Čeka li nas nakon epidemije korone, još i epidemija razvoda? Psiholozi savjetuju kako prebroditi krizu: Dobra komunikacija nije uvijek slaganje!

Koliko god se trenutno stanje činilo loše, misao o prolasku epidemije i nada da ćemo je svi preživjeti je, dakako, živa. No pitanje koje je korona otvorila u Kini, prvoj koja se suočila s virozom i prvom koja iz nje malo-pomalo izlazi, bit će aktualno i za ostatak svijeta.

Naime, u kineskoj pokrajini Shaanxi, u kojoj je milijun ljudi bilo "zatočeno" u izolaciji, izlazak iz karantene značio je i veliki porast broja razvoda! Državni list Global Times prenio je mišljenje lokalnog socijalnog radnika kojem se samo u dvadeset posljednjih dana javilo više od 300 parova koji se žele razvesti i koji je veliki broj zahtjeva za razvod izravno povezao s karantenom u kojoj su "parovi i više od mjesec dana morali provesti zajedno, nespremni na to da će prisilna cjelodnevna blizina na svjetlo dana izvući čak i zaboravljene nesporazume".

Američki analitičari predviđaju vrlo slično stanje i u Americi, gdje trenutačno živi trećina svih oboljelih od koronavirusa u svijetu i gdje je samo u državi New York čak 15 tisuća zaraženih, od kojih gotovo 10 tisuća u samome gradu. Obavezna karantena propisana je za gotovo 20 posto Amerikanaca i bračni savjetnici predviđaju kako će, nakon svega, broj razvoda i u Americi značajno skočiti. Čeka li i nas u Hrvatskoj, nakon epidemije korone, još i epidemija razvoda?

Hrvatsko ratno iskustvo

Za razliku od mnogih drugih zemalja, Hrvatska je, kao i zemlje u okruženju, nažalost, imala prilike tijekom i nakon Domovinskog rata, koji je mnogim parovima bio nametnuo teške kušnje, "provjeriti" i snagu bračnih zavjeta. Jedno istraživanje od prije dvije godine, koje su proveli demografi s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Petra Međimurec i Ivan Čipin, utvrdilo je, međutim, kako je tijekom devedesetih u Hrvatskoj stopa razvoda – pala.

– Kao i druge bivše socijalističke zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, Hrvatska je potkraj osamdesetih i na početku devedesetih doživjela raspad dotadašnjeg sustava, a tranzicija u kapitalističko gospodarsko i političko uređenje za sobom je povukla ogromne društvene promjene – navode autori istraživanja na kojem su radili četiri godine.

– Ovisno o specifičnostima svake zemlje, te su promjene u većoj ili manjoj mjeri utjecale i na demografske procese. U Hrvatskoj su tijekom devedesetih zbog rata i svojevrsne društvene retradicionalizacije već ispodprosječni pokazatelji o razvodu braka pali na još nižu razinu, a iako su njihove vrijednosti do danas bitno premašile tu razinu s kraja dvadesetog stoljeća, podaci pokazuju da se u Hrvatskoj brakovi i dalje razvode rjeđe nego u većini europskih zemalja, uključujući i bivše socijalističke zemlje. Anketna istraživanja ujedno potvrđuju da je Hrvatska pretežno konzervativno europsko društvo u kojem se održala naklonost prema tradicionalnim oblicima života u obitelji i braku i u kojem su stavovi o razvodu braka relativno nepovoljni – navode Petra Međimurec i Ivan Čipin.

Al Bello/AFP

Ovu tezu potvrđuje i prof. Vesna Zec, koja je zajedno sa suprugom Josipom i još nekoliko kolega psihologa u Splitu devedesetih vodila psihološko savjetovalište.

– Tijekom rata dominantni problemi nisu bili vezani uz raspad obitelji, nego uz gubitak člana, dok se nakon rata javljao puno veći broj klijenata s problemom unutar obitelji, ali za koje ne možemo tvrditi da su doveli do raspada obitelji – kazala nam je Vesna Zec, danas u mirovini.

