Članovi Pokreta otoka poslali su priopćenje na temu izrade nacrta Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te netransparentnosti rada Ministarstva pod naslovom "Zašto Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture skriva imena članova Radne skupine za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama?" Priopćenje pronosimo u cijelosti:
S obzirom na nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji nas je zabrinuo jer evidentno ugrožava buduće pravo javnosti na neometano korištenje pomorskog dobra i morskih plaža u naseljenim i nenaseljenim područjima, uputili smo 26. kolovoza Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zahtjev za dostavom imena članova Radne skupine koja izrađuje Prijedlog novog zakona. Do dan-danas ga nismo dobili iako je to podatak koji bi trebao biti javno dostupan, što ukazuje na daljnju netransparentnost djelovanja Ministarstva oko ovog ključnog Zakona.
Temeljem Zakona o pravu na pristupu informacijama svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo znati informacije koje se tiču načina upravljanja i donošenja odluka tijela javne vlasti, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i/ili lokalnoj razini. Cilj ovog Zakona je osigurati i omogućiti ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovno uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema ovom Zakonu svako tijelo javne vlasti dužno je tražitelju informacija odgovoriti u roku od 15 dana.
Dana 2. rujna službenik za informiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgovorio nam je da se zakonski rok za donošenje odluke o našem zahtjevu za pristup informacijama produžuje za dodatnih 15 dana iz razloga provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Ovo je, u krajnju ruku, jako neobično s obzirom na to da se test razmjernosti i javnog interesa ne provodi kada se radi o informaciji za koju je zakonom propisana objava, kao ni u slučajevima obavljanja javnih poslova (u ovom slučaju članova radnih skupina). Prema tome, nema osnove po kojoj bi imena članova Radne skupine bila zaštićena do trenutka kada se Zakon pusti u javno savjetovanje, stoga je ovakva odluka protivna Smjernicama za provedbu Zakona o pravu na pristupu informacijama.
Pozivamo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i ministra Olega Butkovića da objavi imena članova Radne skupine odmah i bez odgode kako bi javnost znala tko su stručnjaci i predstavnici javnih tijela koji sudjeluju u izradi nacrta i o kojima ovisi hoće li konačni Prijedlog Zakona omogućiti djelomično ili potpuno ograničavanje pristupa pomorskom dobru temeljem koncesija i planova upravljanja pomorskim dobrom.
Podsjećamo da je nacrt prijedloga Zakona izrađen 19. srpnja 2022. godine i dostavljen Pokretu otoka od strane državnog tajnika Josipa Bilavera na komentiranje, predvidio mogućnost ograničavanja korištenja pomorskog dobra za javnost sljedećim člancima:
Članak 11.
(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.
(5) Osobama u nevolji nitko ne može zabraniti niti smije onemogućiti pristup bilo kojem dijelu pomorskog dobra, uključujući i one dijelove koji su isključeni od opće upotrebe ili čija je opća upotreba ograničena.
Članak 46.
(10) Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.
Članak 89.
(1) Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su s izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu.
(2) Davatelj koncesije utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.
Članak 91.
Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika.
Ovakvim se nacrtom Prijedloga Zakona eksplicitno navodi da će se omogućiti potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Također, ne definira se jasno kako će se to regulirati na pojedinim lokacijama.
Našu zabrinutost dodatno produbljuju izjave predstavnika Ministarstva na čelu s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Josipom Bilaverom, koji u posljednjim tjednima sustavno izbjegavaju dati direktan odgovor o sudbini morskih plaža, posebno u nenaseljenim područjima.
Štoviše, navodno će problem riješiti davanjem većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave, čije se upravljanje već pokazalo kao neučinkovito i manipulativno te rezultiralo brojnim devastacijama i pogodovanjima diljem obale i otoka.
Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji (naseljeno ili nenaseljeno područje), vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima i da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva.
Podsjećamo I da su naši komentari već ovoga ljeta dostavljeni Ministarstvu, ali na njih nikada nismo dobili odgovor, što čitav ovaj proces čini netransparentnim, upitnim te potencijalno štetnim za građane Republike Hrvatske.