U novoj školskoj godini ugašeno više od 150 razreda, a 15 područnih škola stavilo "ključ u bravu". Ipak, broj zaposlenih u obrazovanju brzo raste...

Razmjeri demografske devastacije svake su godine sve vidljiviji u obrazovnom sustavu, osobito na generacijama najmlađih koje su sve malobrojnije.

Tako će i u novu školsku godinu 2022./2023., koja počinje u ponedjeljak, u klupe sjesti nikad manje prvašića, učenika prvih razreda osnovnih škola, a privremeni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) pokazuju kako će ih biti za tisuću manje nego prethodne školske godine. Iz MZO-a poručuju kako će konačne podatke imati do 30. rujna do kada su škole dužne upisati podatke u e-maticu. No već iz privremenih brojki može se iščitati kako će njihov ukupan broj na kraju pasti ispod 36 tisuća u odnosu 36.910 koliko ih je bilo protekle školske godine.

Dodajmo za usporedbu nekoliko “sličica”: još prije desetak godina u školu je kretala generacija s više od 40 tisuća prvašića, najbrojniji su u tom razdoblju bili oni iz školske 2016./2017. godine (42.217), a iz ove perspektive gotovo nestvarno zvuči podatak da je ne tako davne 2005. godine u našim osnovnim školama u klupama sjedilo više od 48 tisuća učenika prvih razreda.

Nemilosrdnoj statistici tu nije kraj. U 105 osnovnih škola, od kojih je 99 područnih, a šest matičnih – ove školske godine u prvi razred osnovne škole nije upisan niti jedan jedini učenik!

Niksa Stipanicev/Cropix/Cropix

Kraj za 15 područnih škola

– U novoj 2022./2023. školskoj godini u osnovnim školama imat ćemo oko 150 razrednih odjela manje u odnosu na školsku godinu 2021./2022., s tim da je nešto više od 100 razrednih odjela manje upravo zbog toga jer se u 105 osnovnih škola u prvi razred nije upisalo ni jedno dijete – obrazlažu iz resornog ministarstva.

Nadalje, ne samo što je ugašeno više od 150 razreda u osnovnim školama, nego je i 15 područnih škola ove školske godine moralo staviti “ključ u bravu” i zatvoriti svoja vrata – najviše njih je u istočnom i sjevernom, kontinentalnom dijelu Hrvatske, a dvije su iz Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o Područnoj školi “Gornje Sitno” (tri učenika prošle školske godine) matične OŠ “Žrnovnica” iz Splita, a od ove godine neće više raditi ni PŠ “Ričice” (lani tri učenika) koja je pripadala matičnoj OŠ “Ivan Leko” iz Prološca.

Prežalosne su to slike, ali njih nisu pošteđeni ni veliki gradovi. Kako doznajemo, smanjenje razrednih odjela pogodilo je i osnovne škole u gradu Splitu, a Ana Hinić, voditeljica područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja u Splitu i članica povjerenstava za zbrinjavanje tehnoloških viškova u školama u sve četiri dalmatinske županije, iznosi podatke kojima su raspolagali u petak prije početka školske godine. Kako kaže, dio osnovnih škola iz Dalmacije žalio se Ministarstvu znanosti i obrazovanja na njihovu raniju odluku prema kojoj su tim školama odobrili manji broj razrednih odjela nego prošle godine, a što, uz ostalo, vuče za sobom i mogući tehnološki višak učitelja. Međutim, kako se neslužbeno doznaje, većina tih žalbi nije prihvaćena.

Ivo Ravlic/Cropix/Cropix

– Situacija je teška, osobito u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, ali žalile su se i neke škole u Šibensko-kninskoj županiji. Uglavnom, samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji u novoj školskoj godini, prema ranijim odlukama, u osnovnim školama moglo bi biti oko 30 razreda manje u razrednoj nastavi (niži razredi) te njih između 12 i 15 u predmetnoj, što znači gašenje 40 razrednih odjela. Samo u osnovnim školama u Splitu i Solinu 16 je razrednih odjela manje, a neke su škole ostale bez jednoga do dva razreda. Dosad je također samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji 20 učitelja u razrednoj nastavi proglašeno tehnološkim viškom – ove alarmantne podatke navela je Ana Hinić.

Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina, ističe kako će u osnovne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji u novu školsku godinu, barem prema privremenim podacima, krenuti čak 150 prvašića manje nego protekle školske godine.

Što s viškom

Kao pozitivnu stvar navodi to što je nadležno povjerenstvo, barem zasad, većinu učitelja koji su proglašeni tehnološkim viškom u Splitsko-dalmatinskoj županiji uspjelo rasporediti na nova radna mjesta te se nada da će ih škole u koje su raspoređeni i zaposliti.

– Međutim, svi imamo ozbiljan problem koji nas čeka idućih godina i moramo biti spremni na sve manji broj djece. Upisujemo sve manje učenika u prve razrede i u zadnjih nekoliko godina da nemamo praksu uvođenja produženog boravka imali bismo vrlo ozbiljan broj tehnoloških viškova u školama – upozorava ravnatelj Baloević.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili smo pitanje koliko je učitelja zbog svih ovih turbulencija u novoj školskoj godini proglašeno tehnološkim viškom ili je ostalo bez posla.

– Ne raspolažemo tim podatkom – kratko su rekli u MZO-u, te umjesto odgovora poslali brojke iz kojih proizlazi da se u proteklih osam godina broj “zaposlenika” u školama, unatoč drastičnom padu broja učenika, nije smanjio nego – povećao.

U resoru ministra Radovana Fuchsa sve je manje djece, a sve više zaposlenih

 

Goran Mehkek/Cropix

– Želimo naglasiti da se usprkos padu broja učenika od školske godine 2014/.2015. – kada smo u osnovnim i srednjim školama imali 501.225 učenika – do 2021./2022. kada je njihov broj pao na 457.782, to jest za 44.365, broj zaposlenika u školama nije smanjivao. Konkretno, u lipnju 2014. godine bilo je 63.437 zaposlenih, dok oh je u lipnju 2022. bilo 66.827, što znači da se u spomenutom razdoblju broj zaposlenika u školama povećao za 3390. Govorimo o zaposlenicima na puno radno vrijeme – tvrde iz resornog ministarstva.