- Upravo mu stavljaju okvir – objašnjava Branko Franceschi radnje koje gledamo u Providurovoj palači.
Na podu leži impozantno platno, 185x308 cm. „Gundulić zamišlja Osmana“, autora Vlahe Bukovca iz 1894.g.
Promatramo jedno od najpoznatihih ulja na platnu hrvatske umjetnosti za kojega muzealci u Providurovoj palači pripremaju postavljanje velikih okvira. Slijedi dizanje na zid.
Bukovčevo djelo stiglo je u Zadar skupa s još 198 probranih umjetnina iz zagrebačkog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Na tri kata raspoređuje se postav koji će u Zadru ostati dvije godine, na svakom koraku raspakiraju se djela, raspoređuju, „nalaze“ svoja mjesta na nekom od katova. Cijela Providurova bit će ispunjena umjetninama iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
- Od klasika s početka stoljeća ovdje je i Mašićeva „Gušćarica“, od novijih eno Murtićeva „Ofenziva“, tu je i čuvenu Detonijeva „Prehrana“, imamo ovdje Hegedušića, njegovo „Čekanje“ ili „Kišu“, imamo Emanuela Vidovića, a i skulpturu Ratka Petrića koja nije bila izložena na retrospektivi u Zadru – nizao je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, raspored slika i skulptura koje se postavljaju u Providurovoj palači.
- Na cijelom smo prostoru Providurove palače, znači atrij, prizemlje, oba kata. Na prvom katu je figuracija, na drugom je apstrakcija. Kronološki postav nije bio moguć u ovom zadanom prostoru i odlučili smo se na predstavljanje po temama. Imamo rodne teme, dio posvećen segmentu žene, pa muškarca, društva, bolesti, eros, tanatos, vizije, podsvijest, duhovnost... To je otprilike prvi kat, a u atriju su kozmičke teme, radost, tjeskoba, egzistencija... – kazao je Franceschi.
Otvorenje postava u Providurovoj palači, koje nosi naziv „Jedan svijet“, bit će 22. prosinca u 19 sati.
- Izložba se zove Jedan svijet, Unus Mundus, po slici Željka Kipkea. Jedan svijet koji bi zapravo razriješio, u tom holističkom doživljaju svijeta, sve ono što mi doživljavamo kao suprotnost, bilo da su one rodne, estetske, apstraktne, figurativne... sve to zajedno čini jednu cjelovitu sliku naše kulture i naše stvarnosti. Ovo je jedan od prvih većih iskoraka prema decentralizaciji kulturnog prostora i prvi put se zbirka iz Nacionalnog muzeja postavlja u nekom drugom gradu. Svaki naš muzej ima kapacitet da svoj fundus izloži u više gradova istovremeno, ali to bi trebala biti jedna malo šira strategija – kazao je Franceschi.
Providurova palača je, nakon obnove Kneževe palače, otvorena u travnju ove godine. Zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sadrži 12.000 umjetnina i Muzej je sa Gradom Zadrom potpisao sporazum o postavu čije otvorenje Zadrani s nestrpljenjem očekuju. U perspektivi, u Providurtovoj palači trebao bi biti smješten Muzej Grada Zadra, no cijeli postav treba tek osmisliti.
- Ja se nadam, a to ovisi o financijama, da ćemo imati prilike mijenjati djela. Idealna situacija bi bila da umjetnine ‘kolaju‘ između Zagreba i Zadra – istaknuo je ravnatelj NMMU-a.