Zadarske Morske orgulje jedinstveno su arhitektonsko-glazbeno ostvarenje u Hrvatskoj, a sličan se instrument u svijetu može naći još samo u San Franciscu, gdje ga nazivaju Wave Organ iliti Orgulje valova, piše Jutarnji list.
Ti kuriozitetni instrumenti koje svira priroda uskoro će dobiti pandan i na pločanskom području, s razlikom da ovaj put melodije neće skladati more, odnosno valovi, nego vjetar. Na 114 metara visokom brdu Tovro u Rogotinu ovaj je tjedan počelo postavljanje prvih vjetroorgulja u svijetu. Kako zvuče akordi snažne bure koja na Tovro dolazi upravo iz smjera Rogotina, kako pjeva maestral koji putuje iz smjera Ploča te kako izgleda kajdanka koju piše jugo s Neretve, prvi ćemo put čuti, predviđa se, za otprilike mjesec dana.
Ideju o projektu dobio je prije desetak godina građevinski inženjer Željko Škorić, zapitavši se kako bi zvučao vjetar koji je neizbježna prirodna pojava u ovome dijelu zemlje.
- Zadarske su orgulje jedinstvene i neponovljive, ali su definitivno bile inspiracija za naše vjetroorgulje. Mislim da ovakvo što nikad nije izvedeno nigdje dalje u svijetu - kaže nam Škorić, dodajući da su, “kao i u svemu”, impresije lokalnog stanovništva o novom projektu podijeljene; dok su jedni oduševljeni, drugi vjeruju da će im note vjetroorgulja remetiti san i uhodanu, mirnu svakodnevicu.
Projekt je u jednoj od završnih faza, kojoj je prethodilo puno posla. Budući da je riječ o brdskom terenu, trebalo je sve najprije prilagoditi činjenici da će taj teritorij uskoro biti dom turističkoj atrakciji. - Izvođači radova su ispucali 125 mina samo pri ravnanju terena.
Dugačke 15 metara
Za konstrukciju koja će nositi vjetroorgulje iskorišteno je više od 40 metara kubičnih betona. Dužina svake pojedinačne vjetroorgulje bit će 15,5 metara, ulazni profil širine 1,2 metra, a širina orgulja 2,25 metara - u brojkama nam sve predstavlja inženjer Škorić, dodajući da će se vjetroorgulje zapravo sastojati od tri takva instrumenta sa po sedam svirali, od kojih će svaka jedinica “hvatati” po jedan spomenuti vjetar - buru, jugo i maestral.
Svake će orgulje imati četiri izlaza za zvuk i na svake će se ugraditi filteri protiv smeća, a bit će osiguran i prostor za servis. Izlazi za zvuk imat će i regulatore koji će omogućiti zatvaranje orgulja po potrebi. Orguljaške tube izrađene su od posebnog inoxa, koji je otporan i na najzahtjevnije vremenske uvjete te - iznimno važno - ne reagira pretjerano na prisutnost soli. Osim što se izrađuju same orgulje, ovaj je projekt podrazumijevao i uređenje njihova okoliša -staza se popločava kamenom s toga lokaliteta kako bi turistima i lokalcima put do njih bio što jednostavniji.
Taj put koji vodi do Trovra dug je 900 metara, a uz njega su postavljene i postaje križnog puta, koje su inače u ovo uskrsno vrijeme nezaobilazni dio vjerskih procesija. Tu će se naći i klupice od prirodnih materijala, kamena i drveta, kao i plato napravljen tehnikom suhozida. Postavit će se info karta, a nastat će i promatračnica s panoramskim dvogledom. Orgulje će svirati u zelenom ambijentu; izradit će se vrt koji će biti popraćen i edukacijom o posebnostima tamošnjeg biljnog svijeta.
Kraljica instrumenata
Za izradu orgulja iz Rogotina su u svoj kraj pozvali stručnjake iz orguljarstva Kvaternik, tvrtke iz Draganovca kraj Koprivnice koja se, jasno je, bavi izradom tog glazbala koje je Mozart nazivao kraljicom instrumenata. Orgulje su po veličini, snazi zvuka i opsegu tonova najveći puhački instrument pa i ne čudi da su ih tijekom povijesti majstori ponekad gradili i više godina. Kad bi putovali u neko mjesto koje je trebalo orgulje, sa sobom bi vodili radnike, pa i svoje obitelji, te živjeli unutar crkava i katedrala. Danas, jasno je, to nije baš tako, no gradnja orgulja i dalje je dugotrajan proces.
O tome nam govori Alen Kvaternik, direktor orguljarstva Kvaternik, koji ističe da je iznimno ponosan što je dobio priliku na ovakav jedinstven projekt staviti svoj potpis. - Gradnja orgulja u prosjeku traje oko šest mjeseci, što, naravno, ovisi o broju registra. Mogu reći da gradnja vjetroorgulja i nije bila toliko drukčija od postupka koji ide pri standardnim instrumentima.
Zapravo je s tehničke strane sve isto, samo što u ovom slučaju zrak dolazi izravno od vjetra, a inače postoji ventilator koji kod pritiskom stvara zvuk. Rad na vjetroorguljama također je trajao oko šest mjeseci - kaže nam Kvaternik, dodajući da su radovi trenutačno u toj fazi da se tube zidaju u beton, nakon čega on i njegov tim postavljaju instrumentalni dio cijele priče.
On sljedeće godine slavi veliku 20. obljetnicu svojeg bavljenja orguljama. U gimnaziji je počeo svirati taj moćni instrument pa je igrom slučaja postao i majstor za njega. - Nešto je bilo zaštekalo, a bilo je teško doći do majstora pa sam sam pokušao odraditi najprije manje popravke. Potom sam išao u Sloveniju, gdje sam učio o orguljama od jednoga stručnjaka, a vrlo brzo sam položio i majstorski ispit - kaže nam, dodajući da je kroz život restaurirao više orgulja no što ih je sagradio. - Za ovaj sam projekt upotrijebio sva svoja znanja - kaže.
Već je čuo svoje svirale, ali pojedinačno, a ne u harmonijskom stapanju. Zbog toga još, kaže, ne može govoriti ništa o tome je li zadovoljan zvukom. - Nema smisla pričati o zvuku dok sve ne bude gotovo i dok ne čujemo kako zvuči cijeli instrument. Osim toga, čuli smo svirale, ali nismo ulovili dovoljno vjetra, tako da vjerujem da će konačni rezultat biti puno drukčiji od onoga što smo čuli. U svakom slučaju, čekam da kompletno postavimo instrumentalni dio pa ćemo, bude li potrebno, raditi korekcije - kaže nam Alen.
Vrijedne 15 milijuna kuna
I s njim komentiramo stajalište lokalnog stanovništva. Većini se, kaže i on, ideja sviđa, no ima i onih koji se boje da decibeli ne prijeđu mjeru. - Nema razloga za takav strah. Na sve smo mislili. Budući da su orgulje visoko, događat će se da će bura raznositi zvuk, on neće biti toliko prodoran. A kad bude puhao neki slabiji vjetar, u naselju se neće čuti ništa. U konačnici, postavili smo regulator uz pomoć kojeg se orgulje mogu zatvoriti - kaže nam majstor.
Inače, vrijednost projekta je oko 14,5 milijuna kuna, od čega europski fondovi financiraju 80 posto, a preostalih 20 posto plaćaju projektni partneri, Grad Ploče i Grad Metković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....