NOVO:
9:50 - Vukovar se prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom Vukovaru.
Iako su državne vlasti pozvale građane da zbog epidemiološke situacije ne dolaze na 30. obljetnicu vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu, još od srijede u Vukovar pristižu brojni domoljubi, ponajviše privatnim automobila i autobusima, a velik je i broj motorista. Ako je suditi po registarskim oznakama, u Vukovar su pristigli građani iz svih krajeva Hrvatske, od Dubrovnika, Zadra i Korčule do Karlovca, Zagreba, Siska, Varaždina, Požege, Vinkovaca i ostalih hrvatskih gradova, a može se primijetiti i velik broj domoljuba iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Većina ih u rukama nosi hrvatske zastave ili zastave ratnih postrojbi svoga kraja dok prolaze ulicama koje vode od gradskog središta do Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar ispred koje će se u 10 održati komemorativni program pod nazivom "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta", a kojem će, kako je najavljeno, nazočan biti cijeli državni vrh.
Programu, u kojem će nastupiti klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj" i glumac osječkog HNK Darko Milas, nazočit će predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović dok će izaslanstvo Hrvatskog sabora predvoditi predsjednik Gordan Jandroković.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predvodit će Vladino izaslanstvo u kojem će se nalaziti i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, ministar obrane Mario Banožić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Zajedno sa ostalim sudionicima obilježavanja, svi će oni predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i obiteljima poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja proći u Koloni sjećanja 5,5 kilometara dugi put od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upalit svijeće. Molitvu će na groblju predvoditi nadbiskup đakovački i osječki, metropolit Đuro Hranić, a misu zadušnicu pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško.
Predsjednik Republike Zoran Milanović neće biti nazočan misi zadušnici već će nakon polaganja vijenca i paljenja svijeće otići na Ovčaru gdje će podno spomen-obilježja za 200 žrtava ubijenih na tom poljoprivrednom dobru nedaleko od Vukovara položiti vijenac i upaliti svijeću. Nakon mise, počast žrtvama Ovčare polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odvojeno će odati i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja rano jutros učenici vukovarskih osnovnih škola zapalili su nekoliko tisuća lampiona, a na stotine lampiona od sinoć gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, a brojni lampioni gore i u prozorima obiteljskih kuća i stanova u Vukovaru.
8:45 - U 10,30 sati od vukovarske ratne bolnice do Memorijalnog groblja krenut će Križni put – Kolona sjećanja. Predvodit će je vukovarski ratnici i obitelji stradalih i nestalih, a nakon njih ostale postrojbe, državni vrh i ostali građani.
Kolega Matko Begović šalje nam fotografije na kojima se vidi da je sve spremno za Kolonu sjećanja. Okupili su se ljudi iz cijele Hrvatske, stigla je i ekipa iz Dalmacije.
Među okupljenima je i gradonačelnik Sinja Miro Bulj.
08:13 - Reporteri N1 Televizije razgovarali su s Gabrijelom Vargom, kćeri Hrvoja Džalte, jednog od vojnika koji je uporno svaku večer prije pada Vukovara podizao hrvatsku zastavu na Vodotornju.
“Zastava nam je značila što i danas, simbol hrvatskog zajedništva. Podizali su zastavu svake noći, znali smo da grad još nije pokoren. Kad bih izašla iz podruma, gledala sam je li zastava na Vodotornju da znam da je tata još živ”, rekla je Varga.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.
Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.
Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njezinu krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati. U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica, koji je spasio stotinjak ranjenih branitelja iz bolnice.
Vukovar je branilo oko 1800 branitelja, među kojima su bili mnogi dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske, a na suprotnoj je strani bilo oko 30.000 neprijateljskih vojnika, potpomognutih s više od 600 tenkova, stotinama minobacača i topova te ratnim zrakoplovstvom.
Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991. Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. Oni koji su ostali odvedeni su u srpske koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. studenoga ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. studenoga na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.
Iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, a još se traga za 386 osoba kojima se gubi svaki trag upravo u ratnom Vukovaru 1991. godine.
Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane toga grada – simbola hrvatske slobode. Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.