Bez obzira na to tko će i koliko potrošiti sutra, pojam Crni petak je zaživio i u Hrvatskoj. Istina, samo kao pojam. Sniženja kakva nude američki trgovci kod nas su nepojmljiva – 30 postotno sniženje i nije neki mamac za šopingholičare, posebno za one koji znaju da američki trgovci dan nakon njihovog Dana zahvalnosti cijene obaraju za 80 pa i 90 posto.
Takva poslovna logika im je prošlih godina donosila između 174 i 189 milijardi dolara utrška samo na taj dan! Ni pandemija korone nije bitno smanjila navalu na rasprodaje, bez obzira na to što se brojne aktivističke organizacije širom svijeta, ponekad i nasilno, pokušavaju boriti protiv "američkog konzumerizma", upravo oživotvorenog baš na taj dan lude trke po šoping centrima.
Desetljećima su, s druge strane, trgovci u rasno osjetljivoj Americi, nastojali skinuti negativan prizvuk "crnog petka", s dana koji slijedi nakon Thanksgivinga, koji je nacionalni praznik i neradni dan.
Pokušali su, primjerice, implementirati izraz Big Friday, ali bez uspjeha.
Crni petak, premda za trgovce nimalo crn, ostao je Black Friday.
Ali otkud uopće crni petak? O tome postoji nekoliko teorija, a najmanje je istinita ona da izraz vuče korijene još iz doba prije Američkog građanskog rata (1861. –1865.) i ukaza predsjednika Abrahama Lincolna o ukidanju ropstva.
Ta teorija, naime, tvrdi kako su se petkom na tržnicama u Americi prodavali robovi iz Afrike i da izraz vuče korijene još od tada. Američki povijesničari, međutim, posebno oni koji se bave poviješću trgovine, odlučno demantiraju ovu tvrdnju, između ostaloga navodeći i to da nigdje ne postoji nijedan zapis koji bi potvrdio da se trgovanje robovima uopće odvijalo u bilo kojem posebnom danu u tjednu te da su, uostalom, svi robovi "po definiciji" bili iz Afrike, pa izričito navođenje njihove boje kože nije ni bilo potrebno.
No prvi crni petak doista se desio davno, u vrijeme koje je neposredno slijedilo iza građanskog rata. Taj je crni petak pao 24. rujna 1869., a ne u studenome.
Tada je, naime, Amerika doživjela veliki financijski kolaps, sve kao posljedicu naglog pada cijene zlata, a što je pak bila posljedica teških manipulacija i mešetarenja na najvišoj razini. Naime, kada je nakon američkog građanskog rata Ulysses S. Grant preuzeo dužnost predsjednika države, gospodarstvo SAD-a bilo je u prilično lošem stanju. Grant ga je pokušao oporaviti smanjenjem ponude "zelenih novčanica", odnosno papirnatih dolara. To je činio prodajom zlata iz riznice kako bi se otplatio državni dug, stabilizirao dolar i tako potaknulo gospodarstvo.
Investitori Jay Gould, James Fisk i Abel Corbin su se, između ostalog, bavili i ulaganjem u zlato. Kako se Corbin oženio sestrom predsjednika Granta, te imao ulaznicu na najviše mjesto, palo im je um kako zaraditi dobivanjem povlaštenih informacija i manipulirajući cijenom zlata.
Enormne špekulativne zarade
Ishodovali su imenovanje čovjeka od svog povjerenja u vladinu riznicu, odnosno ministarstvo financija. On im je dojavljivao vladine odluke vezane uz tržište zlata, pa su znali kada će i koliko zlata vlada prodavati što im je omogućilo špekulativne zarade. Gould, Fisk i Corbin počeli su kupovati zlato u golemim količinama. Potom su nagovorili predsjednika da na neko vrijeme ne prodaje zlato iz riznice, kako bi mu potom cijena narasla. To im je i uspjelo – baš kako su planirali, cijena zlata je uskoro skočila. Zarade su bile enormne.
No njihova je zavjera ubrzo otkrivena. Predsjednik Grant, bijesan kao ris, odmah je naložio prodaju zlata iz državne riznice i kupnju obveznica. Bilo je to u petak, 24. rujna 1869. U roku od nekoliko minuta cijena zlata se strmoglavila i nastupila je panična rasprodaja. Mnogi ulagači su uzimali zajmove za kupnju zlata, a bez novca za otplatu uslijedila je serija bankrota.
Primjerice, cijena poljoprivrednih proizvoda se u jednome danu – prepolovila! Pale su i cijene dionica na Wall Streetu, a država se još dugo financijski oporavljala. Ova turbulentna događanja postala su poznata kao "crni petak" i to se smatra prvim spominjanjem ovog naziva.
No prošlo jer čitavih stotinu godina da crni petak opet bude spomenut i da uđe u žargon. Prema Bonnie Taylor-Blake, znanstvenici sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, 1951. godine je u biltenu Factory Management and Maintenance taj izraz upotrebljen da se opišu lažna bolovanja koja su dan nakon Thanksgiving praznika, koji se slavi zadnjeg četvrtka u studenome, bila masovna.
U rečenome glasilu iz 1951. ukazalo se na sumnjivo visoku razinu bolesti tog dana.
"Petak poslije Dana zahvalnosti je bolest koja je po svojim učincima pogubnija i od bubonske kuge", pisalo je tamo.
Četiri dana javašluka
"Barem tako misle oni koji moraju doći na posao na crni petak, osoblje u dućanima je prepolovljeno, ali svaki odsutni radnik ima opravdanje – savladala ga je bolest crnog petka". Istina je, dodaje Bonnie Taylor-Blake, da je moguće da je "bolest" stvarna i da je posljedica prežderavanja i oblokavanja na Dan zahvalnosti, ali je vjerojatnije da su radnici jednostavno neradnom četvrtku dodali "bolesni crni petak" i s vikendom dobili četiri dana javašluka.
Ipak, možda je na prodor crnog petka u popularnu kulturu najviše utjecala praksa u gradu Philadelphiji, gdje se policija dan nakon Dana zahvalnosti, kad se tradicionalno u tom gradu igrala nogometna utakmica između pripadnika mornarice i vojske, morala nositi s velikim mnoštvom ljudi na ulicama.
Tu navalu pridošlica su i trgovci prepoznali kao priliku, pa su upravo na taj dan nudili ozbiljne rasprodaje. Prema članku objavljenom u novinama Public Relations News od 18. prosinca 1961., u Philadelphiji je bilo uobičajeno da policija petak nakon Dana zahvalnosti naziva Crnim petkom, zbog glavobolja koje su imali ne bi li savladali goleme gužve i prateće izgrede, što u prometu, što u krčmama.
Članak Associated Pressa iz 1975. godine pak citira voditelja prodaje u robnoj kući Gimbels, koji je dan nakon Dana zahvalnosti promatrao policajca kako pokušava kontrolirati masu ljudi koji su hodali i po pločnicima i po kolnicima.
Michael Lisicky, koji je napisao nekoliko knjiga o povijesti robnih kuća, potvrdio je za AP da je "Crni petak" povezan upravo s policijskim službenicima u Philadelphiji, koji pokušavaju kontrolirati gužve nakon Dana zahvalnosti.
No 60 godina kasnije, Crni petak je, ne samo općeamerički, nego i bjelosvjetski fenomen u kojem, eto, sa svojim skromnim sniženjima cijena pokušavaju sudjelovati i hrvatski trgovci. Istina, u vremenima krize i besparice – ni sniženju od trideset posto se u zube ne gleda!