Nova generacija

– Izvori iz rada naše psihološke pomoći koji bi možda mogli poslužiti za nešto precizniju sociološku analizu, nažalost, uništeni su, tako da ovo govorim kao svoj dojam i sjećanje na to vrijeme.

No, ruku na srce, od devedesetih je prošlo puno godina i u međuvremenu je stasala nova generacija, upravo ona koja je sada u prvim godinama braka ili se tek sprema na brak. Okolnosti bračnih odnosa pod uzbunama, zamračenjima, u skloništima..., dio je sjećanja njihovih roditelja, ali ne i dio njihovih uspomena, barem ne u onom smislu u kojem su ta sjećanja postala dio trajnog vrijednosnog sustava njihovih roditelja.

– Globalna kriza kao što je koronavirus-kriza ima veliki utjecaj na promjenu strukture života, promjenu osjećaja, misli i ponašanja individua i grupa, te zasigurno dovodi do specifičnih promjena funkcioniranja, stavova, gledišta i navika – kaže Andrea Čvrljak, psihologinja i terapeutkinja u splitskom savjetovalištu HERA.

– Ali kriza je ujedno i prilika za zajedništvo, pomaganje, odmak od egoizma, suočavanje s prolaznošću i smrtnošću, semantikom naših života ili za željenim promjenama. Statistika iz Kine govori o povećanju broja razvoda ili separacija između partnera te se postavlja hipoteza o promjenama koje proizlaze iz svjetskih kriza. Globalne svjetske krize dovode do uspostavljanja novih sustava ili poredaka – dodaje Andrea Čvrljak.

– Ako smo prije krize bili u lošim odnosima ili lošem braku, moguće je da nas kriza uvede u razmišljanja o kvaliteti našeg partnerstva. Moguće je i da strah i zbunjenost, kao nova situacija, isprovociraju konflikt između dvoje ljudi, što dovede do razlaza. Ne moramo to sagledavati kao negativan trend, nego kao najbolju moguću reakciju u tom momentu – kaže Andrea Čvrljak.

– Bračni drugovi su zasebne i različite individue, pa s tim u vezi imaju i različite poglede na život i životne prioritete, stoga je važno da prije sklapanja braka dobro upoznaju jedno drugo da se vidi mogu li postići prihvatljiv kompromis u pogledu životnih očekivanja – kazala nam je mr. sc. Danijela Didić, spec. kliničke psihologije i stalna sudska vještakinja.

Brzoplete odluke

– Činjenica je da sve više ljudi u brak ulazi nakon kratkotrajnih poznanstava, da su brakovi sve češće motivirani trudnoćama, pa se stvarno upoznavanje partnera događa tek u braku. U ekstremnim situacijama poput ove koju trenutno živimo, u situacijama kada smo upućeni na iznimno reducirane socijalne interakcije, logično je očekivati da ćemo, kako vrijeme odmiče, biti sve manje tolerantni prema razlikama koje tijekom života u normalnim okolnostima sigurno primjećujemo, ali ih ignoriramo ili zanemarujemo, umjesto da o njima razgovaramo s partnerom – dodaje Didić.

Shutterstock

– Zato su iznimno važne vještine komunikacije, koje, međutim, ne podrazumijevaju ono što većina ljudi misli, a to je da se uvijek u svemu postigne apsolutna suglasnost. Dobra komunikacija ne rezultira uvijek sporazumom i slaganjem i upravo tu dolazi do izražaja vještina kada partneri mogu iznijeti vlastite osjećaje, a da pri tome ne povrijede jedan drugoga – ističe Danijela Didić.

No, kako bilo da bilo, da bismo se dokopali budućnosti i vremena kad ćemo odlučiti ostati u braku ili iz njega izići, potrebno je prvo preživjeti. Stoga, ljudi, poštujte izolaciju, svoju i tuđu, i ostanite doma, čak i ako je doma – bračna koma!