Sveučilište u Zadru organiziralo je danas izložbu Pomorske karte, susret znanosti, umjetnosti i prakse na školskom brodu Kraljica mora u sklopu projekta Reconnect Science with the Blue Society – Blue Connect.
Izložba je plod međuodjelne suradnje znanstvenika s čar tri odjela Sveučilišta u Zadru: Pomorskog odjela, Odjela za geografiju i Odjela za turizam i komunikacijske znanosti te predstavlja prvu predaktivnost projekta Sveučilišta u Zadru u okviru Blue-Connecta u ovoj godini, ali i jednu od prvih na razini projektnog partnerstva u Hrvatskoj.
Glavni cilj projekta je prezentacija istraživanja i znanosti na razumljiv način, te poticanje uključivanja šire javnosti, a prvenstveno djece i mladih u znanost.
- Sveučilište u Zadru kao ustanova koja se sustavno bavi proučavanjem pomorstva, geografije i maritimne kulture i ovom izložbom pokazuje svoju posvećenosti i svoju povezanost s pomorstvom. Ono je jedna od globalno najvažnijih gospodarskih aktivnosti koje u Zadru i Zadarskoj županiji čini važnu odrednicu regionalnog i nacionalnoga identiteta. Danas su na brodu Kraljica mora izložene digitalne reprodukcije originalnih pomorskih karata koje čine reprezentativna ostvarenja pomorske kartografije od početka 14. do početka 21. stoljeća. To je sedam stoljeća dug put koegzistencije i sinergije znanosti, umjetnosti i plovidbene prakse, izjavila je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican proglašavajući izložbu otvorenom.
Prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić održao je prigodno izlaganje o pomorskim kartama.
- Pomorske karte su najkasnije od kraja 13. st. postale nezaobilazno sredstvo navigacije i, poput mnogih drugih vrsta karata, višestruki medij komunikacije. Kartografska je produkcija tijekom prošlosti istodobno odražavala kvalitetu prostornih podataka, geografske i kartografske kompetencije autora (uključujući crtačko umijeće), ali i političke stavove te ideje i opća kulturna obilježja epohe u kojoj se zbivala. Također, na nju je utjecao razvoj tehnologije pri čemu je prva velika promjena nastupila kada su pomorske karte crtane na pergameni od 16. st. postupno zamijenjene tiskanim kartama na papiru. Zanimljivo je da je sadržaj pomorskih karata vrlo rano dopunjavan dekoracijama jer su za pomorske karte bili zainteresirani i bogati naručitelji – pripadnici društvenih elita za koje su kartografi pripremali umjetnički oblikovane grafičke prikaze obalnoga i morskog prostora s mnoštvom ukrasa bogate simbolike.
Potrebe i zahtjevi različitih korisnika nadilazili su utilitarnost što je rezultiralo činjenicom da su pomorske karte postale kompleksna ostvarenja znanosti, umjetnosti i plovidbene prakse. Premda je estetika u smislu harmonije grafičkog sadržaja do danas ostala bitno obilježje pomorske kartografije, postupci prikazivanja za pomorce relevantnih sadržaja standardizirani su početkom 19. st. od kada su pomorske karte izrađivane na temelju rezultata hidrografskih izmjera. Klasični svijet pomorskih karata nacrtanih ili tiskanih na pergameni i na papiru posljednjih desetljeća zamijenila je informatička tehnologija pa se pomorci širom svijeta danas koriste elektroničkim pomorskim kartama kao složenim interaktivnim sustavima povezanim s globalnim satelitskim sustavima za orijentaciju i navigaciju. Unatoč tim tehnološkim i znanstvenim iskoracima, pomorci se i danas u obalnim vodama trebaju osloniti na lokalno iskustvo, odnosno poznavanje geomorfoloških, oceanografskih i meteoroloških posebnosti jer pomorske karte, iako važan, nisu jedini čimbenik efikasnosti i sigurnosti navigacije, rekao je u svom izlaganju prof. dr. sc. Josip Faričić.
Reconnect Science with the Blue Society je jedan od 48 projekata odobrenih za financiranje putem Marie Skłodowska - Curie poziva, u okviru programa Horizon Europe, čime se Europska noć istraživača, kako se popularno naziva ovaj projekt, prošle godine na velika vrata ponovno vratila u Hrvatsku, i u Zadar prvi put nakon 2019. godine. Ovaj projekt okuplja partnere čija istraživanja uvelike karakteriziraju prirodni, biomedicinski, ekološki, društveni i gospodarski aspekti mora.
Osim Sveučilišta u Zadru, u projektu sudjeluju Sveučilište u Splitu kao koordinator te partneri: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci i STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.
Narednih mjeseci planira se još niz predaktivnosti, a zadnjeg petka u rujnu ponovno će se organizirati glavno događanje Europska noći istraživača, koja se istoga dana organizira diljem Europske unije.
Izložbu Pomorske karte, susret znanosti, umjetnosti i prakse danas su razgledali studenti Odjela za pomorstvo, a svi zainteresirani moći će ju razgledati idućeg petka, 17. ožujka od 14 do 17 sati na potezu od Pozdrava suncu do lokacije nasuprot poslovnice Jadrolinije na Liburnskoj obali, ovisno o lokaciji sidrenja koje uvjetuje vjetar.