili materijal za nove projekte. Cilj je da kroz praksu i boravak u prirodi djeca zavole školu, te da kroz humanitarne akcije, koje također radimo, shvate važnost altruizma, zaključila je profesorica Dujić.